Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Dolac  Kaptol

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (2/2)

Ožu 30, 2012
Rasprave o izboru mjesta za izgradnju nove gradske tržnice završile su početkom 1908. kada gradonačelnik Zagreba Milan Amruš raspisuje javni natječaj za arhitektonsko-urbanističku regulaciju prostora Kaptola i Dolca. Prvu nagradu dobio je arhitekt Viktor Kovačić s idejom o novoj tržnici u središtu Dolca. Radovi na…
0-_biskupija.jpg

Selo Biskupija kod Knina - zatiranje hrvatskog identiteta

Pro 22, 2008
Govori se da se putuje kako bi se štogod naučilo, da se prošire vlastiti uljudbeni i duhovni obzori. Turistička odredišta koja svjedoče o identitetu, vjeri i kulturi hrvatskoga naroda nisu ni danas na popisu "destinacija" koje nam agencije nude, a nekim mjestima namijenjena je ona strašna starinska kazna koja se zvala…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…
0_pican.jpg

Pićan – "Krasna zemljo, Istra milo“

Lip 02, 2009
Prva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup…
0_Bozje_polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Ruj 17, 2009
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od…
Zdravko Tomac

Slike i izlaganje prof. Tomca s današnjeg predstavljanja knjige o Boričevcu

Srp 27, 2012
"Ova knjiga je veliki doprinos borbi za istinu i zato hvala Josipu Pavičiću i suradnicima! Na nama je da tu knjigu populariziramo i čitamo jer ona na primjeru Boričevca govori o tragediji hrvatskog naroda i opasnostima da nam se krvava prošlost ponovi, ako dozvolimo da nam izbrišu ili krivotvore prošlost jer narod bez…
Radimlje

Reportaža: Nekropola Radimlje – hercegovački bilizi (stećci)

Lis 23, 2009
Mitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz…
0-oprtalj.jpg

Reportaža: Oprtalj – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 18, 2009
Umjetnost predromanike, romanike i gotike - to je Crkva, a svaka je crkva jedna priča, povijest i život kraja i ljudi. U osmom nastavku reportaža iz središnje Istre upoznat ćemo mjesto Oprtalj i crkvicu Blažene Djevice Marije s glasovitom galerijom slika, koje nisu apstraktne pa ne zahtijevaju napor razmišljanja. Na…
0-Ilica

Po Ilici gori i dol do Zemaljske umobolnice za širi regionalni opseg

Ruj 22, 2011
"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.) U Ilici je rođen Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i Vrapčak u "Hrvatsku…
0 Trznica Jelacicev trg 1908

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (1/2)

Velj 20, 2012
Mediji danas vrte mantru o korupciji, o zajednici mafijaša i gangstera. A priča o prostornom uređenju Dolca je i priča o političkom kaosu i korumpiranim gradskim političarima u Zagrebu. Zbog Dolca i tržnice Dolac je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel dao ostavku 1928. godine. Ali što će vam znanje koje nitko ne treba. U…

Reportaže u kronološkom redu

Nastavak reportaže Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (4/5)

Prvom dijelu reportaže možete pristupiti ovdje.

JUŽNA LAĐA

U najstarije doba kršćanstva oltar (hrvatski - žrtvenik) je pokretan i uglavnom drven. Početkom IV stoljeća, za pape Silvestra, oltar postaje fiksan i od kamena te se smješta u apsidalnom dijelu crkve. Od XIII stoljeća počinju se iznad kamene ploče oltara stavljati slike ili reljefi sastavljeni od više dijelova, iz čega će se u XIV stoljeću razviti tzv. gotički krilni oltar, s nekoliko slojeva preklopnih ploča (triptih, poliptih), oslikanih s jedne i druge strane, a sve je to bilo uokvireno bogato rezbarenim okvirom. Renesansa napušta krilni, a gradi arhitektonski oltar sastavljen od više elemenata; u njegovoj sredini smješta se slika ili kip sveca kojem je oltar posvećen. Barok zadržava arhitektonski oblik oltara, ali ga bogato ukrašava skulpturama anđela i sveca.  

