U BiH se zabranjuje nijekanje ratnih zločina?

Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu Valentin Inzko u petak je nametnuo izmjene kaznenog zakona te zemlje kojima se zabranjuje i zatvorom sankcionira nijekanje ratnih zločina, uključujući tu genocid u Srebrenici.

Novoproglašenim Zakonom o izmjenama Kaznenog zakona BiH ubuduće će kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine prijetiti svima koji javno potaknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili pripadnika neke skupine s obzirom na njihovu rasu, boju kože, vjeroispovjed, podrijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost a jednom od izmjena izrijekom je propisano kažnjavanje onih koji niječu ratne zličine.

"Tko javno odobri, zaniječe, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom u skladu s Poveljom Međunarodnog vojnog suda pridruženom uz Londonski sporazum od 8. kolovoza 1945. ili Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju ili Međunarodnog kaznenog suda ili suda u Bosni i Hercegovini, a usmjereno je protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovjed, podrijetlo ili nacionalnu ili etničku pripadnost, i to na način koji bi mogao potaknuti na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv takve skupine osoba ili člana takve skupine, kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina", stoji u odluci visokog predstavnika koja je postala sastavnim dijelom Kaznenog zakona BiH a stupit će na snagu za osam dana.

Kaznenim djelom u BiH od tada će postati i distribuiranje proapagandog mterijala kojim se niječu ratni zločini za što će propisana kazna od najmanje jedne pa do tri godine zatvora.

Za dodjelu bilo kakvih priznanja ili privilegija osobama pravomoćno osuđenim za ratne zločine odgovornima od sada prijeti kazna od najmanje tri godine zatvora a odnosi se na dužnosnike u tijelima vlasti koje bi iz svog proračuna financirale provedbu takvih protuzakonitih odluka.

Inzko koji 1. kolovoza napušta dužnost visokog predstavnika na ovaj je način nakon niza godina ponovo posegnuo za širokim ovlastima koje su mu stajale na raspolaganju od početka njegova mandata prije 12 godina no nije ih mogao koristiti jer za to nije imao potporu unutar Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH (PIC).

Prije dvije godine upozorio je kako je krajnje vrijeme da se u BiH zabrani nijekanje ratnih zločina i veličanje njihovih počinitelja, uključujući u zločin u Srebrenici kojega uporno kao presuđenu činjenicu odbijaju priznati vlasti Republike Srpske predvođene Miloradom Dodikom.

Inzko je bezuspješno pozivao političke stranke u BiH da se o tome same dogovore i usvoje odgovarajuće izmjene kaznenog zakona u parlamentu BiH.

(hkv)