Prenosimo članak iz poslovnog podlistka Večernjeg lista Manager.hr od 22. veljače 2007..  Ne ulazeći u gospodatsku opravdanost Plivine prodaje Veterine, za žaljenje je činjenica da se Pliva odriče dijela svoje tvrtke koji se uspješno bavio, i danas se bavi, znanstvenoistraživačkim radom i proizvodnjom veterinarskih proizvoda. Spomenemo samo serume protiv bedrenice i svinjske kuge, te proizvode za zaštitu bilja. Ovo je još jedan primjer kako "strateško ulaganje" u Hrvatsku zapravo znači: kupi tvrtku, zadrži onaj dio koji će proizvoditi po licencama (radna snaga u Hrvatskoj kvalitetna je, ali puno jeftinija nego na Zapadu), a zatvori ili prodaj (tj. uništi) dijelove tvrtke koji se bave znanstvenoistraživačkim radom i razvojem, po formuli "što će vam to, mi ćemo vam prodati licencu". (djl) 

 

 

Uoči godišnje skupštine Hrvatskoga kulturnog vijeća objavljen je razgovor s njegovim predsjednikom Hrvojem Hitrecom u Hrvatskom slovu. Razgovor prenosimo u cijelosti.

 

 

Prenosimo jučerašnje reagiranje predsjednice DC-a Vesne Škare-Ožbolt u svezi imovinskih kartica koje je predsjednik Vlade Ivo Sanader prijavio zajedno s drugim članovima hrvatske Vlade. Iako se oštrina koju Vesna Škare - Ožbolt iskazuje u kritiziranju trenutne hrvatske Vlade može lako dovesti u vezu s njenim razrješenjem s položaja ministrice pravosuđa, koje je izvedeno po brzom postupku u veljači 2006., to ne znači da njezine primjedbe nemaju osnova. Dakle, slažemo se sa Vesnom Škare-Ožbolt kako činjenica da predsjednik vlade nakon afere sa satovima pobjedonosno prijavljuje više od milijun kuna tzv. pokretne imovine, čime bi hrvatski građani po njemu valjda trebali ostati ushićeni, i dalje nikako ne pomaže rasvjetljavanju pitanja korupcije na najvišoj političkoj razini u Republici Hrvatskoj.

 

 

Čitatelj našeg portala poslao je nam je dvije slike iz emisije "Kontakt" s televizije Nov@ i asocirao ih sa slikama dva masonska simbola. Da li je asocijacija na mjestu prosuditi sami...

 

 

U svojoj korizmenoj poruci požeški biskup Škvorčević je primijetio ono s čim se svaki dobronamjeran pojedinac mora složiti: "postoji i duhovno siromaštvo u Hrvatskoj o kojem se rjeđe govori, a teže je od materijalnoga. Očituje se sve češćim gubitkom moralnih načela u privatnom i javnom životu, relativiziranjem vrijednosnih sustava utemeljenih na ljubavi, duhovnoj sastavnici u kojoj je ukorijenjen brak, obitelj, odgoj djece i drugi međuljudski odnosi… Materijalno siromaštvo u Hrvatskoj, posljedica je, među ostalim, i duhovnoga siromaštva koje dopušta sebičnost i nebrigu za bližnje…". Više pojedinosti o korizmenoj poruci biskupa Škvorčevića može se saznati iz vijesti Informativne katoličke agencije koju prenosimo u cijelosti.

 

 

Kako se bliži početak suđenja generalima Hrvatske vojske Anti Gotovini, Mladenu Markaču i Ivanu Čermaku povećava se broj vijesti vezanih uz Haaški sud. Tako iz Bosne i Hercegovine dolazi vijest koja bi trebala barem djelomično amortizirati činjenicu da Mladić i Karadžić nisu u Haagu. Naime, snage NATO-a upotrijebile su jučer već više puta viđeni trik u sličnim situacijama i pretražile stanove Karađićeve djece. Tihomir Dujmović, čiji komentar prenosimo iz Večernjeg lista, raspravlja Sanaderovu ulogu: "Sanader nije mogao nastaviti s načelnom Tuđmanovom politikom, jer je Račan svijetu pokazao da ovdje postoje snage koje i bez rezolucije UN-a dopuštaju da se zaroni u svaki grm Oluje! Kad je Sanader stigao na vlast, već je i Pantovčak otvorio arhive, podijelio sve tajne što su se mogle dijeliti i uzmicanja više nije moglo biti. Što je dakle mogao Sanader? Nije imao u svijetu saveznike koje ima Srbija dok krije Mladića i Karadžića, nije imao manevarskog prostora jer je Račan naučio svijet da postoji u zemlji vlast koja će zadnji kamen prevrnuti ako se to od nje traži, za sukreatora vanjske politike imao je dva puta iskazanom izbornom voljom Hrvata izabranog predsjednika Mesića!".

 

 

Prenosimo komentar Ivana Miklenića iz Glasa Koncila od 18. veljače 2007. u povodu obljetnice smrti blagopokojnog kardinala Alojzija Stepinca. Autor raščlanjuje kulturu laži iz komunizma i njen poguban utjecaj na sadašnjost i budućnost hrvatskog naroda i države.

 

 

Hina je ukratko prenijela dijelove razgovora s Carlom del Ponte koji je objavljen u talijanskom dnevniku Corriere della Sera. Ukratko, za očite neuspjehe Haaškog suda glavna tužiteljica krivi dijelom i neke europske vlade koje su po njoj promijenile prioritete nakon 11. rujna 2001. godine. A, činjenica kako glavni pokretač rata na prostoru bivše Jugoslavije Slobodan Milošević nije dočekao presudu nagnala ju je, kako tvrdi, da preispita njezin odnos s Bogom: "To me jako mučilo što je umro kao anđeo (Slobodan Milošević, op. ur.), navečer je zaspao da se ujutro više ne bi probudio. To mi je postavilo dosta problema u odnosu s Bogom: a patnje koje je nanio tolikim ljudima." Mi primjećujemo kako glavna tužiteljica još nije umrla "kao anđeo", i kako postoji još uvijek mala mogućnost da se barem djelomično isprave nepravde koje su počinjene, pa i u Haagu.