Promjene izbornog zakona BiH

Novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona BiH koji je u četvrtak održan u Sarajevu nije doveo do konačnog dogovora no sudionici su se suglasili da razgovore ipak nastave i pokušaju riješiti ovaj problem do kraja veljače.

Predsjednik HDZ 1990. Ilija Cvitanović je novinarima nakon sastanka koji je trajao tek nešto više od sat vremena kazao kako su potvrđena ranija stajališta pri čemu svi žele poboljšanje odnosa u Federaciji BiH a hrvatske stranke jamstva da će hrvatskim glasovima biti birani hrvatski zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH te kako će se jedan član Predsjedništva BiH birati prvenstveno glasovima Hrvata.

"Kroz razgovor želimo doći do rješenja no nitko od Hrvata neće pristati na 'kompromis' po kojemu nećemo biti definirani u ustavu", kazao je Cvitanović potvrdivši kako ne dolazi u obzir brisanje nacionalnih odrednica uz titulu članova Predsjedništva BiH.

Jedina stvarna novina tijekom pregovora vođenih u četvrtak bila je informacija kako je moguća odgoda izbora koji bi trebali biti održani u listopadu bude li jasno kako postoji spremnost da se konačno nađe rješenje.

"Moguće je da se izbori planirani za listopad prolongiraju za studeni, eventualno prosinac. To bi podržala međunarodna zajednica ako se vidi da su pregovarači na tragu dogovora", kazao je predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović.

Prema Izetbegovićevom tumačenju funkcionalnost Federacije BiH i dalje ostaje ključni zahtjev bošnjačke strane kao i cjelovita provedba presuda Europskog suda za ljudska prava no nije želio govoriti o potankostima novog kruga pregovora konstatirajući samo kako nema dvojbe da se jedan član Predsjedništva BiH mora birati prije svega glasovima Hrvata, ali da on istodobno mora zastupati interese države i svih ljudi koji u njoj žive. Istodobno se, kako je kazao, moraju ukloniti mehanizmi koji osiguravaju "stopostotne blokade" čime je aludirao na ulogu koju sada ima Dom naroda parlamenta Federacije BiH.

"Ja mislim da se rješenje može naći i mislim da smo se dodatno približili i da postoji dobra atmosfera u kojoj se problemi mogu riješiti", zaključio je Izetbegović dodajući kako se polako omekšavaju tvrda stajališta.

Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić kazao je novinarima kako je sastanak poslužio rezimiranju uglavnom poznatih stajališta uz mogućnost testiranja nove dvije ili tri ideje o kojima bi se trebali očitovati i pravni stručnjaci.

Na dnevnom su redu ponovo bila pitanja izbora članova Predsjedništva BiH i konstituiranja domova naroda na entitetskoj i držanoj razini a Radončić je kazao kako su bošnjački političari od predstavnika hrvatskog naroda ponovo dobili pojašnjenje o "crvenim crtama" koje se ne smiju prijeći.

"Dijalog se mora održati, on nema alternative a dogovor je da naši timovi u narednih sedam dana zadrže intenzivnu komunikaciju i simuliraju različite (izborne) modele", kazao je Radončić.

Dodao je kako vjeruje u rješenje, ali da ono nije moguće bez međunarodne medijacije.

U novom krugu pregovora sudjelovali su predsjednici pet vladajućih i oporbenih stranaka s hrvatskim odnosno bošnjačkim predznakom predvođeni čelnicima HDZ BiH Draganom Čovićem i SDA a bojkotirali su ih SDP BiH, Naša stranka i Demokratska fronta (DF) Željka Komšića.

Predsjednik oporbenog Naroda i pravde (NiP) Elmedin Konaković koji je zajedno s Radončićem bio tehnički organizator pregovora vođenih u četvrtak kazao je kako je vjerojatno bilo lakše okupiti predstavnike SAD i Rusije da razgovaraju o ukrajinskoj krizi nego političare iz BiH da pregovaraju o izbornoj reformi.

"Još smo na statusu quo. Suglasni smo o načelima no nismo se približili oko modela koji rješavaju te nagomilane probleme", kazao je Konaković.

Cilj pregovora o izbornoj reformi u BiH je osigurati provedbu pet presuda Europskog suda za ljudska prava kojima je utvrđena diskriminacija građana BiH u izbornom procesu temeljem njihove nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta kao i presude Ustavnog suda BiH iz 2016. godine u slučaju "Ljubić" po kojoj se mora poštovati načelo legitimnog predstavljanja konstitutivnih naroda u tijelima vlasti.

Prema odredbama važećeg izbornog zakona koji i dalje sadrži brojne diskriminatorne odredbe opći izbori u BiH trebali bi biti održani prve nedjelje u listopadu a Središnje izborno povjerenstvo (SIP) ima obvezu raspisati ih početkom svibnja.

Za eventualne promjene izbornog zakona u parlamentu BiH tako je ostalo tek dva i pol mjeseca. Za to se mora osigurati natpolovičnu većinu zastupnika u Zastupničkom domu no za promjene ustava potrebna je potpora dvije trećine zastupnika što vladajući nemaju pa ovise o glasovima iz oporbe.

(hkv)