Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

NM Roscic - Isus u zidovstvu

Isus Krist u židovstvu

Pro 18, 2012
Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji…
Bespuća hrvatske politike

Reportaža s predstavljanja nove knjige Mate Kovačevića

Srp 04, 2009
U četvrtak 2. srpnja 2009. u organizaciji HKZ-a i Hrvatskog slova u Zagrebu je održano predstavljanje nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskog kulturnog vijeća Mate Kovačevića. Knjiga pod nazivom Bespuća hrvatske politike predstavlja zbirku autorovih kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004.…
0_gk_katedrala.jpg

Grkokatolička katedrala u Križevcima (1/2)

Tra 21, 2009
Jedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u…
Šibenik - katedrala sv. Jakova

Biser hrvatske kulturne baštine: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Svi 12, 2011
Pitamo li se ikada: zašto nas umišljena Zapadna Europa i dan-današnji prezire kao barbare na barbarskom Balkanu? Ili je sve to, samo po sebi, svima kristalno jasno pa zapravo o tome ne bi trebalo ni govoriti ni pisati? Ovaj narod izmislio je izvorno hrvatsko pismo, on je prvi među narodima preveo Sveto pismo na svoj…
0-_nin.jpg

Prva katedrala u Hrvata (1/2)

Lis 22, 2008
Znate li tko je bubnjar Parnog valjka? Znate li imena svih muškaraca u životu «slavne» Madone? Vi ne znate koja su bila omiljena jela Josipa Broza Tita, ni kad je bila partizanska ofenziva na Neretvi?! Danas su javni mediji i političari doveli Hrvate u stanje nacionalne sramote ako ne znaju odgovore na ta i slična…
0-masoni-sk

U Zagrebu predstavljena knjiga "Otkrivena tajna masona"

Tra 20, 2011
Sinoć je u Nadbiskupijskom pastoralnom institutu u Zagrebu predstavljena knjiga čileanskoga kardinala i nadbiskupa Santiaga Jose Marie Cara y Rodrigueza (1866 -1958.) "Otkrivena tajna masona s enciklikom Ljudski rod (Humanum genus) pape Lava XIII." Ovu rijetku knjigu u Hrvatskoj, iako je stara skoro 90 godina, su…
0 Madona

Crnačka duhovna pjesma na starohrvatskom groblju u Stenjevcu

Svi 19, 2013
Na najvećem rimskom i starohrvatskom groblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske održan je 7. susret zborova kustošijskog dekanata u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu. Tema ovogodišnjeg susreta, održanog u suboru 18. svibnja, bila je "Crnačka duhovna glazba". Zagrepčanima je uglavnom nepoznato da se u…
0-misa-zadusnica

Održana misa zadušnica za ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška

Svi 05, 2010
Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi…
Bribirska glavica

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (2/2)

Svi 12, 2008
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na…
Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (2/2)

Ruj 22, 2008
Visovačka je crkva bila prvotno posvećena Sv. Pavlu apostolu (u popisu samostana Franjevačke provincije Bosne Srebrne naziva se "S. Pauli Visovachii"). Tek od turskih vremena crkva je bila posvećena Rođenju Bl. Djevice Marije, a kasnije Uznesenju Marijinu. Pobožnost se prema Gospi osobito širila u vrijeme ratova, kada…
opeka_m

Reportaža: Neandertalci u opeki (1/2)

Lis 22, 2007
Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog…

Reportaže u kronološkom redu

 Crnačka duhovna glazba na starohrvatskom groblju u Stenjevcu

Na najvećem rimskom i starohrvatskom groblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske održan je 7. susret zborova kustošijskog dekanata u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu. Tema ovogodišnjeg susreta, održanog u subotu 18. svibnja,  bila je "Crnačka duhovna glazba".

Stenjevec BDM - zborovi - pjevanje

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije


Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije ubraja se među istaknutije barokne crkve u zagrebačkoj okolici. U pisanim izvorima (statut Zagrebačkog kaptola) se spominje da je prva kamenom građena crkva u Stenjevcu bila izgrađena 1334. na mjestu današnje župne crkve. Obnovili su je isusovci 1618. godine. Gradnja nove crkve u baroknom stilu, za koju je Petar Troilo grof Sermage dao 500 forinti, trajala je 11 godina, od 1758. do 1769. Novu crkvu posvetio je pomoćni zagrebački biskup, i arhiđakon Gore i Zagorja, Stjepan Puc. Nakon potresa 9. studenoga 1880. crkva je u popravljanju doživjela velike preinake.


