Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…
mala

Reportaža: Svi Sveti na Crnogorki

Lis 09, 2007
Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću…
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - posvećenje

Reportaža: Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 12, 2011
Na Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup…
NM Roscic - Isus u zidovstvu

Isus Krist u židovstvu

Pro 18, 2012
Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji…
1_Tribina-branitelja-21.2.2011._7

Još jedna upečatljiva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća

Velj 21, 2011
Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i…
islam

Isus Krist u Islamu

Pro 11, 2012
Nedavno je izašla knjiga «Isus Krist u Islamu» fra Nikole Mate Roščića. Na osobi i djelu Isusa Krista nastali su svi prijepori između kršćana i muslimana koji su imali, a imaju i danas, presudno značenje. Je li moguć "ekumenski dijalog" između kršćanstva i islama za koji bi se moglo reći da je bio najjači razaratelj…

Etičko sudište: Osuđeni Mesić, Pusić i Pupovac

Tra 19, 2015
Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) je 18. travnja u Zagrebu održalo treću javnu sjednicu u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Pročitana su obrazloženja i odluke sudbenog vijeća koje Stjepana Mesića, Vesnu Pusić i Milorada Pupovca osuđuju za veleizdaju hrvatskih nacionalnih interesa. Odlukom etičkog…
0_cigoc

Čigoć – selo s najmanje dimnjaka, a najviše roda u Hrvatskoj

Kol 23, 2008
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
apologia_asinaria_m.jpg

Apologia asinaria

Lis 13, 2008
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje…
Maksimir - snijeg

Maksimir na -8 i plus 25 centimetra snijega

Velj 12, 2012
I dok iz Dalmacije ovih dana dolaze spektakularne slike mora, bure i snijega, veće padaline su uglavnom zaobilazile do sada Zagreb. Ipak, to se ovaj vikend promijenilo i Zagreb polako ali uporno u subotnjim i nedjeljnim satima zatrpavaju snježne pahuljice. Naš majstor reportaža Ljubomir Škrinjar uputio se zato u…

Reportaže u kronološkom redu

Škrip - Lijepa li si...

Na Braču nema tragova nekog većeg rimskog grada. Postoje samo ostaci ruševina luksuznih vila (ruralni moćnici bili su ujedno i urbana elita, baš kao i danas) i rustičnih vila (villae rusticae) - gospodarskih zgrada (sa cisternama za vodu, pojilima za stoku, tijescima za vino i ulje) čija osnovna funkcija je u skladištenju poljoprivrednih proizvoda (skladište je središnja strategija preživljavanja). Vila ostaje glavni arhitektonski element u pejzažu Jadranske obale i otoka do u kasnu antiku. Ostaci rimskih pristaništa vide se u uvali Lovrečina i u Bolu.

Rijeka Cetina, koja je usjekla duboke kanjone svojstvene za otok Brač, tekla je prije otprilike milijun godina (u pleistocenu) njegovom dužinom od istoka prema zapadu, a na otoku su živjeli divlji jeleni, konji, medvjedi i goveda. Kopno se ponovno spustilo u holocenu (prije 20-30.000 godina) i Brač se odijelio od kopna, postavši otokom.

Mnogobrojni prapovijesni ostaci iz mlađeg kamenog doba (kamene i koštane sjekire, noževi, strugalice, šiljci i strjelice, kosti jelena) potvrđuju vrlo ranu nastanjenost otoka na kojem ima oko 40 špilja i preko 180 jama (kraško tlo) od kojih su neke među najdubljima u Hrvatskoj (npr. jama blizu Gornjeg Humca duboka je 285 m).

Početkom drugog tisućljeća prije Krista dolaze Indoeuropljani (Iliri i prailirska plemena brončanog doba) i do Jadranskog mora. Na uzvisinama podižu utvrđena naselja -gradine- (graditeljska tehnika velikih obrađenih kamenih blokova naslaganih u obrambenim zidovima) i pokoravaju domorodačko neolitičko stanovništvo.

