Praznine na tržištu rada

U Hrvatskoj je ovo ljeto u klasičnom radnom odnosu bilo 25 tisuća zaposlenih starijih od 65 godina. Osim te skupine radnika koji su nastavili raditi i nakon što su stekli formalne uvjete za mirovinu, na pola radnog vremena bilo je zaposleno i oko 23 tisuće umirovljenika, piše u petak Večernji list.

Na prvu, poslodavcima nije dobro sjelo takvo rješenje pa ga se dorađivalo prijedlozima da radnik koji ostane raditi nakon 65. godine nema pravo ni na otkazni rok ni na otpremninu niti tvrtka snosi trošak njegova bolovanja.

No te dorade nisu podržali sindikati te je na kraju Vlada odustala od bilo kakvih promjena. Točnije, radni odnos i dalje će po sili zakona prestajati sa 65 godina, osim ako se poslodavac i radnik drukčije ne dogovore, piše novinarka Večernjeg lista Ljubica Gatarić.

Zajedno gotovo 50 tisuća starijih osoba popunjavalo je praznine na tržištu rada, koje su nastale gubitkom mlađih skupina stanovništva. Život je tako pretekao zakonodavca, odnosno službenu državnu regulativu po kojoj radni odnos u Hrvatskoj prestaje po sili zakona s navršenih 65 godina, uz mogućnost da se radnik i poslodavac drukčije dogovore!

Vlada bi uskoro trebala u saborsku proceduru uputiti izmjene Zakona o radu, koji će detaljnije regulirati rad putem platformi, rad od kuće i ugovore na određeno, ali kako sada stvari stoje, neće dirati o postojeće rješenje o prestanku radnog odnosa s navršenih 65 godina.

Po njemu, poslodavac je taj koji odlučuje hoće li radnik nastaviti raditi kod njega ili neće nakon 65. godine, neovisno o radnikovoj želji i mogućnostima.

Tijekom pregovora sa sindikatima i poslodavcima Vlada je predlagala da se ta dobna granica pomakne na 67 ili 68 godina, čime bi se odluka o radu nakon 65. godine pomaknula u korist radnika jer bi radnik bio taj koji bi obavijestio poslodavca da neće iskoristiti mogućnost koju mu pruža mirovinski zakon da ode u mirovinu sa 65, već da želi raditi i dalje.

(hkv)