Srebrenica Odluka Međunarodnoga kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u slučaju Šljivančanin - Mrkšić - Radić u suštini se ne razlikuje od odluke Međunarodnog suda pravde (ICJ) u tužbi Bosne i Hercegovine protiv Srbije zbog genocida u Srebrenici. Oba suda pobrinula su se da vrh JNA i Srbije bude oslobođen svake odgovornosti za ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Štoviše, u slučaju Srebrenice, ICTY i ICJ prihvatili su raspravljati na temelju cenzuriranih (zatamnjenih) dokumenata koji su inače mogli dokazati umiješanost srbijanskog vojnog i političkog vrha u rat u Bosni i Hercegovini. Ante Čuvalo, predsjednik Udruženje Hrvata Bosne i Hercegovine (SAD i Kanada), komentirao je odluku ICJ o Srebrenici riječima s kojima se jednako može popratiti odluka ICTY-a o Vukovaru: "Odluka ICJ-a iz veljače ima i naličje koje se uglavnom zanemaruje. Njenim djelovanjem je Sud pomogao održanju srpskog nacionalnog sna o Velikoj Srbiji. Ono što se dogodilo u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, na Kosovu i u Sloveniji nije ni slučajno, niti ju zločinački poduhvat luđaka ili nekolicine pojedinaca, Bio je to jednostavno još jedan pokušaj postizanja dugoročnih nacionalnih ciljeva definiranih još u 19. stoljeću. Ideologija u pozadini cilja temeljila se na elementima religijskog mesijanstva, sekularnog društvenog darvinizma i imitaciji bizmarkijanske realpolitike. Takva je zapaljiva mješavina, međutim, Srbiji zaista donijela teritorijalne nagrade u svakom sukobu kojeg je poduzimala tijekom posljednjih stoljeće i pol, uključujući i Republiku Srpsku u zadnjem ratu. Na nesreću je ta ideologija živa i dobro djeluje čak i danas, kao što su to pokazali rezultati zadnjih izbora u Srbiji.".
Add a comment        
 

 
Obrazovanje Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH već smo na portalu posvetili dva priloga, prenoseći reakciju Hrvatskoga intelektualnoga zbora i mišljenje prof. dr. Frane Ljubića. Miroslav Vasilj u Večernjem listu objasnio je podrobno u čemu spomenuti Okvirni zakon o visokom obrazovanju ugrožava jedino hrvatsko sveučilište u BiH: "Zakon je sam po sebi protuustavan jer prema daytonskom mirovnom sporazumu, koji još funkcionira u BiH, obrazovanje je na razini županija, a županije nisu mjerodavnost prenijele na Federaciju BiH. Zato postoji opasnost da ionako sporno federalno ministarstvo obrazovanja po svojoj volji nameće standarde u viskom obrazovanju. Zakon predviđa entitetsku razinu financiranja, što Hrvatima nikako ne odgovara s obzirom na sustavno nadglasavanje bošnjačkih stranaka na federalnoj razini, bilo da je riječ o izvršnoj ili zakonodavnoj vlasti. Takvim okvirnim zakonom ugrožava se i autonomija sveučilišta što naravno nije europska praksa." Miroslav Vasilj objasnio je što su po tom pitanju mogli, a nisu, učinili mjerodavni hrvatski političari u BiH: "Večernjak doznaje da su iz OHR-a upozorili hrvatske političare da ne postavljaju pitanje od vitalnog nacionalnoga interesa jer bi ih u protivnom prozvali kočničarima reformskih procesa u BiH. Čović i Ljubić, koji od hrvatskih stranaka jedini imaju zastupnike u državnom parlamentu, očigledno su poslušali upozorenje iz ureda visokog predstavnika dokazujući još jednom da Hrvati nisu nikakav čimbenik u BiH, čak i onda kada imaju mehanizme zaštite i prostor za djelovanje." U svezi "mehanizma zaštite i prostora za djelovanje" ostaje primijetiti kako je današnja hrvatska politička elita u BiH i RH uspjela razviti takvu zajedničku političku snishodljivost prema europskim povjerenicima prema kojoj se mnogo puta predbacivana bliskost hrvatskih političara iz ove dvije države od prije desetak godina u vođenju vanjske politike čini kao čisti amaterizam.
Add a comment        
 