Ilirsko pleme Delmata/Dalmata (ilirska etnogrupa u širem smislu, koja je nastavala današnju srednju Dalmaciju i zapadnu Hercegovinu) ostavilo je brojne gradine po bračkim brežuljcima. Ostatke jedne takve očuvane gradine, na nadmorskoj visini od 251 metara, nalazimo u mjestu Škrip.

Škrip pan

Uz kult zmije i Mjeseca, četvrti bog zla kod Delmata bio je crni nebeski zmaj koji je po njihovu vjerovanju za vrijeme pomrčina proždirao Sunce ili Mjesec. U Zmajevoj špilji kod Murvica na Braču, jednoj od spomenutih 40 špilja, bila je "crkvica" Delmata i u njoj su prikazani reljefi zmaja.

"Bojali su se pogledati zvijezde na nebu da ne umru, a za vrijeme pomrčina bi padali u kolektivni delirij popraćen zvjerskim urlanjem da bi otjerali crnoga nebeskog zmaja koji proždire Sunce ili Mjesec. Pritom su bučno lupali u razne metalne kante, a mnogi bi počinili i kolektivna samoubojstva zbog vjerovanja u skori smak svijeta" (Mužić, 2002.).

Iliri - Zmajeva špilja

"Zmajeva špilja" kod Murvica

Rimljani ratuju s Delamtima od 273. pr.Kr., pokoravaju ih početkom naše ere (9. godine poslije Krista) i ostaju njihovi gospodari do pada Zapadnog Rimskog Carstva 476. godine. Osnivaju provinciju Dalmaciju s glavnim gradom Salonom.

Nakon pada Zapadnog Rimskog Carstva oblast Dalmacija bila je u vlasti Gota (istočnih); tijekom VI st. car Justinijan privremeno obnavlja rimsku vlast; mirom u Achenu (8.st.) vlast nad Dalmatinskom i Panonskom Hrvatskom dobila je Franačka država, a Bizant primorske gradove i otoke; hrvatski kralj Petar Krešimir IV (1058.-1074.) sjedinio je bizantsku Dalmaciju s Hrvatskom u jedno kraljevstvo: regnum Croatiae et Dalmatiae.

Hrvati naseljavaju jadransku obalu početkom VII stoljeća (641. opat Martin i papa Ivan IV; 680. ugovor s Papom). U Ninu formiraju svoju prvu prijestolnicu: Bijela Hrvatska (od rijeke Raše u Istri do Neretve) i Crvena Hrvatska (od Neretve do Bojane kod Skadra). Tako je bilo sve do potkraj X st. (990.) kada se područje hrvatske države skratilo od Raše do Neretve, ali se već 1058. raširilo preko cijele Bosne do rijeke Drine.

Na Braču nema tragova nekog većeg rimskog grada. Postoje samo ostaci ruševina luksuznih vila (ruralni moćnici bili su ujedno i urbana elita) i rustičnih vila (villae rusticae) - gospodarskih zgrada (sa cisternama za vodu, pojilima za stoku, tijescima za vino i ulje) čija osnovna funkcija je u skladištenju poljoprivrednih proizvoda (skladište je središnja strategija preživljavanja). Vila ostaje glavni arhitektonski element u pejzažu Jadranske obale i otoka do u kasnu antiku. Ostaci rimskih pristaništa vide se u uvali Lovrečina i u Bolu.

Bol - rimska vila

Cisterna za vodu - ostaci rustične vile na Zlatnom ratu u Bolu

Sv. Ivan i Teodor u Bolu

Sv. Ivan i Teodor u Bolu

Na temeljima antičke luksuzne vile u Bolu sagrađena je ranoromanička crkvica Sv. Ivan i Teodor (XI st.), a ispod nje su otkriveni ostaci predromaničke crkvice Sv. Ivana Krstitelja (VII st.) s freskama (položaj kod samostana dominikanaca u kojem je godine 1184. napisana listina, zemljoknjižna isprava, zvana "Povaljska listina").

Škrip je sa svojih tri do četiri tisuća godina starosti najstarije mjesto na otoku, a danas broji jedva desetak kuća.

Škrip - krov

Ruralna arhitektura bijelih krovova u Škripu

U Škripu je najveće očuvano rimsko groblje na otoku i rimski mauzolej u kojem prema legendi počivaju Priska i Valerija, žena i kći rimskoga cara Dioklecijana. Prema još jednoj legendi, u Škripu je rođena Sv. Helena, majka cara Konstantina.

Ime Škrip potječe od latinske imenice scrupus, koja znači "oštro golemo kamenje", koje su iz obližnjeg kamenoloma (antička tehnika vađenja kamena s dubokim ukopima ispod površine tla) vadili za gradnju Dioklecijanove palače u Splitu. Tu se nalazio i izvor bitumena (asfalta). I u Škripu vidimo ostatke rustične vile.

Škrip - kameni tijesac

Kameni tijesac za grožđe nalazi se unutar kompleksa Zavičajnog muzeja otoka Brača

Rimski mauzolej građen je na temeljima koji datiraju čak 1500. god. pr. Kr. (na tzv. Kiklopskim zidinama), a iznad njega je tijekom mletačko-turskih ratova (XVI st.) podignuta obrambena kula Radojković, u kojoj se od 1979. godine nalazi arheološko-etnografski Zavičajni muzej otoka Brača.

Škrip - kula

Kula Radojković sa svih strana ima prozore i puškarnice, a na vrhu sa sve četiri strane nalazi  se obrambeni zidić na konzolama; donjem dijelu kule nalazi se rimski mauzolej.

Škrip muzej

Zavičajni muzej otoka Brača

U muzeju su uz stele (nadgrobne spomenike) izloženi rimski zavjetni žrtvenici posvećeni Jupiteru, Asklepiju, Mitri, Heraklu, Kibeli, reljef Satira s nimfama… Tu se nalazi i dio trokutastog reljefa s prikazom križa i ovce (simboličnim prikazom Krista), izrađen u VI st., a pronađen u moru uvale Splitske (nekad rimske luke).

Škrip reljef

Reljef iz VI st. - prikaz križa i ovce

Povaljski prag - Brač

Povaljski prag

Povaljski prag, nadvratnik izrađen 1184. godine za benediktinsku crkvu Sv. Ivana u Povljima, zanimljiv je i po tome jer je autor praga uklesao svoje ime (Radonja). To je prvi potpis hrvatskog umjetnika, i za ono doba neuobičajeni čin. Tek kasnije, u XIII st., hrvatski umjetnici počinju sustavno potpisivati svoja dijela, prvo majstor Buvina, a zatim i majstor Radovan...

Autor reljefa božice Dijane iz poganskog hrama kod Prološca (Imotska krajina), romanizirani domorodac magister Maximin, najranije je potpisan skulptor s područja istočne jadranske obale u rimsko doba. 

Povaljski prag - Brač

Natpis na hrvatskom jeziku napisan je zapadnoćirilskim pismom: "Ja majstor Radonja, sazidah ova vrata Gospoda radi i da budem dionikom ove crkve. Crkve svetog Ivana Brečko knez je htio biti dionikom i dade joj zemlje po Koncu".

I Povaljska listina iz 1250. godine (popis posjeda opatije iz 1184. prepisan i ovjeren 66 godina potom), najstarija i najvažnija sačuvana službena isprava srednjovjekovnog Brača, napisana je zapadnoćirilskim pismom na hrvatskom jeziku. Zapadna ćirilica ili Bosanica (nepravilno – bosančica) se oblikom i pravopisom razlikuje od bugarske i srpske ćirilice, a na Brač su je donjeli neretljanski gusari (hrvatska Neretljanska ili Morjanska kneževina, zvana i Paganija jer su se kasno pokrstili), gospodari Brača (Hvara i Korčule) od IX do početka XIII st.

Venecija 887. šalje 12 brodova u rat protiv Neretljana. Do sukoba je došlo 18. rujna i u potpunosti je razbijena mletačka vojska i flota, a i sam dužd Kandijan je poginuo. Ta je bitka umnogome promijenila mogući tijek povijesti jadranske obale: sve do kraja 10. stoljeća Hrvati žive u miru s Mlečanima, koji čak plaćaju i godišnji danak hrvatskomu vladaru. U spomen na tu važnu bitku u današnjoj hrvatskoj državi 18. rujna slavi se kao Dan Hrvatske ratne mornarice, koju su Ivica Račan i Stjepan Stipe Mesić, nakon dolaska na vlast 2000. godine, gotovo u potpunosti uništili!

Suveniri Povlja - Brač

Izvorno "hrvatski" suveniri iz Povlja su zoran prikaz "hrvatskog duhovnog mentaliteta" danas. Kad se svoje prepušta zaboravu onda se lakše tuđe usvaja.

Nekoliko osobnih dojmova vezanih uz Zavičajni muzej otoka Brača: a) to je vjerojatno jedini muzej od Makarske do Zadra koji je ove godine radio cijeli i svaki dan!; b) kroz muzej vas strpljivo i stručno vodi izuzetno elokventna i poliglotska "enciklopedija na dvije noge", lijepuškasta mlada Andrea Matoković iz Pražnica, diplomirani povjesničar i profesor engleskog jezika i književnosti; c) u muzeju se još uvijek prodaje mali Vodič kroz muzej (na hrvatskom, engleskom i njemačkom jeziku) sa crno-bijelim fotografijama, tiskan daleke 1989. godine. 

Nakon Milanskog edikta 313. god. naglo se širi kršćanstvo. O tome na Braču svjedoče ostaci crkvica (bazilika) iz V i VI st., (Škrip, Lovrečina, Postira, Pučišća, Povlja, Bol…), žarišta kasnoantičke kulture.

Crkvica Sv. Duh na škripskom groblju

Crkvica Sv. Duh na škripskom groblju

Crkvica Sv. Duh na škripskom groblju

Uz crkvicu stoji natpis: Sv. Duh IV – VII –XII st.

Ova starokršćanska, predromanička i (staro)hrvatska crkvica, u obliku trobrodne bazilike, kao jedan od najznačajnijih primjera predromaničke arhitekture u Dalmaciji, koja će svojim tipom ući u povijest arhitekture, dograđivana je nekoliko puta. Pročelni dio s prošupljenom lunetom je iz kasnoantičkog  vremena, zvonik je na preslicu nadograđen u renesansi, a današnji izgled, bez imalo "mirisa prošlosti", dobila je tijekom restauracije 1995. godine. Šteta.

Na otoku Braču nalazimo pet kasnoantičkih (IV – VI st.) i 18 predromaničkih crkvica (IX – XII st.).

U razdoblju samostalne hrvatske države (IX – XI st.), razvija se starohrvatska predromanička arhitektura malih crkvica raznolikih tlocrtnih i prostornih oblika, sačuvanih ili arheološki istraženih oko stotinjak što je razmjerno velik broj u usporedbi s graditeljskom baštinom tog razdoblja ostalih europskih naroda, a koji nas danas uvjeravaju da smo mi barbari. "Ozbiljni hrvatski znanstvenici" jasno su razlučili da se spomenici arhitekture na području samostalne hrvatske države smiju zvati "starohrvatski", a da se istodobni spomenici u romanskim gradovima (Zadar, Split…), čak i ako su ih gradili novodoseljeni Hrvati, trebaju nazivati, s obzirom na preostatak romanskog stanovništva u tim gradovima i otocima, općim imenom umjetnosti toga doba u Europi – predromaničkim. Isto vrijedi i za spomenike tropletnih reljefa! Sve ostalo je, kažu, u funkciji dnevnopolitičkih ciljeva Velike Hrvatske!

Najstariji spomenik koji se veže uz Hrvate na području Dalmacije je crkva Sv. Jurja u Putalju (današnji Kaštel Sućurac) koju je knez Mislav obdario zemljama, a njegov nasljednik Trpimir u solinskim Rižinicama podiže benediktinski samostan (oko 845. – 865.) i po njegovoj Darovnici (Povelji) ulazi hrvatski narod u povijest sa svojim vlastitim imenom Hrvat.