* Biskup Stjepan Puc posvetio je i crkve u Krapini: Sv. Katarinu (vidi Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini) i crkvu Majke Božje Jeruzalemske (vidi Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini).

Stenjevec BDM - zborovi - pjevanje

Na prostoru današnjeg groblja bilo je antičko naselje. Zapadnu granicu naselja činio je zid otkopan istočno od današnje crkve. Između crkve i današnjeg Gospina parka pronađeni su ostaci starohrvatskog groblja (nekropola) iz X - XII stoljeća. Pokojnici su polagani u zemljanu raku s glavom prema zapadu (tzv. grobovi na redove). Nekropola iz rimskog doba (I – II stoljeće) sa 128 paljevinskih grobova (Rimljani su svoje mrtve spaljivali) pronađena je uz cestu koja vodi prema naselju Špansko. To je najveća istražena nekropola iz ranocarskog razdoblja u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U Stenjevcu je bilo pristanište i prijelaz preko rijeke Save jer je tuda prolazila cesta koja je od kamenoloma u Vrapču, preko Španskog i Gornjih Čeha išla do Donje Lomnice, gdje se spajala sa cestom Siscia (Sisak) – Neviodunum (Krško u Sloveniji). Drugi važan prometni i trovački pravac koji je prolazio kroz Stenjevec bio je put uz obronke Medvednice, od Podsuseda do (otprilike) današnjeg Sv. Ivana Zeline gdje se spajao s magistralnim pravcem Sisak – Ptuj (Poetovio) - Jantarni put (Trst – Baltik).

Sava bi i danas tekla pokraj Stenjevca da su Dioklecijan, Trajan, Atila ili Ludovik Anžuvinski potpisali "Protokol iz Kyota".

Starohrvatsko groblje Stenjevec

U blizini Stenjevca nalazimo spomenik Zagrebačkom kitu (Mesocetus agrami) iz 2001. godine. Fosilni ostaci kita pronađeni su u kamenolomu na Medvednici. Možda uskoro dobijemo i spomenik Moržu koji je zaslužan što je naučio plivati, no zato vlast u Hrvatskoj ne dozvoljava u Zagrebu podizanje spomenika jednom čovjeku iz našeg vremena ...

Stenjevec - nakit

Artefakti pronađeni u Stenjevcu


1) Zlatni nakit Kelta (plemena Taurisci i Varciani), VIII – IV st. pr. Kr.; 2) uljanica iz rimskog doba; 3) ženski nakit iz starohrvatskih grobova.

Mandibula Stenjevec

Dio lubanje dvadesetogodišnjaka iz starohrvatskog groba. Forenzičari drže da je mladi Stenjevčan dobio frakturu mandibule (vilice) udarcem šake, moguće u svađi zbog neke domaće ljepotice (Bull Int Assoc Paleodont. 2010;4(1):4-10.)

Stenjevec BDM

Gospin park

Projekt za Gospin park napravio je arhitekt Aleksandar Bašić. Uređen je zahvaljujući Poglavarstvu Grada Zagreba i gradonačelniku Milanu Bandiću, te darovima župljana. Svečano je otvoren 14. kolovoza 2008., a misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić.

Stenjevec

Gospin kip, kao i postaje križnoga puta, izradio je Ivan Ivoš, akademski kipar.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Ulaz u crkvu Uznesenja BDM

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Gotički kip Madone s pozlaćenim plaštom, koji potječe iz prijašnje srednjovjekovne crkve, postavljen je na retabl bočnog oltara Sv. Marije. Drveni kip Stenjevečke Gospe ("Majka Božja Drnovečka "), visok 96 cm, izrađen je između 1470. i 1480. godine.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Kip Madone bio je izložen na izložbi "Umjetnost od prethistorije do naših dana" održanoj u Pariz 1971. godine.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Barokna propovjedaonica iz 1778. godine je obnovljena i pozlaćena 1997. godine. Na njoj se nalazi i kipić Sv. Ivana Krstitelja s uklonjene kasnobarokne krstionice. Jedna od najljepših europskih baroknih propovjedaonica nalazi se u Belcu (vidi: Europa u malom zagorskom selu Belec)

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Veliko drveno raspelo iz 1632. godine bilo je dio cjeline glavnoga oltara zagrebačke katedrale (vidi: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali). Djelo je majstora Hansa Ludwiga Ackermanna.

