Državni intervencionizam diljem svijeta

Poremećaji globalnih opskrbnih lanaca uzrokovani pandemijom i učinci ruskog rata u Ukrajini uzrokovali su rast cijena energije, roba i osnovnih artikala te time potaknuli krizu životnog standarda - kako na taj problem odgovaraju vlade?

Najveće europsko gospodarstvo planira uvesti porez na cijenu plina za sve potrošače od 1. listopada. Njemačka vlada je u srpnju najavila državnu pomoć od 15 milijardi eura za Uniper, najvećeg uvoznika ruskog plina u zemlju. Smanjila je i porez na benzin i dizel te snažno spustila troškove javnog prijevoza.

Francuski parlament je 3. kolovoza usvojio paket pomoći za borbu protiv inflacije vrijedan 20 milijardi eura. Francuzi su odlučili podići mirovine i neke oblike socijalne pomoći te su dopustili tvrtkama da zaposlenicima isplaćuju veće neoporezive bonuse u pokušaju povećanja kupovne moći kućanstava.

Italija je dan nakon Francuske odobrila svoj paket pomoći vrijedan oko 17 milijardi eura s ciljem smanjenja računa za struju i plin te je taj iznos ustvari dodatak na od siječnja već potrošenih oko 35 milijardi eura koji su imali za cilj ublažiti učinke rasta troškova struje, plina i benzina.

Poljska je u srpnju uvela pomoć u obliku "odmora od plaćanja" za građane s kreditima u nacionalnoj valuti zlotima. Tim moratorijem dopušteno im je preskočiti plaćanja tijekom osam mjeseci u razdoblju od dvije godine.

Američki senat u nedjelju je odobrio Zakon o smanjenju inflacije 2022., plan vrijedan 430 milijardi dolara kojim su, između ostalog, spušteni troškovi lijekova na recept, podignuti neki korporativni porezi te su uvedene mjere za poticanje energetske učinkovitosti.

Brazilski predsjednik Jair Bolsonaro i vlada te zemlje pritišću državni energetski koncern Petrobras kako bi dodatno smanjio cijene goriva. Kompanija je u srpnju dvaput uvodila odvojena sniženja cijene goriva za ukupno devet posto, čime su cijene došle na najnižu razinu od ožujka.

Indija je u svibnju uvela ograničenja na izvoz prehrambenih proizvoda uključujući pšenicu i šećer, koji čine gotovo 40 posto indeksa potrošačkih cijene. Također je smanjila porez na uvoz jestivog ulja.

Japan je u travnju odobrio paket pomoći vrijedan 103 milijarde dolara kako bi ublažio gospodarske udarce zbog rastućih troškova sirovina. Tako su uvedene subvencije za smanjenje cijena benzina te gotovinske isplate za kućanstva s niskim primanjima koja imaju djecu. Japanski premijer Fumio Kishida ukazao je da bi moglo biti dodatnih poteza ako se kriza životnog standarda nastavi.

Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati početkom srpnja su najavili povećanje potrošnje na socijalnu pomoć. UAE je udvostručio financijsku potporu obiteljima s niskim primanjima, na ukupno 7,6 milijardi dolara, dok je saudijski kralj Salman za istu svrhu dodijelio dodatnih 5,42 milijarde dolara.

Turska je početkom srpnja povećala minimalnu plaću u zemlji za oko 30 posto, dodajući 50-postotnom porastu s kraja prošle godine.

(hkv)