Zagrebačka katedrala
Pogled prema apsidi južne lađe
87-_zg_katedrala.jpg 

 U južnoj lađi, desno od ulaza, na zidu zvonika uklesan je natpis uglatom glagoljicom koji nas podsjeća na prve veze Hrvata s kršćanstvom i papom Ivanom IV (640 – 642. po. Kr.). Natpis je uklesan 1942. godine, a u prijevodu glasi:

 

SLAVA V' VIŠNJIH BOGU - NA SPOMEN 1300. GODIŠNJICE POKRŠTENJA HRVATSKOGA NARODA KOJI SE ZAVJERI NA VJEČNU VJERNOST PETROVOJ PEĆINI PRIMIVŠI OD NJE OBEĆANJE OBRANE U SVAKOJ NEVOLJI DRUŽBA BRAĆE HRVATSKOGA ZMAJA ČUVAJUĆI SVETINJE PRADJEDOVA PREPORUČUJUĆI HRVATSKU DOMOVINU VELIKOJ BOGORODICI

88-_zg_katedrala.jpg

Ispod glagoljičkog natpisa, koji je postavila Družba braće hrvatskoga zmaja, nalazi se gipsana kopija 12. postaje Križnog puta u Mariji Bistrici - "Kalvarija", rad akademskog kipara Ante Orlića.

89-_zg_katedrala.jpg
Barokni mramorni oltar Majke Božje naručio je biskup Josip pl. Galjuf (+1786.) za kapelu Sv. Stjepana u (nad)biskupskom dvoru. Između kipova sv. Josipa i sv. Barbare nalazi se oltarna slika Majke Božje (neoštećena u požaru), iznad slike je grb biskupa Galjufa («Ebiscius»), a na njemu stoji sv. Stjepan. Ovaj oltar iz 1778. izradio je kipar Sebastijan Petruzzi, a u katedralu je premješten 1946. godine.

 

90-_zg_katedrala.jpg
Oltar Svetog križa
91-_zg_katedrala.jpg
Detalj oltara Svetog križa

Oltar Svetog križa sažima prizore iz Starog i Novog zavjeta. Prikazani su i Mojsije sa zmijom u pustinji i Abrahamova nakana da žrtvuje sina te raspeti Isus. Prema nacrtu Hermana Bollea oltar je izradio zagrebački kipar Karlo Morak. Možda najljepši oltar u zagrebačkoj katedrali. 

92-_zg_katedrala.jpg
 Oltar sv. Jeronima
 Oltar sv. Jeronima s kipovima sv. Fabijana i sv. Sebastijana; oltarnu sliku naslikao je franjevac Celestin Medović
 
93-_zg_katedrala.jpg
Renesansna klupa (klecalo) s intarzijama iz 1520., -ostaci gotičko-renesansnog crkvenog namještaja tragično izgubljenih u požaru 1624., djelo je zagrebačkog stolarskog majstora.  
94-_zg_katedrala.jpg
Detalj renesansne klupe – drvorezbarski ukras katedrale
 
97-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Luke

Mali barokni mramorni oltar sv. Luke, izrađen 1703., ima u niši kip evanđeliste u mramoru, a tu je i lik njegovog bika. Kipove je izradio nepoznat talijanski majstor, a ostalo kipar Mihael Kusa. Na vrhu oltara nalazi se grb donatora, Tome Augustića, kanonik zagrebački i biskup šibenski.

98-_zg_katedrala.jpg
Korska sjedala čazmanskog kaptola

Čazmanski kaptol osnovao je 1232. Zagrebački biskup Stjepan II, i u Čazmi je obavljao službu vjerodostojnoga mjesta sve do turskog osvajanja mjesta sredinom XVI st. Čazmanski kanonici tada su preselili u Zagreb. U početku ih je bilo 33, ali se kasnije njihov broj ustabilio na 32 kanonika.

