Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_cavoglave

Čavoglave / Thompson - Dan pobjede

Kol 08, 2008
Marko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i…
Ilica, Zagreb

Vremeplovom kroz Gornju Ilicu do duda nad sitnogoricom

Ruj 19, 2011
Zagrebačka ulica Ilica na potezu od Jelačićevog do Iličkog placa bila je dugo vremena glavna gradska prometnica i trgovačko središte grada. Prije samo 120 godina imala je 5 hotela, 6 kavana, 2 slastičarnice i brojne raznovrsne dućane zagrebačkih obrtnika i židovskih trgovaca, ali i prodavaonice s prekomorskom robom.…

Predstavljena šesta knjiga “Vjera u sjeni politike” Damira Borovčaka

Sij 18, 2015
Novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković je rekao da su Borovčakovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj. No, nije riječ tek o pukoj bilješci, nego mu doista treba čestitati na zahtjevnom metodološkom pristupu „Vjera u sjeni politike", jer bi zasigurno jednostavnije i lakše bilo da je…
0_sv_kriz.jpg

Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima

Tra 29, 2009
Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na…
Krapinske toplice

Krapinske Toplice - na čast domovine u korist čovječanstva

Kol 24, 2013
U Krapinskim Toplicama izabran je dr. Ante Starčević u Hrvatski sabor, a danas su najznačajniji lječilišno-zdrastveni (turistički) centar u Hrvatskoj. Zagrebčani tik železničke postaje u selu Zaprešić mogu kola dobiti, za koja gostioničari i trgovci naručbine primaju. Želi li tko, da za vožnju iz Zaprešića do…
Bruna Esih Krug za trg

Esih i Hasanbegović se na poziv organizatora obratili skupu

Svi 06, 2017
Krug za Trg održao je danas jedanaesti po redu veliki javni prosvjed i time obilježio 10. godinu djelovanja. Kratkim uvodnim govorima prvo su se skupu obratili Maja Runje i Ante Beljo. Na poziv upravo Maje Runje, na pozornicu su se iz mase okupljenih popeli Bruna Esih, Zlatko Hasanbegović i general Željko Glasnović te…
Zdravko Tomac - predstavljanje knjige Crveni Predsjednik

Uz izuzetno zanimanje javnosti predstavljena knjiga "Crveni predsjednik"

Lis 28, 2014
Knjiga ratnoga potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske Zdravka Tomca "Crveni predsjednik" predstavljena je večeras u dvorani Vijenac na zagrebačkom Kaptolu. O knjizi, u kojoj autor detaljno obrazlaže etičku optužnicu Hrvatskoga nacionalnoga etičkog sudišta (HNES) protiv predsjednika Republike Ive Josipovića za…
0_Bozje_polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Ruj 17, 2009
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od…
opeka_m

Reportaža: Neandertalci u opeki (1/2)

Lis 22, 2007
Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog…
Božićne jaslice u našim crkvama

Božićne jaslice u našim crkvama

Pro 30, 2010
U današnjem ofucanom i banaliziranom svijetu božićne jaslice vraćaju me svijetu djetinjstva, siromašnom materijalnim dobrima, ali tako bogato mnoštvom emocija. Traju u sjećanju ona uzbuđenja koja počinju popodne uoči Badnjaka: miris borovine u sobi, odmatanje starinskih ukrasa i sjajnih staklenih srebrenih kuglica, a…
Gvozdansko - Misa

Hodočašće u Gvozdansko - Tamo gdje su Hrvati istrijebljeni

Sij 15, 2012
Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati…

Reportaže u kronološkom redu

Bribirska glavica - Hrvatska Troja 1/2

 

Od čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Među arheolozima ovaj je lokalitet poznat kao "Hrvatska Troja", a tako ga je nazvao fra Lujo Maruna 1908. godine. Početkom 7. stoljeća Varvariu (Bribirsku glavicu) naseljavaju Hrvati. Pod imenom Bribir (po imenu srednjovjekovne hrvatske županije Breber) prvi puta se spominje u 10. stoljeću (no već 821. godine kneza Bornu navod iz Franačkih anala naziva dux Dalmatie et Liburnie ). Na Bribirskoj glavici vladao je neokrunjeni hrvatski kralj Pavao I. Šubić Bribirski, hrvatski ban i vladar Bosne, začetnik hrvatskog velikaškog roda Šubića Zrinskih.  Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u Franjevački red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj glavici.

Prva istraživanja započela su 1908. godine pod vodstvom fra Luje Maruna Skradinjanina (otac hrvatske arheologije), i s kraćim prekidima traju do danas, a istražena je tek jedna petina površine unutar zidina. Za vrijeme četničke okupacije je Bribirska glavica bila važno topničko uporište s kojeg su Srbi iz Ravnih kotara granatirali Vodice i Šibenik. Pred naletom Oluje Srbi su devastirali i opljačkali znatan broj nalaza (kulturocid!), i pitanje je hoće li ikada biti vraćeni (kao i npr., Vučedolska golubica), a danas spodoba s Pantovčaka propovjeda da sve moramo zaboraviti! Europska unija od 2005. godine financira (CARDS program) arheološka iskapanja, obnovu i zaštitu ovog lokaliteta.

bribir_1
 Pogled na zapadni ulaz i južnu stranu Bribirske glavice
 
bribir_2
Pogled na istočnu stranu Bribirske glavice 
 
bribir_3

"Zlatni vijek Bribira"

Pogled iz zraka na Bribirsku glavicu (fotografija iz Hrvatske Revije, Broj 2, Godište VII / 2007., uz napis  "Zlatni vijek Bribira" u kojem Damir Karbić donosi opširan pregled povijesti velikaškoga roda Šubića) .
 
bribir_4
Na Bribirsku glavicu može se doći automobilom. 
 
bribir_5
Prvo naseljavanje na Bribirskoj glavici pada u vrijeme mlađeg kamenog doba (ostaci keramike), dok su megalitski bedemi podignuti oko 1500 godina prije Krista (brončano doba), a možda i prije.
 
bribir_6
Glavni ulaz u Varvariju – (zapadne vratnice) s ostacima megalitskih bedema 
 
bribir_7
 
bribir_8
 
bribir_9
U vrijeme etnogeneze Ilirskih naroda, pleme Liburna zauzima priobalno područje, a među njegovim važnijim središtima nalazio se i Varvaria. Bila je središte šire liburnske teritorijalne zajednice (antičko područje Liburna završavalo je na Krki, i kod Scadrone/Skradina, odakle se nastavljalo područje plemena Dalmata), a u vrijeme rimskog cara Cezara dobiva status municipija -Municipium Varvariae.
 
bribir_11
Nypheum – sustav rimskih javnih gradskih cisterni iz 1. i 2. stoljeća
 
bribir_12
 
bribir_13
Ostaci rimskog mozaika
 
bribir_14
bribir_15
Istočna gradska vrata i srednjovjekovna kula 
 
bribir_16
Ostaci rimskog Foruma i antičkog hrama 
 
bribir_35
 
bribir_17
Kripta s kasnoantičkim sarkofazima iz 4. stoljeća
 
bribir_18
Za nastavak reportaže klikni - Bribirska glavica - Hrvatska Troja 2/2.
 
Datum objave: 12. svibnja 2008.
Ljubomir Škrinjar
Čet, 23-09-2021, 19:09:17

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.