 
BiH Žao mi je što nisam mogao nazočiti sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora 5. rujna 2007. godine i što na ovaj način iznosim svoja stajališta o pitanjima koja se navode u Priopćenju HIZ-a, a s obzirom na njihovu važnost držim da se o toj problematici može (i treba) raspravljati kroz prizmu što je važnije za Sveučilište: odlagati provedbu zakonskih rješenja Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju ili ih primjenjivati i iskoristiti njegove dobre strane. Usvojeni Zakon nije dobar jer ne jamči jednake obrazovne standarde za sve studente i sva sveučilišta i ne jamči jednake uvjete financiranja iz zajedničkih javnih izvora financiranja što će stvoriti probleme pri prijelazu studenata s jednog sveučilišta na drugo i pri prijenosu ECTS bodova, a to će utjecati na nejednake kriterije za plaće i materijalne troškove na pojedinim sveučilištima i nejednake participacije studenata. Dobra strana Okvirnog Zakona o visokom obrazovanju je što nalaže, potiče i zagovara rješenja koja omogućuju provedbu Bolonjskog procesa i obvezuje mjerodavna (županijska) tijela vlasti da promijene postojeće zakonske akte zbog kojih se taj proces nije mogao provesti. U takvim okolnostima može se postaviti pitanje je li stvarni problem u Okvirnom Zakonu o visokom obrazovanju ili u provedbi Bolonjskog procesa.
Add a comment        
 

 
Dom narodaJučer se, u Mostaru, na sjednici Upravnog vijeća Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH raspravljalo o Okvirnom zakonu o visokom obrazovanju u BiH. Izrečena su vrlo oštra mišljenja i zamjerke hrvatskim zastupnicima u Domu naroda Parlamenta BiH koji su šutke propustili usvajanje ovoga Zakona, protiv kojega je bila cijela sveučilišna zajednica i Studentski zbor Sveučilišta u Mostaru. Zatraženo je od političkih stranaka pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti zbog ugrožavanja vitalnih nacionalnih interesa. U nastavku donosimo priopćenje za javnost sa sjednice Hrvatskog intelektualnog zbora.
Add a comment        
 

 
navijački neredi u BiHJučerašnji prijateljski nogometni okršaj između reprezentacija BiH i Hrvatske u Sarajevu obilježili su na žalost brojni neredi poput kamenovanja autobusa s hrvatskim navijačima te učestali međusobni incidenti tijekom popodneva. Na samom stadionu za vrijeme svih 90 minuta vladala je izrazito napeta, moglo bi se reći neprijateljska atmosfera koja je naposlijetku kulminirala velikom tučnjavom hrvatskih navijača i bosanske policije početkom drugog poluvremena. Ovakav «prijateljski» doček neodoljivo podsjeća na onaj koji je nedavno priređen navijačima Hajduka u Crnoj Gori. Izgleda da se iza umjetne fasade međusobno uređenih susjedskih odnosa ipak krije niz neriješenih pitanja, velika količina nesnošljivosti, netolerancije pa čak i mržnje što i ne čudi s obzirom da je od međusobnih okršaja «druge vrste» proteklo u stvari jako malo vremena.(mmb)
Add a comment        
 

 

Michael Schmunk Prenosimo članak iz Večernjeg lista o najnovijem izvješću UN-ova razvojnog programa (UNDP) o stanju u BiH. Rezultati istraživanja očekivani su i porazni za međunarodnu zajednicu koja upravlja Bosnom i Hercegovinom, kao i za same državne institucije. Objašnjenju se nije teško domisliti, a dovoljno je samo pročitati intervju s njemačkim veleposlanikom Michaelom Schmunkom, koji prenosimo u nastavku. Jasno je da situacija u BiH ne može biti bolja kada oni koji kreiraju o provode politiku u BiH iskazuju (iz neznanja ili namjerno, svejedno je) posvemašnje ignoriranje situacije u toj državi. Već sama temeljna zamisao veleposlanika, "u Bosni i Hercegovini treba stvoriti jednu naciju", govori sama za sebe.

