Tanajske ploče i Veliki Tabor (2/2)
Tanajske ploče i Veliki Tabor (1/2)
Uz Veliki Tabor vezana je i legenda o lijepoj Veroniki Desinićkoj, nesretno zaljubljenoj seljančici koja je bila zazidana u zidove peterokutne kule. Je li njezin ubojica bio knez Herman Celjski ili ljubomorna žena grofa Ratkaya, o tome se može raspravljati uz dobar objed u Grešnim goricama, koje se nalaze u blizini dvorca.
U zidovima kule doista je otkrivena ženska lubanja, i danas je izložena u dvorskoj kapelici na prvom katu.
Uz obnovljeni dio dvorca otvorena je izložba “Veliki Tabor u svjetlu otkrića”. Odabrane tematske cjeline daju osnovne podatke o smještaju i povijesti dvorca, konzervatorskim i arheološkim istraživanjima na lokalitetu, te restauratorskim i konzervatorskim istraživanjima u unutrašnjosti i na pročeljima palasa. Izložba je ujedno i priprema za budući stalni postav izložbe u peterokutnoj kuli, čija su tri kata uređena sukladno potrebama suvremene muzejske namjene (proveden je sustav tzv. temperiranja, odnosno sustav zagrijavanja žbuke cijevima kojima cirkulira topla voda, a provedeno je i prozračivanje, koje zajedno s grijanjem osigurava povoljne mikroklimatske uvjete).
Drugi kat donosi pregled arheoloških nalaza nađenih u samom dvorcu i oko njega, a sastoje se pretežito od artefakata izrađenih od keramike, metala, drva, stakla i ostalih materijala.
Velika dvorana na trećem katu svakako je najljepši prostor Velikog Tabora, i u njoj je izložen namještaj s kraja 17. stoljeća, za izložbu posuđen iz Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, Hrvatskoga povijesnog muzeja te Hrvatskog državnog arhiva iz Zagreba. Ova je dvorana u barokno vrijeme iz žitnice pretvorena u rezidencijalni prostor.
Dio izložbe čine nalazi renesansnih pećnjaka s motivima jedinstvenim u Hrvatskoj, restaurirani krajem 2006. godine. Nažalost, u lijepo uređenom izložbenom prostoru još nisu izloženi brojni zanimljivi izlošci iz postave muzeja prije obnove.
Iz kula Velikog Tabora pružaju se vidici na brežuljke zapadnog Hrvatskog zagorja (Desinićke gore, Kunagore, Kostelske gore, Vinagore, Cesargradske gore), a za vedrog dana sve do Medvednice, Ivanščice i Alpa.
Nakon razgledavanja Velikog Tabora vraćamo se u Zagreb preko Miljane. Na tom putu upozorite unuke i na legendu o Svinjskoj glavi, a zatim pokažite spomenik Hrvatskoj himni u Zelenjaku, te nastavite vožnju preko Klanjca do Novih Dvora (kod Zaprešića), u kojima su obiteljska grobnica i Dvori hrvatskog bana Josipa Jelačića.
U rječnicima perzijskog jezika riječ ban dolazi s istim naglaskom i značenjem kao u hrvatskom jeziku. Osim toga, vladarsku ustanovu bana (doglavnika) nije poznavao nijedan drugi narod u Europi.
Spomenik Hrvatskoj himni podignut je u dolini rijeke Sutle, i smješten je uz glavnu cestu koja vodi do Klanjca.
Pjesma je prvi put tiskana u Danici 1835. godine pod naslovom "Horvatska domovina". Himnu je uglazbio Josip Runjanin 1846. godine. Prvi put je pjevana kao hrvatska himna pod naslovom "Lijepa naša" prigodom izložbe Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva 1891. godine.
Lijepa naša domovino
"Lijepa naša domovino,
Oj junačka zemljo mila,
Stare slave djedovino,
da bi vazda sretna bila!
Mila, kano si nam slavna,
Mila si nam ti jedina. Mila,
kuda si nam ravna, Mila,
kuda si planina!
Teci Dravo, Savo teci,
Nit' ti Dunav silu gubi,
Sinje more svijetu reci,
Da svoj narod Hrvat ljubi.
Dok mu njive sunce grije,
Dok mu hrašće bura vije,
Dok mu mrtve grobak krije,
Dok mu živo srce bije!"
Ljubomir Škrinjar
{mxc}
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na