Raspelo - Stenjevec

Sermage Stenjevec

Portret grofa Petra Troila Sermagea od Susedgrada.

Sermage Stenjevec

Na zidu svetišta nalazi se nadgrobna ploča generala grofa Petra Troila Sermagea od Susedgrada (+1771.), sudionika sedmogodišnjeg rata (1756-1763.) i supruga Ane Marije rođene grofice Drašković.

Oltarna slika Stenjevec

Barokna oltarna slika Uznesenja Marijina s anđelima i svetima

Stenjevec

Poklon kraljeva, Ivan Zasche, datirano 1855. godinom.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Krštenje Isusovo, Ivan Zasche

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Sveti Josip, Ivan Zasche

Orgulje Hefner Stenjevec

Hefererove orgulje iz 1886. godine.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Na orguljama je tabla s natpisom: "M. F. Heferer, F. junior, orguljar i tvorničar glasovira u Zagrebu, Zlatna kolajna, Trst 1886."

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

"Sveta Obitelj s anđelom uz zipku", dar župljana iz 1945. godine.


Vitraji su izrađeni u zagrebačkoj radionici Ivana Marinkovića.

Zbor - Stenjevec

Mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza, Špansko


Vjekoslav Meštrić, župnik župe Uznesenja BDM i pokrovitelj smotre zborova, uspješno je organizirao ovogodišnji 7. susret zborova kustošijskog dekanata održanog u subotu 18. svibnja u baroknoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Tema ovogodišnjeg susreta bila je "Crnačka duhovna glazba".

Franciska Križnjak, voditeljica župnog zbora Gospe Stenjevečke, je idejni začetnik smotre zborova kustošijskog dekanata.

Nastupili su Mješoviti pjevački zbor župe BDM Žalosne (Špansko), Mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza (Špansko), Zbor Desiderium, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Zbor mladih Totus Tuus, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Župni zbor Gospe Stenjevečke, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Zbor mladih Hilarus, župa Bezgrešno začeće BDM (Oranice), Župni zbor Sv. Nikola biskup (Stenjevec II), Mješoviti zbor sv. Barbare Panis Angelicus (Vrapče), Župni zbor Sv. Josip Radnik (Gajnice) i Župni zbor Credo iz župe Sv. Josip Radnik (Gajnice).

Zbor - Stenjevec

Zbor - Stenjevec

Credo, zbor župe sv. Josipa Radnika iz Gajnica

Ovogodišnji  7. susret zborova otvorio je zbor Credo iz župe Sv. Josip Radnik iz Gajnica.

"Osnovan je 2006. godine na poticaj novog župnika vlč. Ljubomira Vuković. Iako zamišljen kao zbor mladih, vremenom se profilirao kao zbor bez ograničenja u godinama, koji njeguje duhovnu šansonu i moderniji i ležerniji pristup duhovnoj glazbi. Osnovno djelovanje zbora je vezano uz pjevanje na večernjim svetim misama svake nedjelje u našoj župnoj crkvi, a kada uhvatimo priliku, gostujemo po drugim župama, ali i sudjelujemo na festivalima duhovne glazbe..."

Marijana Čorić - Stenjevec

Doc.dr. Marijana Ćorić, solistica zbora Credo


Zbor Credo, sa zborovođom (dirigenticom) Vesnom Kartelo i solisticom Marijanom Ćorić, otpjevao je dva "negro spirituala", Bože moj, što je jutro i Odlučio sam slijediti Krista. S obzirom na učestalu neokomunističku promidžbu koja govori da samo neuki idu u crkvu, ovdje valja istaknuti i obrazovnu strukturu zbora Credo: 40% fakultetski obrazovanih i 40% studenata. Sličan omjer je i u ostalim zborovima kustošijskog dekanata.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Stenjevec bdm

 

Zbor Uznesenja BDM - Stenjevec

Župni zbor Gospe Stenjevečke, župa Uznesenja BDM

My Lord, what a mornin' i Roll, Jordan, roll. Dirigentica Franciska Križnjak, orgulje Antun Kottek.

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Ljubomir Škrinjar

Uto, 27-07-2021, 07:23:14

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.