Festival konzervativne misli Conserve fest 2019

U subotu 14. prosinca 2019. godine održan je u Hrvatskom slovu festival konzervativne misli Conserve fest 2019. Festival je to koji prigodno godišnje organizira Udruga „Obnova“ na čelu s mladim pravnikom Markom Paradžikom, i ništa manje vrijednom skupinom mladih ljudi koje je okupio oko sebe, koji - u skladu sa svojim znanjima i afinitetima - spremno odrađuju svaki svoj dio posla. Partneri su im ovoga puta bili Hrvatsko slovo i Hrvatsko kulturno vijeće.

U subotnje poslijepodne prvo je upriličeno predstavljanje 12. broja časopisa za kulturu i društvo „Obnova“. Tema aktualnoga broja, koji se proširio na čak 300 stranica, odabir je samoga predsjednika „Obnove“: Ateizam, antiteizam i agnosticizam. Naime, kako je objašnjeno, svaki član udruge predlaže temu jednoga broja te se glasovanjem unutar udruge bira tema. Izabrana tema je zanimljiva pa je zapravo dominirala cijelim događanjem. Nastavilo se o njoj i u večernjim satima kada je dr. sc. Goran Lojkić održao predavanje „Tipologija ateizma“, a potom i u raspravi s autorom o društvenim posljedicama ateizma i konzervativizmu kojom je moderirao spomenuti predsjednik Udruge. Između tih dviju točaka smjestilo se predstavljanje 2. engleskoga izdanja časopisa „Obnova“/„Renewal“ – „Croatian people and their heritage isssue no.2“ u kojem su sudjelovali glavni urednik engleskoga izdanja i dopredsjednik udruge Dino Ljubić te gošće Julienne Bušić i dr. sc. Lidija Bajuk, koja je održala predavanje o međimurskoj glazbenoj baštini uz prigodne zvučne uzorke. Njezinu je pjesmu objavljenu u engleskom izdanju na engleskom pročitala Julienne Bušić.

A da se cijeli festival ne bi pretvorio u zamorna (filozofska) predavanja, pridonijeli su jednako i organizatori i sudionici festivala i sami slušatelji. Dobro su procijenili organizatori da će biti ugodnije i opuštenije ako njihovi slušatelji, a mahom su to bili mladi ljudi, budu sjedili za okruglim stolovima i uz kakvo piće (jednom netko reče da se ljudi najlakše okupljaju oko stola, pa makar na tom stolu bila samo voda…), umjesto na stolcima koji su klaustrofobično nanizani u redove. Pridonio je svakako i glumac Robert Kurbaša koji je – bez suvišnih riječi – samo kratko iznio svoj dojam o časopisu „Obnova“ i lijepim riječima pohvalio rad tih mladih ljudi, a potom odlučio recitirati pjesme koje su svoje mjesto pronašle u tom časopisu. Među njima se našla pjesma predsjednika Udruge „Obnova“:

BOG

Radost u prsima želi vikati:
Hvala Ti što jesam!
Jednom kada počneš biti, nemoguće je više ne biti...

Zalazak sunca obasjava crvenilom figuru mislioca na terasi
Šeće amo tamo
Misli: Kako je divno biti i kako se milijun teških trenutaka
ne može mjeriti s ovim trenutkom kada sam sretan što jesam...

Stoji bosih nogu na travi, u noći
Zemlja ga puni snagom da gleda
Gleda u zvjezdano nebo i moli Oče naš
Koji jesi na nebesima...

Dobro raspoložen bio je i dr. sc. Petar Tomev Mitrikeski, član Znanstvenog odbora časopisa „Obnova“. Njegova smirenost, blagost i jezgrovitost misli koja nam je poznata iz „Petoga dana“ oplemenila je i ovaj festival.

U publici, među studentima i drugim mladim ljudima, našle su se i neke poznate osobe, poput primjerice hrvatskoga književnika Mire Gavrana. Bio je tu i dr. sc. Goran Lojkić. Nekoliko dana prije ovoga događaja (10. prosinca) dr. sc. Lojkić gostovao je na HRT 3 zajedno s dr. sc. Borisom Beckom, dr. sc. Lanom Bobić i dr. sc. Stjepanom Bartulicom na temu „Budućnost Katoličke Crkve: kriza ili procvat?“ Zaposlen je u Institutu za filozofiju, a za 12. broj časopisa „Obnova“ napisao je rad pod nazivom „Metafizički krajobraz ateizma“. Dakle, filozofija mladog filozofa ponovo se našla u domeni religije.

Njegovo izlaganje pod nazivom „Tipologija ateizma“ uglavnom je bilo materija iz samoga rada, to jest njegova klasifikacija ateističkih teorija u tri široke kategorije koje nazivamo ʻnaivni necesitizamʼ, ʻbrutizamʼ i ʻfundacionalizamʼ s obzirom na problem kontingentnosti. U tom kontekstu objašnjavao je temeljno metafizičko polazište svake od navedenih teorija i slabost argumenata svake od njih. Na taj način pomogao je publici da se uživi u ateistički svjetonazor i ono što stoji iza njega. Nakon izlaganja uslijedio je ležeran dijalog s publikom. Na upit je li filozofija jedini put do Boga, on odgovara da nije jer nam se Bog sam objavio i da bakica koja moli krunicu može biti bliža Bogu od nekog filozofa, to jest da filozofija može, no ne mora biti put do odnosa s Bogom. Zatim odgovara na provokativno pitanje granica razumske spoznaje Boga na način da tvrdi da mi ne možemo apsolutno spoznati Boga jer smo previše ograničeni, no da možemo spoznati njegove božanske atribute. Uvjereni smo da će u budućnosti taj mladi filozof biti žestoka konkurencija medijski razvikanim tipovima kao što su Srećko Horvat i Slavoj Žižek.

Uglavnom, nevjerojatnom lakoćom, u opuštenoj atmosferi, postignut je smisao filozofije, ali i cilj samoga festivala, pa i udruge „Obnova“: postavljanje pitanja i traganje za odgovorima - o svijetu i životu.

(im, hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.