Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

21 T.Karamarko HDZ Jarun

Reportaža: 26 godina od utemeljenja Hrvatske demokratske zajednice

Lip 17, 2015
Jučer je obilježena 26. obljetnica osnutka Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama Nogometnoga kluba Borac (današnji NK Jarun). Izaslanstvo HDZ-a tom je prilikom u Velikom Trgovišću kod biste ispred rodne kuće dr. Tuđmana kao i na Mirogoju na grobu dr. Franje Tuđmana položilo vijence i zapalilo svijeće. U…
Spomenik Tuđmanu

Otkriven spomenik Franji Tuđmanu u Slavonskom Brodu

Pro 10, 2006
U povodu sjećanja na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.), u Slavonskom Brodu održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i zapadni Balkan", a zatim je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, istovjetan onome u Škabrnji.
Dan državnosti

O čemu se pažljivo šuti - Potpun bojkot državnoga vrha 25. lipnja

Lip 27, 2008
Donosimo reportažu s proslave Dana državnosti na Trgu bana jelačića, 25. lipnja 2008. Izdvajamo: "Mnogi možda nisu primijetili kako među medijskim izvještajima s raznih događaja kojima je državni vrh popratio Dan državnosti, baš izvještaji s Trga bana Jelačića bili šturi i s malo slika. Baš neobično, reklo bi se, jer…
Pavlini-Kamensko

Pavlinski samostan i crkva Majke Božje Snježne u Kamenskom

Ruj 01, 2010
Kamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za…
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…
0-Krasno-hotel

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (1/2)

Srp 19, 2010
Toplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i…
apologia_asinaria_m.jpg

Apologia asinaria

Lis 13, 2008
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje…
0 knjiga cr

Mladen Ivezić: Titov Jasenovac

Svi 23, 2014
Jučer je u Velikoj dvorani rezidencije Družbe Isusove u Palmotićevoj predstavljena najnovija knjiga mr. sc. Mladena Ivezića "Titov Jasenovac", nastavak Ivezićeve knjige "Jasenovac - brojke" kojom je nepobitno dokazano srbofilno napuhavanje broja žrtava, prihvaćeno i po današnjim tzv. antifašistima. Ona nepobitno…
Svečanom akademijom obilježena 91. obljetnica rođenja Franje Tuđmana - Histrionski dom

Svečana akademija - daleko od medija, ali blizu srca

Svi 14, 2013
Svečanom akademijom jučer navečer je u zagrebačkom Histrionskom domu obilježena 91. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U svom govoru admiral Davor Domazet Lošo istaknuo je: "Problem Hrvatske i Hrvata jesu Jugoslaveni, odnosno nositelji unutarnje agresije". Osim njega, nazočnima su se…
01 M.Tudjman Programiranje istine

Predstavljanje knjige M. Tuđmana: Puno zanimljivih stvari koje su se rekle

Pro 21, 2012
Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr.…

Reportaže u kronološkom redu

Nastavak reportaže Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (4/5)

Prvom dijelu reportaže možete pristupiti ovdje.

JUŽNA LAĐA

U najstarije doba kršćanstva oltar (hrvatski - žrtvenik) je pokretan i uglavnom drven. Početkom IV stoljeća, za pape Silvestra, oltar postaje fiksan i od kamena te se smješta u apsidalnom dijelu crkve. Od XIII stoljeća počinju se iznad kamene ploče oltara stavljati slike ili reljefi sastavljeni od više dijelova, iz čega će se u XIV stoljeću razviti tzv. gotički krilni oltar, s nekoliko slojeva preklopnih ploča (triptih, poliptih), oslikanih s jedne i druge strane, a sve je to bilo uokvireno bogato rezbarenim okvirom. Renesansa napušta krilni, a gradi arhitektonski oltar sastavljen od više elemenata; u njegovoj sredini smješta se slika ili kip sveca kojem je oltar posvećen. Barok zadržava arhitektonski oblik oltara, ali ga bogato ukrašava skulpturama anđela i sveca.  

Zagrebačka katedrala
Pogled prema apsidi južne lađe
87-_zg_katedrala.jpg 

 U južnoj lađi, desno od ulaza, na zidu zvonika uklesan je natpis uglatom glagoljicom koji nas podsjeća na prve veze Hrvata s kršćanstvom i papom Ivanom IV (640 – 642. po. Kr.). Natpis je uklesan 1942. godine, a u prijevodu glasi:

 

SLAVA V' VIŠNJIH BOGU - NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI

88-_zg_katedrala.jpg

Ispod glagoljičkog natpisa, koji je postavila Družba braće hrvatskoga zmaja, nalazi se gipsana kopija 12. postaje Križnog puta u Mariji Bistrici - "Kalvarija", rad akademskog kipara Ante Orlića.

89-_zg_katedrala.jpg
Barokni mramorni oltar Majke Božje naručio je biskup Josip pl. Galjuf (+1786.) za kapelu Sv. Stjepana u (nad)biskupskom dvoru. Između kipova sv. Josipa i sv. Barbare nalazi se oltarna slika Majke Božje (neoštećena u požaru), iznad slike je grb biskupa Galjufa («Ebiscius»), a na njemu stoji sv. Stjepan. Ovaj oltar iz 1778. izradio je kipar Sebastijan Petruzzi, a u katedralu je premješten 1946. godine.

