Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s Kaptola u istočni dio zagrebačkog Donjeg grada, radije slušali kreketanje žaba nego "kreketanje automobila".

1864.

Godine 1729. biskup Branjug počeo je graditi barokni (Nad)biskupski dvor (Vlaška ulica br. 1). "Ovaj dvor, kako danas obstoji, sa stolnom je crkvom jedan od najljepših starovječnih gradjevnih spomenika grada Zagreba."

2011.

1902. Kuća "Lacković" u Vlaškoj ulici br. 5

O baroknoj kući "Lacković", prislonjenoj na zid vrta nadbiskupije, kruže misteriozne priče, a jednu je ispričala i Marija Jurić Zagorka u romanu "Republikanci".

2011.

Manje je poznato da je 1789. godine povišena stara ("gornja") Vlaška ulica, i da je prigodom navažanja zemlje oštećena katnica satnika Ivana Lackovića, tj. zatrpano je prizemlje s ulične strane. Oko nadoknade troškova popravka i preinake utonule kuće u prizemnicu vodio se sudski spor, a prvobitna kovana ulazna vrata su danas izložena u Muzeju grada Zagreba.

2011.

Kuća "Lacković", uz koju neki vežu i zidarsku ložu Prudentia (odnosno Zur Klugheit) kojoj je pripadao i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, ostala je do danas jedina neobnovljena (i nenastanjena) kuća u staroj Vlaškoj ulici!

1930.

2011.

2011.

Budući "Ban centar" na uglu Vlaške i Kurelčeve ulice.

2006.

1897.

Ugao Jurišićeve i Ružične (danas Kurelčeve) ulice - most na potoku Medveščaku!

2011.

Ugao Jurišićeve (nekoć zvana Puževa ulica) i Kurelčeve ulice.

1901.

Ugao Ružične i Vlaške ulice - kovačnica i poznata gostionica "K bieloj ruži".

1901.

Kuća na desnoj strani fotografije naslonjena je na gostionicu "K bieloj ruži" (koju vidimo na prethodnoj fotografiji).

2011.

Premještanjem potoka Medveščaka u ribnjačku dolinu 1898. godine, te otkupom kuća (1900.) i njihovim rušenjem (1901.) izveden je veliki rekonstrukcijski zahvat u staroj Vlaškoj ulici. "Nestade jednog od najstarijih gradskih prediela, koji je Zagrebčanima prošlog vieka bio dobro poznat sa svojom Bielom ružom i Medičarskim podrumom."

1860.

Žitelji malenog sela koji su obitavali u udolini južno od zidina katedrale spominju se još davne 1198. godine kao "hospites de vico Latinorum".

Bilo je to "Latinsko selo", odnosno Laška ili Vlaška ves, koja se do 16. stoljeća izdužila u današnju staru Vlašku ulicu (od Bakačeve do Draškovićeve ulice).

Rimljani su romanizirane Kelte iz Galije nazivali "Volcae" (spominje ih i G.J. Cezar), a Germani "Wallach/Wallhos" . Kasnije taj naziv postaje u Germana opće ime za romanizirana plemena i sve Romane. Naziv "Vlah" za zatečene starosjedioce ("Latine") u Zagrebu, i to baš u najvećem njihovom naselju, u današnjoj Vlaškoj ulici, prihvatili su i doseljeni Hrvati. Do kraja 12. stoljeća bilo je još dosta Latina osobito Talijana iz Furlanije u Zagrebu. Upravo od Latina nastalo je ime Laška, odnosno Vlaška ves (selo), kao i ime brda Laščina na kojem su nekada bili vinogradi, a danas bolnica Merkur.

1899.

1902.

Godine 1904. na praznom zemljištu (omeđenom Kurelčevom, Vlaškom, Palmotićevom i Jurišićevom ulicom) izgrađen je stambeni kompleks i nova zgrada Pošte s pročeljem u Jurišićevoj ulici.

1929.

Ugao Vlaške i Palmotićeve ulice - stajalište autobusa za (prigradska naselja) Šestine i Čučerje.

2011.

1931.

2011.

2011.