Add a comment        
 

 

majka-bozja_mVeć neko vrijeme u banjalučkom listu "Glas Srpske" izlazi feljton pod naslovom "Korijeni genocida".  Sadržaj se temelji na prilozima objavljenim u Zborniku radova s 4. Međunarodne konferencije o Jasenovcu, održane u svibnju ove godine u Banja Luci. O radu međunarodne komisije na Deklaraciji kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtijeva, da podnesu tužbu protiv Hrvatske glede odštetnog zahtjeva za zločine u Jasenovcu već smo pisali na Portalu, no sad cijela priča dobiva svoj nastavak u tradiciji "stare propagande" već toliko puta ponavljane na ovim prostorima. U tom smislu napisan je i prvi dio feljtona, rad dr. Milorada Ekmečića, o povijesnim korjenima genocida 1941-1945 nad Srbima, Židovima i Romima, koji sam po sebi ne predstavlja i ne donosi ništa novog, već dobro poznatom "retorikom" nastavlja više desetljeća dugu tradiciju nabacivanja povijesne krivnje hrvatskom narodu. No ipak, ovog se puta nije stalo samo na tome, već se i jedan od glavnih simbola vjere u Hrvata - Majka Božja i njeno ukazivanje u Međugorju - degutantno stavlja u kontekst "masovnih ubistava".

Add a comment        
 

 
biskup dr. Petar SudarPrenosimo iz bosanskohercegovačkog Katoličkog tjednika razgovor s predsjednikom Komisije Justitia et pax Biskupske konferencije BiH, pomoćnim vrhbosanskim . Razgovor je posebno usredotočen na stanje u Bosni i Hercegovini, koje čini se postaje sve nestabilnije. Obično to tako i biva kada se ono što se čini bitno odstupa od onoga što se govori: "Da Dayton kao rezultat tuđega cinizma i domaćega nacionalizma ne može ponuditi perspektivu integracije, bez koje nema budućnosti, pokazuje i činjenica da u dvanaest godina nije došlo tako potrebnoga smanjenja podjela i napetosti između Federacije i Republike Srpske, nego se, naprotiv, Federacija sve više pokazuje neprihvatljivom i neodrživom. To je u ovoj zemlji vidljivo na svakome koraku. Prava koja ste kao pripadnik manjinskoga naroda u Federaciji 1996. mogli dobiti, danas o njima možete samo sanjati. Sve godine poraća u bh. društvu viču tu bolnu istinu. Međutim, oni koji u ovoj zemlji odlučuju i protivnicima Daytona posve nediplomatski prijete, iz teško razumljivih razloga, uporno zatvaraju oči i uši pred tom tako očitom i dalekosežnom činjenicom. Bojati se da će nepravedna i neodrživa podjela iz Daytona, uz ovakvo ponašanje njegovih tvoraca i zaštitnika, sve jasnije pokazivati svoje lice i naličja.".
Add a comment        
 

 
SrebrenicaKako javlja Hina, u srijedu 11. srpnja u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice obilježena je 12. obljetnica izvršenog genocida - prva nakon što je Međunarodni sud u Haagu svojom presudom konačno okarakterizirao počinjeni zločin njegovim pravim imenom. Na žalost, taj čin suda nije i ne može biti nikakva utjeha obiteljima više od 8000 poginulih i nestalih, jer se svojim nedovoljnim angažmanom i sramotnim političkim kompromisima, pobrinuo da ubojice ostanu nekažnjene. Kao da i to nije dovoljno, na ceremoniji dostojanstvenog ukopa 465 novoidentificiranih žrtava pojavila se i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, unatoč javnom negodovanju i otporu udruge Žene Srebrenice, koje je izazvala već sama najava njenog dolaska. Iako u službenom dijelu programa nije aktivno sudjelovala, njen dolazak dodatno je naglasio nezadovoljstvo obitelji poginulih vezano uz činjenicu neuhićenja odgovornih - Karadžića i Mladića. Znakovito je i to da su na ceremoniji nazočili bošnjački član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić, predsjedatelj Predsjedništva BiH - Željko Komšić, ali ne i srpski član Predsjedništva - Nebojša Radmanović. Nakon svega, ostaje "gorak okus u ustima", a nada da će krivci za spomenute zločine sudski procesuirati, odnosno da će "svijet pomoći da zločini ne budu nagrađeni", je svake godine sve manja. (mmb)
Add a comment        
Sri, 24-10-2018, 01:50:02

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Copyright © 2018 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom (GPL).