Na spomen-pločama u nišama sjedala čitamo:

«Ani-Katarini Frankopan-Zrinski, supruzi bana Petra Zrinskog i majci Ivana-Antuna Zrinskog. Umrla u Grazu kao sužanj 16. XI 1673. Kosti joj nepronađene leže negdje u Gazu;

Ivanu-Antunu Zrinski (+1703.), kosti mu počivaju u grobnici iza glavnog oltara uz oca i ujaka Frana-Krstu Frankopana;

Nikola Bakač-Erdödy (+1693.) oslobodio je Slavoniju od Turaka, a nastojao je osloboditi i Bosnu. «Mene srce vu Bosnu vuče.» Bio je sahranjen u katedrali pred oltarom Majke Božje;

Dr. Eugen Kvaternik, Vjekoslav Bach, Ante Rakijaš – digavši ustanak protiv tuđinske vlasti, bijahu izdajom iz zasjede ubijeni kod Rakovice 11. X 1871. Njihove kosti od godine 1921. počivaju u grobnici iza glavnoga oltara;

Na spomen hrvatskim narodnim zastupnicima Stjepanu Radiću, Pavlu Radiću i Đuri Basaričeku pobijenima u Beogradskoj Narodnoj skupštini 20. VI 1928.;

Svim hrvatskim žrtvama Prvog i Drugog svjetskog rata koji su svoje živote dali za svoju Domovinu, a kosti im leže po čitavoj Domovini i izvan nje. Bila im trajna uspomena.»  

100-_zg_katedrala.jpg

Poprsja i spomen ploča hrvatskomu banu Petru Zrinskom i knezu Krstu Frankopanu

101-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Marije: oltar Majke Božje Kraljice, postavljen početkom 1888. g  
101a-_zg_katedrala.jpg 

Krilni oltar (triptih) po nacrtima Hermanna Bolléa izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu. Potkraj XVII stoljeća ovdje je bio postavljen novi oltari sv. Marije (brojni veliki kipovi i rezbarena ornamentika), najbolje ostvarenje zagrebačkog kipara Ivana Komersteinera. Bogorodicu s djetetom na postamentu darovao glavni prepošt Mihajlo Bočak, a kipove i ornamentiku obojili su i pozlatili zagrebački slikari Ivan Eisenhort i Bernardo Bobić. Tijekom radova na restauraciji katedrale oltar je uklonjen i zamijenjen Bolléovim oltarom.  

102-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča bana Tome Bakača Erdödyja

 

U kapeli Sv.Marije pokopan je i hrvatski ban Toma Bakač Erdödy, pobjednik u slavnoj sisačkoj bitci s Turcima 1593. godine. Na epitafu su uklesane riječi koje je uzviknuo poslije Hasan-pašina poraza - IN DEO VICI (U Bogu pobijedih).

Uz ovu nadgrobnu ploču vezani su poznati stihovi Antuna Gustava Matoša:

»U katedralu, kad su teške noći,
na Banov grob zna neka žena doći
s teškim križom cijele jedne nacije.
A kip joj veli: 'Majko, audiant reges:
regnum regno non proscribit leges!'
I dok je srca bit će i Kroacije!«  

SJEVERNA LAĐA 

103-_zg_katedrala.jpg
Pogled na apsidu sjeverne lađe
104-_zg_katedrala.jpg

 Lijevo od ulaza u katedralu, na zapadnom zidu sjeverne lađe, nalazi se velika slika Uznesenja Marijina na nebo. Ispod slike je ulaz u kapelicu zagrebačkog biskupa bl. Augustina Kažotića (+1322.).

105-_zg_katedrala.jpg
Kopija oltarne slike Uznesenja Marijina na nebo; Johann Ziegler, 1832. 

Godine 1832. biskup Alagović ruši u svetištu veliki Ackermanov barokni oltar iz 1632., i gradi novi sa slikom Uznesenja Marijina na nebo koja svojom visinom pokriva središnji prostor svetišta. Biskup Haulik je već 1847. dao izgraditi novi neogotički oltar (kipar Sikinger), a oltarnu sliku Uznesenja Marijina prodao je za 600 forinti župnoj crkvi Gospe od Kunagore u Pregradi (zbog dva 45 metara visoka zvonika zovu je i «Zagorska katedrala»), u kojoj se i danas nalazi.