Prošireno križanje Vlaške, Branjugove i Palmotićeve ulice ima značaj malenog trga.

1925. Stajalište autobusa za Šestine i Čučerje

1925.

2011.

U ovom dijelu Vlaške ulice rodio se 14. XI. 1838. hrvatski romanopisac August Šenoa. Na mjestu gdje danas stoji spomenik Augustu Šenoi nalazio se obelisk, koji je postavio zagrebački biskup Alagović 1835. godine prigodom završetka uređenja biskupskog perivoja Ribnjak.

1870.

Istočni portal nadbiskupskog vrta s vrtlarevom kućicom. Obelisk je srušen u ljetnoj oluji 1875., i nije obnovljen.

1925.

1939.

2011.

1920.

"Nadbiskupsko sirotište (orfanotrofij, op.a.) utemeljeno je god. 1827. za uzgoj i obskrbu gimnazijalne mladeži. Kraj zgrade nalazi se kapela sv. Martina, a do ove dvor župnika sv. Petra. U dvorištu sirotišta nalazila se je do god. 1839. nadbiskupska ubožnica. Gdje je sada ovo sirotište bio je već početkom XIII. vieka Dominikanski samostan s ovećom crkvom sv. Nikole."(1892.)

U orfanotrofiju su boravili dječaci od 1. do 6. razreda gimnazije. U školu su išli na Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju na Katarinskom trgu.

2011.

1913.

Križanje Vlaške i Draškovićeve ulice iz vremena gradnje Schlosserovih stuba na Šalatu, i gradilišta hotela s kupalištem i restoranom tvrtke "Manduševac". No tvrtka je propala pa se kasnije, godine 1921., počela tu graditi zgrada "Slavenske banke" u kojoj je danas FINA.

2011.

2011.

"Trg svibanjski žrtava 1995." i spomen-ploča na zgradi FINA-e podsjetnik su na domače Srbe koji su iz Petrinje raketirali Zagreb 2. i 3. svibnja raketnim sustavom "Orkan".

1995.

U raketnim napadima s kasetnim punjenjem (tzv. zvončići) na civilne ciljeve u Zagrebu poginulo je šestero ljudi, a 205 ih je ranjeno, 39 teško i 136 lakše.

Godine 2011. ravnatelj Hrvatskog radija Zoran Mihajlović, koji je sasvim slučajno Srbin, proslavu Oluje naziva Ustaškim dernekom (opširnije: Reagiranje na laži Jugoslovenke Silvije Luks)

1907.

2011.

1935.

2011.

1907.

"Penzionat za ostarijele gospoje (katnica na fotografiji desno, op.a.), u kojem ove za umjerenu mjesečnu plaću dobivaju podpunu obskrbu i njegu sa stanom. Sgrada je vlasničtvo konventa Samostana milosrdnih sestara iz Frankopanske ulice."

2011.

1864.

"Vojnička bolnica ima dvije velike zgrade, od kojih jedna stoji kraj ulice. Ova se rabi za pisarne i vojarnu. Druga, veća zgrada, koja stoji u dvorištu i koja služi za bolnicu (220 kreveta, op.a.) sagrađena je g. 1856."

2011.

1868.

1938.

2011.

1590 – 1597. – drvena crkva Sv. Petra u Vlaškoj ulici; okolo crkve groblje;

1677. – nova zidana crkva; okolo crkve groblje;

1770. – crkva obnovljena, podignut zvonik;

1788. – austro-ugarski car Josip II. od crkve učini vojno skladište;

1795. – crkva obnovljena;

1889. – H. Bollé izradio projekt za novu crkvu Sv. Petra;

1926. – gradi se nova crkva po starom projektu H. Bolléa;

1933. – nova crkva posvećena; današnji izgled crkve Sv. Petra u Vlaškoj ulici.

2011.

Vlaška ulica završava kod Kvaternikovog trga, nekadašnjeg Međašnog trga gdje je bila mitnica i okretište konjskog tramvaja 1891. Na Vlašku ulicu nastavlja se Maksimirska cesta kojom je 1892. počeo prometovati konjski tramvaj do okretišta ispred ulaza u "Perivoj Maksimir".

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar