Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_jelacic.jpg

Vrijeme pobjednika i vrijeme gubitnika

Lis 16, 2008
Glavni gradski trg u Zagrebu, Trg Republike, od 11. listopada 1990. ponovno nosi svoje prvotno ime – Trg bana Josipa Jelačića. Na 189. rođendan hrvatskog bana Josipa Jelačića, 16. listopada 1990. svečano je otkriven ponovno postavljeni njegov spomenik, koji su jedne noći 1946. godine komunisti maknuli s Jelačić placa.…
Bribirska glavica

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (2/2)

Svi 12, 2008
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na…
0 Trznica Jelacicev trg 1908

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (1/2)

Velj 20, 2012
Mediji danas vrte mantru o korupciji, o zajednici mafijaša i gangstera. A priča o prostornom uređenju Dolca je i priča o političkom kaosu i korumpiranim gradskim političarima u Zagrebu. Zbog Dolca i tržnice Dolac je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel dao ostavku 1928. godine. Ali što će vam znanje koje nitko ne treba. U…
0 sarkofag Erdody

Šamanovi duhovi-pomoćnici uz sarkofag grofa Erdödyja u Klanjcu

Srp 16, 2014
Uz pomoć Ministarstva kulture RH i Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda obnovljena su u bečkoj radionici Josepha Zieglera dva od tri sarkofaga plemićke obitelji Erdödy pronađena u kriptama crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu. Ova crkva slovi kao jedan od najočuvanijih ranobaroknih sakralnih…
Ludbreg

Sat vožnje do Centrum mundi - Ludbreg

Ožu 22, 2007
Vikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz…
0-Humac-muzej

Reportaža: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Ruj 25, 2009
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni…
0-tilurium

Reportaža: Tilurium – Burnum

Pro 23, 2009
Arheologija se bavi znanstvenim istraživanjima i zaštitom kulturne baštine i nacionalnih spomenika, te kao takva pripada među nacionalne strateške prioritete svake države. Naravno, ako država ima razvijene strateške planove. Tako Talijani danas obnavljaju Burnum, uz Tilurium jedini vojni logor rimskih legija na…
20-Stolac-Radimlje-Bleiburg-Krizni-put1945

Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca

Velj 09, 2012
Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne…
20-Livno oltarna pregrada starohrvatske crkve sv. Petra u Rapovinama

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (2/2)

Ruj 29, 2008
Starohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od…
34 Macelj Hebrang

Ideja pomirbe izrodila se ponovno u prijevaru hrvatskog naroda

Lip 09, 2015
Put do gubilišta. Nema table s natpisom, nema putokaza, a nema ni spomenika žrtvama stvarnog zločina. Nema ništa izuzev sjećanja. A kerberi, svi odreda časna srca, i dalje će propovijedati da je u Hrvatskoj "Berlinski zid" pao! Ideja pomirbe izrodila se ponovno u prijevaru hrvatskog naroda, a "obračun s hrvatskim…

Reportaže u kronološkom redu

Godine 1858. grof Marko Bombelles (1830.-1906.) počinje po nacrtu nizozemskog stručnjaka uređivati perivoj oko svojeg dvorca, donoseći brojne vrste iz različitih dijelova svijeta.

Vrt je izgrađen u stilu engleskog perivoja sa krivudavim stazama koje obrubljuju manje i veće površine nepravilna oblika. Posebno se ističu egzotične vrste: velika stabla taksodija ili močvarnih čempresa (Taxodium distichum) koji potječu iz močvarnih područja Sjeverne Amerike, golemi mamutovac ili divovska sekvoja (Sequoiadendron gigantheum), golema tuja (Thuja plicata), japanska pršljenka (Scyadoptis verticilata), ginko (Gingko biloba), kanadska čuga (Tsuga canadensis), alžirske jele (Abies numidica), kavkaska jela (Abies nordmanniana), te brojne forme i varijeteti rodova Pseudotsuga (duglazija), Picea (smreka), Pinus (bor), Abies (jela), Chamaecyparis (čempres), Juniperus (borovica)…  


opeka_tab

  Dio od još uvijek čitave table na ulazu u park: crvenom bojom označen je položaj dvorca Opeka , a plavom jezero i bazen.

Zbog svog zalaganja na zaštiti spomeničke baštine uopće, grof Bombellese imenovan je odlukom Kraljevske zemaljske vlade Hrvatske u Zagrebu članom Povjerenstva za čuvanje umjetničkih i historičkih spomenika u Hrvatskoj, i tu je dužnost obavljao sve do svoje smrti. (Agneza Szabo: "Grofovi Bombelles uzorni gospodarstvenici" Matica broj 3/1998.)

opeka_bombelles_grb
opeka_1
Velika livada veličine 9 hektara u najnižem dijelu parka bila je prostor za jahanje 
opeka_2
opeka_3
opeka_4
opeka_5
Bazen ovalnog oblika i dužine oko 30 metara nalazi se u središnjem dijelu arboretuma, između dvorca i jezera, i bio je u uporabi do Drugog svjetskog rata. 
opeka_6
 Golema tuja (Thuja plicata, ranije Thuja gigantea) iz zapadnog dijela Sj.Amerike
opeka_7
Tisovci, «močvarni čempresi», (Taxodium distichum)
opeka_8
opeka_9
  Crnogorični «močvarni čempres» u zimi odbacuje iglice
opeka_10
opeka_11
Otočić s drvenim mostićem na malom jezeru nastalom vađenjem zemlje za proizvodnju cigle/opeke u nekadašnjoj ciglani grofa Draškovića.  
opeka_12
opeka_13
Kineska magnolija (Magnolia yulan) 
opeka_14
Japanska magnolija (Magnolia obovata)
opeka_15
Japansko Judino drvo (Cercidiphyllum japonicum)
opeka_22
Golemi mamutovac ili divovska sekvoja (Sequoiadendron gigantheum) začudo još uvijek nosi plastičnu pločicu sa svojim imenom, koje su nekada obilježavale svaki dendrološki primjerak i upućivale posjetitelja na njegovu vrijednost. Uz razvaljene kamene klupe do temelja je divljački uništena i lijepa drvena sjenica na glavnoj stazi arboretuma, koja je trebala biti info-centar svim posjetiteljima. 
opeka_16
opeka_17
opeka_18
Egzotični primjerak plačuće smreke (Picea abies f. viminalis) 
opeka_19
opeka_20
 
Nedjeljiv dio ovog arboretuma svakako je i dvorac Opeka, izgrađen na bregovitim padinama maceljske šume.
 
 
Ljubomir Škrinjar
 
{mxc}
Ned, 24-10-2021, 02:57:55

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.