 

90-_zg_katedrala.jpg
Oltar Svetog križa
91-_zg_katedrala.jpg
Detalj oltara Svetog križa

Oltar Svetog križa sažima prizore iz Starog i Novog zavjeta. Prikazani su i Mojsije sa zmijom u pustinji i Abrahamova nakana da žrtvuje sina te raspeti Isus. Prema nacrtu Hermana Bollea oltar je izradio zagrebački kipar Karlo Morak. Možda najljepši oltar u zagrebačkoj katedrali. 

92-_zg_katedrala.jpg
 Oltar sv. Jeronima
 Oltar sv. Jeronima s kipovima sv. Fabijana i sv. Sebastijana; oltarnu sliku naslikao je franjevac Celestin Medović
 
93-_zg_katedrala.jpg
Renesansna klupa (klecalo) s intarzijama iz 1520., -ostaci gotičko-renesansnog crkvenog namještaja tragično izgubljenih u požaru 1624., djelo je zagrebačkog stolarskog majstora.  
94-_zg_katedrala.jpg
Detalj renesansne klupe – drvorezbarski ukras katedrale
 
97-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Luke

Mali barokni mramorni oltar sv. Luke, izrađen 1703., ima u niši kip evanđeliste u mramoru, a tu je i lik njegovog bika. Kipove je izradio nepoznat talijanski majstor, a ostalo kipar Mihael Kusa. Na vrhu oltara nalazi se grb donatora, Tome Augustića, kanonik zagrebački i biskup šibenski.

98-_zg_katedrala.jpg
Korska sjedala čazmanskog kaptola

Čazmanski kaptol osnovao je 1232. Zagrebački biskup Stjepan II, i u Čazmi je obavljao službu vjerodostojnoga mjesta sve do turskog osvajanja mjesta sredinom XVI st. Čazmanski kanonici tada su preselili u Zagreb. U početku ih je bilo 33, ali se kasnije njihov broj ustabilio na 32 kanonika.

Na spomen-pločama u nišama sjedala čitamo:

«Ani-Katarini Frankopan-Zrinski, supruzi bana Petra Zrinskog i majci Ivana-Antuna Zrinskog. Umrla u Grazu kao sužanj 16. XI 1673. Kosti joj nepronađene leže negdje u Gazu;

Ivanu-Antunu Zrinski (+1703.), kosti mu počivaju u grobnici iza glavnog oltara uz oca i ujaka Frana-Krstu Frankopana;

Nikola Bakač-Erdödy (+1693.) oslobodio je Slavoniju od Turaka, a nastojao je osloboditi i Bosnu. «Mene srce vu Bosnu vuče.» Bio je sahranjen u katedrali pred oltarom Majke Božje;

Dr. Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš – digavši ustanak protiv tuđinske vlasti, bijahu izdajom iz zasjede ubijeni kod Rakovice 11. X 1871. Njihove kosti od godine 1921. počivaju u grobnici iza glavnoga oltara;

Na spomen hrvatskim narodnim zastupnicima Stjepanu Radiću, Pavlu Radiću i Đuri Basaričeku pobijenima u Beogradskoj Narodnoj skupštini 20. VI 1928.;

Svim hrvatskim žrtvama Prvog i Drugog svjetskog rata koji su svoje živote dali za svoju Domovinu, a kosti im leže po čitavoj Domovini i izvan nje. Bila im trajna uspomena.»  

100-_zg_katedrala.jpg

Poprsja i spomen ploča hrvatskomu banu Petru Zrinskom i knezu Krstu Frankopanu

101-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Marije: oltar Majke Božje Kraljice, postavljen početkom 1888. g  
101a-_zg_katedrala.jpg 

Krilni oltar (triptih) po nacrtima Hermanna Bolléa izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu. Potkraj XVII stoljeća ovdje je bio postavljen novi oltari sv. Marije (brojni veliki kipovi i rezbarena ornamentika), najbolje ostvarenje zagrebačkog kipara Ivana Komersteinera. Bogorodicu s djetetom na postamentu darovao glavni prepošt Mihajlo Bočak, a kipove i ornamentiku obojili su i pozlatili zagrebački slikari Ivan Eisenhort i Bernardo Bobić. Tijekom radova na restauraciji katedrale oltar je uklonjen i zamijenjen Bolléovim oltarom.  

102-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja

 

U kapeli Sv.Marije pokopan je i hrvatski ban Toma Bakač Erdödy, pobjednik u slavnoj sisačkoj bitci s Turcima 1593. godine. Na epitafu su uklesane riječi koje je uzviknuo poslije Hasan-pašina poraza - IN DEO VICI (U Bogu pobijedih).

