Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Andrija Hebrang

Ovčara, pa to je mjesto gdje se uzgajaju ovce

Svi 06, 2014
Nema i ne može biti dvojbe da je Josipovićeva prijetnja o Hrvatskoj koja će pocrvenjeti ostvarena, i da je kukuriku "Plan 21" otpočetka bio čista prijevara stare komunističke oligarhije. Izgradnja moderne hrvatske države je zaustavljena jer jugoslavenski nacionalisti svakim danom rastvaraju ono zajedništvo što je…
krapina

Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

Lip 02, 2011
Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52…
0-Tom

Reportaža: Delminium – Tomislavgrad

Pro 17, 2009
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za…
0-Gracisce

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/5)

Ruj 15, 2009
Zadnji nastavak iz serije reportaža o središnjoj Istri donekle se razlikuje od prethodnih, a govori o Gračišću i Božjem polju kod Vižinade, dva mjesta za koja se priča da su bila centar masonerije i Templara u Istri. Prikazan je niz fotografija s ezoterično-okultnim simbolima, opisana je njihova geneza i moguća…
beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

Svi 26, 2009
Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva,…
Krapinske toplice

Krapinske Toplice - na čast domovine u korist čovječanstva

Kol 24, 2013
U Krapinskim Toplicama izabran je dr. Ante Starčević u Hrvatski sabor, a danas su najznačajniji lječilišno-zdrastveni (turistički) centar u Hrvatskoj. Zagrebčani tik železničke postaje u selu Zaprešić mogu kola dobiti, za koja gostioničari i trgovci naručbine primaju. Želi li tko, da za vožnju iz Zaprešića do…
glagoljica_m

Reportaža: Modruš, Ozalj – U boj, u boj za dom!

Lip 20, 2008
Svijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od erotske inteligencije i dežurnih zatiratelja i mrzitelja svega hrvatskog, koji namjerno i smišljeno nastranim izokretanjem povijesnih činjenica žele rastočiti Hrvatski narod, kako jučer tako i danas. Zatvoriti oči, pamet i savjest pred tom pojavom, koja i…
0-_dsc_0954.jpg

Objavljena knjiga M. Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost"

Velj 18, 2009
Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića,…
Predstavljanje knjige u Sheratonu

Svečana akademija u Sheratonu u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku

Svi 13, 2009
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo…

Reportaže u kronološkom redu

Prva katedrala u Hrvata  (2/2)

(nastavak reportaže Prva katedrala u Hrvata

19-_nin.jpg
Južna ili Druga gradska vrata Aenone u ostatku zidina iz antike
 
Aenona, od IX. st. prije Krista bio je Liburnijsko središte, u I. st. pr. Kr. dolazi pod vlast Rima i postaje gradsko (municipalno) središte liburnijske zajednice, a upravo ovdje u Ninu prvi puta u povijesti je priznata hrvatska država – 7. lipnja 879. – pismom pape Ivana VIII. Godine 1069. Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem (Mare Nostrum) – kao dokaz kraljeve vlast na moru i na kopnu – u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. Osim već spomenutih sv. Anselma, sv. Križa, sv. Nikole i crkvene riznice "Zlato i srebro grada Nina", mogu se vidjeti i drugi spomenici naše baštine: crkva sv. Ambroza (XIII. st.) i sv. Marcele, ostaci najvećeg hrama rimske božice Dijane na istočnoj obali Jadrana, spomenik knezu Branimiru i Meštrovićev spomenik biskupu (glagoljašu) Grguru Ninskom – episcopus Chroatorum – (umanjena replika spomenika iz Varaždina), Park prirode solana Nin, i ninski Arheološki muzej otvoren 1999., a dovršen 2004. godine. Stalni postav muzeja u sedam prostorija pokriva razdoblje od prapovijesti do ranog novog vijeka.

28-_nin.jpg
Ninski Arheološki muzej u prostoru ruralno-barokne palače obitelji Medović
21-_nin.jpg
Condura Croatica 

Tri željezne „nogice“ na kojima stoji ovaj brod su zapravo stabilizatori, kobilica broda. 

 22-_nin.jpg
Condura Croatica
 
Na ulazu u današnju ninsku luku pronađena su dva namjerno potopljena starohrvatska broda - nazvani Condura Croatica. Jedan je izložen nakon što je potpuno konzerviran, a od drugog su izloženi samo dijelovi. Metodom radioaktivnog ugljika utvrđeno je da potječu iz oko 1100. godine. Prema jednom povijesnom napisu, u vrijeme Krešimira IV. Hrvatska je imala 20.000 veslača na kondurama, a drugi svjedoči da je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača.

U antičkoj luci drevnog Nina su pronađena, na području današnjeg Zatona, i dva najbolje sačuvana broda sa šivanom konstrukcijom od kože na Mediteranu, zvani Serilia Liburnica. Nalazi tereta iz liburnijskog razdoblja i obnovljeni dio jednog broda također se mogu vidjeti u muzeju.

20-_nin.jpg
23-_nin.jpg
Fragmenti iz starohrvatskih crkava postavljeni su na podlogu koja je izrezana u obliku oltarnih ograda, a pronađena kamena plastika je smještena na originalnim mjestima.  
 
24-_nin.jpg
Reljef starohrvatske skulpture s oltarne ograde 
25-_nin.jpg

 Greda (arhitrav) oltarne ograde iz vremena kneza Branimira (879.- 892.)

Knez Branimir, prvi hrvatski vladar koji je dalmatinskom Hrvatskom zavladao potpuno neovisno i od Franaka i od Bizanta, dobio je od pape Ivana VIII. međunarodno priznanje svoje države. Postoje tri oltarne grede s natpisom koja ga spominju: jedna iz Muća, druga iz Nina, i treća iz Šopota kod Benkovca na kojoj se prvi put u kamenu javlja ime Hrvat - dux Croatorum.

26-_nin.jpg

Šesterostrani krsni zdenac iz vremena hrvatskog kneza Višeslava, oko 800. godine, predstavlja jedan od najznačajnijih hrvatskih spomenika iz ranosrednjovjekovnoga Nina.

Hrvati su prvi od doseljenih naroda prihvatili kršćanstvo kao svoju vjeru. O tome svjedoči poznati „Ugovor rimskog Pape s Hrvatima“ iz 680. godine koji je potpisao papa Agaton tijekom održavanja crkvenog koncila u Constantinopolisu (Carigradu).

27-_nin.jpg
Natpis na krstionici:
 
HEC FONS NEMPE SUMIT INFIRMOS, UT REDDAT ILLUMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SUA, QUOD DE PRIMO SUMPSERUNT PARENTE, UT EFFICIANTUR CHRISTICOLE SALUBRITER CONFITENDO TRINUM PERHENNE. HOC IOHANNES PRESBITER SUB TEMPORE VUISSISCLAVO DUCI OPUS BENE COMPOSUIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET SANCTI IOHANNIS BAPTISTE, UT INTERCEDAT PRO EO CLIENTULOQUE SUO.
«Ovaj izvor naime prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.»
 
Teško je dokučiti motiv i razloge zbog kojih ravnatelji, profesori i učitelji iz hrvatskih škola zaobilaze grad Nin na učeničkim izletima (ekskurzijama). Zar je grijeh znati gdje se nalazila prva katedrala u Hrvata?
 
Ljubomir Škrinjar 
{mxc}

 

 

Pet, 22-10-2021, 05:50:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.