106-_zg_katedrala.jpg
Sarkofag biskupa Maksimilijana Vrhovca (+1827.) i Aleksandra Alagovića (+1837.) postavljen je ispod slike i uz oltar sv. Petra i Pavla. 
107-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Petra i Pavla od bijeloga viničkog kamena izrađen je 1887. godine, a na njemu su još i kipovi sv. Jurja i sv. Nikole. 
108a-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Ćirila i Metoda 
109-_zg_katedrala.jpg
Oltar sv. Ćirila i Metoda izrađen je po nacrtu Roberta Frangeša. 
110-_zg_katederala.jpg
Oltar posvećen sv. Josipu (zaštitnik Hrvatske), s kipovima sv. Ivana Nepomuka i sv. Franje Asiškog. 
110a-_zg_katedrala.jpg
Nadstrešje renesansne klupe 

Renesansna klupa (klecalo) iz 1520., djelo je firentinskoga majstora Petra i zagrebačkih stolara. 

111-_zg_katedrala.jpg
Spomen ploča i poprsja priora vranskih Ivana Paližane i biskupa Petra Berislavića
112-_zg_katedrala.jpg
Oltar Posljednje Kristove večere 

Do sakristijskih vrata nalazi se mali barokni mramorni oltar Posljednje Kristove večere, izrađen 1703. Na vrhu oltara je grb donatora, kanonika Ivana Znika. 

113-_zg_katedrala.jpg

Oltar je izradio kipar Mihajlo Kusa, a reljef u niši nepoznat talijanski majstor. Na reljefu Posljednje večere Isus je okružen likovima apostola, a prisutne su i domače životinje, pas i mačka.  

113a-_zg_katedrala.jpg
Mensa oltara ukrašena je figurama dječaka i medaljonom s vazom tulipana i narcisa. 
114-_zg_katedrala.jpg
Nadgrobna ploča nadbiskupa i kardinala bl. Alojzija Stepinca, rad kipara Ivana Meštrovića. 
Stepinac je Meštroviću u Rimu 1943. rekao: "Zbogom, po svojoj prilici se više ne ćemo vidjeti. Ili će me nacisti ubiti ili komunisti kasnije." 
115-_zg_katedral.jpg
Nadgrobna ploča bogata raznolikim simbolima
116-_zg_katedrala.jpg
Detalj nadgrobne ploče 
118-_zg_katedrala.jpg
Triptih na oltaru svetih Ladislava (u sredini), Stjepana i Emerika izrađen je u Obrtnoj školi u Zagrebu
117-_zg_katedrala.jpg
Kapela sv. Ladislava s oltarom posvećenim sv. Ladislavu, osnivaču Zagrebačke biskupije. Oltar je postavljen 1888. godine.

Do oltara nalazi se s jedne strane poprsje kardinala Jurja Haulika (+1869.), a desno, u niši, brončani kip hrvatskoga bana grofa Josipa Jelačića. Njihovim je zalaganjem Zagrebačka biskupija 1852. g. proglašena nadbiskupijom te izborila neovisnost od ugarske hijerarhije. 

116a-_zg_katedrala.jpg
  Poprsje iznad sarkofaga kardinala Jurja Haulika izradio je kipar Ivan Rendić.
Prvi zagrebacki nadbiskup i od 1856. godine kardinal.
Podrijetlom Slovak, Hrvatsku je izabrao za drugu domovinu. Borio se za hrvatski jezik i kao banski namjesnik proglasio saborski članak kojim se hrvatski jezik uvodi u službenu uporabu.
119-_zg_katedrala.jpg
«Krunjenje trnovom krunom», Georg Gündter, 1632.

Slika na zidu iznad oltara sv. Ladislava, i spomenika bana Josipa Jelačića, bila je sastavni dio Ackermanovog oltara iz 1632.

 

  Nastavku reportaže pristupite ovdje: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (5/5).

  Ljubomir Škrinjar

 

Ned, 19-09-2021, 16:10:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.