Uz ovu nadgrobnu ploču vezani su poznati stihovi Antuna Gustava Matoša:

»U katedralu, kad su teške noći,
na Banov grob zna neka žena doći
s teškim križom cijele jedne nacije.
A kip joj veli: 'Majko, audiant reges:
regnum regno non proscribit leges!'
I dok je srca bit će i Kroacije!«  

SJEVERNA LAĐA 

103-_zg_katedrala.jpg
Pogled na apsidu sjeverne lađe
104-_zg_katedrala.jpg

 Lijevo od ulaza u katedralu, na zapadnom zidu sjeverne lađe, nalazi se velika slika Uznesenja Marijina na nebo. Ispod slike je ulaz u kapelicu zagrebačkog biskupa bl. Augustina Kažotića (+1322.).

105-_zg_katedrala.jpg
Kopija oltarne slike Uznesenja Marijina na nebo; Johann Ziegler, 1832. 

Godine 1832. biskup Alagović ruši u svetištu veliki Ackermanov barokni oltar iz 1632., i gradi novi sa slikom Uznesenja Marijina na nebo koja svojom visinom pokriva središnji prostor svetišta. Biskup Haulik je već 1847. dao izgraditi novi neogotički oltar (kipar Sikinger), a oltarnu sliku Uznesenja Marijina prodao je za 600 forinti župnoj crkvi Gospe od Kunagore u Pregradi (zbog dva 45 metara visoka zvonika zovu je i «Zagorska katedrala»), u kojoj se i danas nalazi.

106-_zg_katedrala.jpg
Sarkofag biskupa Maksimilijana Vrhovca (+1827.) i Aleksandra Alagovića (+1837.) postavljen je ispod slike i uz oltar sv. Petra i Pavla. 
107-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Petra i Pavla od bijeloga viničkog kamena izrađen je 1887. godine, a na njemu su još i kipovi sv. Jurja i sv. Nikole. 
108a-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Ćirila i Metoda 
109-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Ćirila i Metoda izrađen je po nacrtu Roberta Frangeša. 
110-_zg_katederala.jpg
Oltar posvećen sv. Josipu (zaštitnik Hrvatske), s kipovima sv. Ivana Nepomuka i sv. Franje Asiškog. 
110a-_zg_katedrala.jpg
Nadstrešje renesansne klupe 

Renesansna klupa (klecalo) iz 1520., djelo je firentinskoga majstora Petra i zagrebačkih stolara. 

111-_zg_katedrala.jpg
Spomen ploča i poprsja priora vranskih Ivana Paližane i biskupa Petra Berislavića
112-_zg_katedrala.jpg
Oltar Posljednje Kristove večere 

Do sakristijskih vrata nalazi se mali barokni mramorni oltar Posljednje Kristove večere, izrađen 1703. Na vrhu oltara je grb donatora, kanonika Ivana Znika. 

113-_zg_katedrala.jpg

Oltar je izradio kipar Mihajlo Kusa, a reljef u niši nepoznat talijanski majstor. Na reljefu Posljednje večere Isus je okružen likovima apostola, a prisutne su i domače životinje, pas i mačka.  

113a-_zg_katedrala.jpg
Mensa oltara ukrašena je figurama dječaka i medaljonom s vazom tulipana i narcisa. 
114-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča nadbiskupa i kardinala bl. Alojzija Stepinca, rad kipara Ivana Meštrovića. 
Stepinac je Meštroviću u Rimu 1943. rekao: "Zbogom, po svojoj prilici se više ne ćemo vidjeti. Ili će me nacisti ubiti ili komunisti kasnije." 
115-_zg_katedral.jpg
Nadgrobna ploča bogata raznolikim simbolima
116-_zg_katedrala.jpg
Detalj nadgrobne ploče 
118-_zg_katedrala.jpg
Triptih na oltaru svetih Ladislava (u sredini), Stjepana i Emerika izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu
117-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Ladislava s oltarom posvećenim sv. Ladislavu, osnivaču Zagrebačke biskupije. Oltar je postavljen 1888. godine.

Do oltara nalazi se s jedne strane poprsje kardinala Jurja Haulika (+1869.), a desno, u niši, brončani kip hrvatskoga bana grofa Josipa Jelačića. Njihovim je zalaganjem Zagrebačka biskupija 1852. g. proglašena nadbiskupijom te izborila neovisnost od ugarske hijerarhije. 

116a-_zg_katedrala.jpg
  Poprsje iznad sarkofaga kardinala Jurja Haulika izradio je kipar Ivan Rendić.
Prvi zagrebacki nadbiskup i od 1856. godine kardinal.
Podrijetlom Slovak, Hrvatsku je izabrao za drugu domovinu. Borio se za hrvatski jezik i kao banski namjesnik proglasio saborski članak kojim se hrvatski jezik uvodi u službenu uporabu.
119-_zg_katedrala.jpg
«Krunjenje trnovom krunom», Georg Gündter, 1632.

Slika na zidu iznad oltara sv. Ladislava, i spomenika bana Josipa Jelačića, bila je sastavni dio Ackermanovog oltara iz 1632.

 

  Nastavku reportaže pristupite ovdje: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (5/5).

  Ljubomir Škrinjar

 

Čet, 17-06-2021, 10:42:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.