Istočno od Škripa, na udaljenosti manjoj od osam kilometara, nalazimo tri sakralna arheološka lokaliteta od kojih je onaj u uvali Lovrečina najveći, a u Postirama najnoviji – slučajno otkriven 1988.godine.

Uvala Lovrečina: Sv. Lovro V - VI stoljeće - Brač

Uvala Lovrečina: Sv. Lovro V - VI stoljeće

U pješčanoj uvali Lovrečini nema table s natpisom koja bi brojnim turistima pojasnila uz kakve se to "ruševine" kupaju.

U dnu uvale nalaze se ostaci rimske ladanjske vile i villae rusticae, a u moru ostaci antičkog pristaništa. U zapadnom dijelu uvale nalaze se ruševine starokršćanske bazilike Sv. Lovre iz V-VI st., položna u smjeru istok-zapad, s velikom apsidom (sakristijom) na istoku, bočnom krstionicom na sjevernoj strani, ostacima fresaka, i sarkofagom (kameni lijes) u predvorju (zapad).  Ovaj lokalitet bilo je mjesto jakog redovničkog svetišta, koje je nastavilo život i u vrijeme benediktinaca na otoku (iz Italije ih je pozvao hrvatski kralj Petar Krešimir IV), čiji se ostaci također nalaze u dnu uvale, a danas na blagdan sv. Lovre, 10. kolovoza, ovdje hodočaste vjernici župe sv. Ivana Krstitelja iz Postira i okolnih mjesta.

Uvala Lovrečina - Brač

Uvala Lovrečina - BračUvala Lovrečina - Brač - Krstionica Sv. Lovre

Krstionica Sv. Lovre

Krstionica - krsni zdenac križna oblika izdignut nad podom, a nad njim je ciborij (krović, baldahin) na četiri stupa s kapitelima i kamenim gredama. To je jedinstveni primjer sačuvanog nadgrađa krsnog zdenca u Dalmaciji.

Sarkofag s oznakom križa - Uvala Lovrečina - Brač

Sarkofag s oznakom križa

Na lokalitetu su nađeni dijelovi arhitektonske plastike (portala i oltara) koji su izloženi u Zavičajnom muzeju otoka Brača.

Uz današnju župnu crkvu Sv. Ivana Krstitelja u Postirama (koja je u vrijeme svog podizanja, oko 1550. g., istovremeno bila i crkva i obrambena utvrda s puškarnicama) otkriveni su, 1988. godine, ostaci trobrodne starokršćanske bazilike iz VI st. također posvećene Sv. Ivanu Krstitelju.

postire_sv._ikrstitelj_tab

Postire sv. Ivana krstitelja

Postire sv. Ivana krstitelja

Na vrhu Vidove gore (sa 778 metara nad morem je najviša planina jadranskih otoka) uz ostatke ilirske gradine nalaze se ruševine romaničke crkvice Sv. Vida (slavenski bog Svevid?) iz XIII stoljeća i

Sv. Vid

Sv. Vid

Vidova gora - križ

Križ Krista otkupitelja

Križ Kristu otkupitelju (koji bi srušen 1944.g.) nanovo postavi brački puk o svetome Vidu 1988. No, nigdje oznake lokaliteta ili putokaza, a udaljeni su tek 200 metara zapadno od poznatog vidikovca, restorana (planinarskog doma) i TV-repetitora!

Vidio sam turistički vodič otoka Brača u kojem nema spomena o Parku zahvalnosti u Selcima (s brončanim poprsjima prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i bivših ministara vanjskih poslova Njemačke i Austrije, dr. Hans Dietrich Genschera i Alois Mocka) kao ni o spomeniku papi Ivanu Pavlu II uz župnu crkvu u Selcima. Orijuna nikada nije imala uporište u ovom, istočnom, dijelu otoka Brača.  

Selce - Franjo Tuđman

Park zahvalnosti

Selce Ivan Pavao II

Papa Ivan Pavao II
(1995; Kuzma Kovačić)

Ovaj putopis u slikama napisao je laik za povijest i umjetnost. Svaki ispravak "krivog navoda" ili nadopuna su dobrodošli.

Ljubomir Škrinjar

Pet, 30-07-2021, 00:23:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.