Makroekonomska neravnoteža

Hrvatska je i dalje u skupini zemalja EU-a koje imaju prekomjerne makroekonomske neravnoteže zbog visoke razine javnog, privatnog i vanjskog duga, u velikoj mjeri denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala gospodarskog rasta, objavila je Europska komisija, prenosi Hina.

"Slabosti u Hrvatskoj povezane su s visokim razinama javnog, privatnog i vanjskog duga, uvelike denominiranog u stranoj valuti, a u kontekstu niskog potencijala rasta. Trenutačni višak na tekućem računu bilance plaćanja počeo je rezultirati smanjenjem vanjskog duga, koji je i dalje visok", navodi EK. Ubrzanje gospodarskog opravka pridonosi daljnjem smanjenju privatnog duga, a ove godine je i javni dug na silaznoj putanji u odnosu na BDP. Što se tiče financijskog sektora, unatoč nedavnim gubitcima, on ostaje relativno dobro kapitaliziran, a dobit mu se oporavlja. Iako je i dalje visok, udio loših zajmova počeo se smanjivati, ističe Komisija.

Proteklih godina donesen je niz mjera za rješavanje insolventnosti i povećanje fleksibilnosti tržišta rada te su znatno poboljšane javne financije, ali napredak u strukturnim reformama stagnira od sredine 2015., kaže Komisija u svojoj analizi. Ističe da i dalje ima nedostataka u upravljanju javnim financijama, modernizaciji javne uprave, poboljšanju poslovnog okruženja i rješavanju niske razine aktivnosti.

Ministar financija Zdravko Marić izjavio je da Vlada prihvaća zamjerke EK o stagnaciji reformi od sredine 2015., istaknuvši da je to bila posljedica prijevremenih izbora. Sad imamo političku stabilnost i gospodarski rast koji mora biti poticaj za njihovu provedbu, ponajprije u području zdravstvenog i mirovinskog sustava te javne uprave. "Hrvatska trenutno ima gospodarski rast veći od 3 posto i to je gospodarski rast koji nam treba biti razlog za daljnje provođenje, čak i ubrzavanje tih mjera", komentirao je Marić. Smatra kako smo "vrlo jasno već krajem prošle godine pokazali da mislimo ozbiljno, proveli smo poreznu reformu, a trenutno radimo i na programu reformi za ovu godinu". Na tome temelji i očekivanje da bi Hrvatska na proljeće mogla izaći i iz procedure prekomjernog deficita te da bi moglo doći do poboljšanja kreditnog rejtinga.

Komisija je objavila rezultate dubinske analize makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica za koje je ustanovljeno da im prijeti opasnost od neravnoteža. Hrvatska je u skupini šest članica EU-a, zajedno s Bugarskom, Francuskom, Italijom, Portugalom i Ciprom, koje imaju pretjerane makroekonomske neravnoteže. Šest zemalja koje imaju makroekonomske neravnoteže su Njemačka, Irska, Španjolska, Nizozemska, Slovenija i Švedska. Tih 12 zemalja bit će pod posebnim nadzorom Komisije, koji će biti prilagođen stupnju i prirodi neravnoteža. Za Finsku je ustanovljeno da više nema makroekonomskih neravnoteža.

hkv
foto: Patrick Macek/PXL