Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Promocija

Reportaža u slikama s predstavljanja knjige "Klonovi nastupaju"

Ožu 02, 2007
S pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša: "U katedralu jedne teške noći, Uđoh tiho i priđoh do oltara. Sa zvonika ječahu zvona stara, Htio sam duši molitvom pomoći. Kad tamo pri tamnom visokom odru, Jedna žena gledaše u daljinu, Tri su boje ovile…
krapina

Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

Lip 02, 2011
Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52…
1_Tribina-branitelja-21.2.2011._7

Još jedna upečatljiva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća

Velj 21, 2011
Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i…
46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Stu 25, 2008
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato…
0 knjiga cr

Mladen Ivezić: Titov Jasenovac

Svi 23, 2014
Jučer je u Velikoj dvorani rezidencije Družbe Isusove u Palmotićevoj predstavljena najnovija knjiga mr. sc. Mladena Ivezića "Titov Jasenovac", nastavak Ivezićeve knjige "Jasenovac - brojke" kojom je nepobitno dokazano srbofilno napuhavanje broja žrtava, prihvaćeno i po današnjim tzv. antifašistima. Ona nepobitno…
Stara Gradiška

Lj. Škrinjar: Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1992. godine

Velj 13, 2019
Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)
Kamena-vrata

Od Kamen(it)ih vrata do Palainovke i Jurjevskog groblja

Ruj 29, 2011
Sjećate li se kad ste zadnji put prošetali Gornjim gradom u Zagrebu? Jeste li ikada zapalili svijeću na Kameni(ti)m vratima, tom simbolu slobodnog i kraljevskog grada Zagreba, kroz koja se ulazilo i izlazilo iz Gradeca od 1266. godine? Jeste li znali da je "cijeli Zagreb" dva puta prešao preko Kipnog trga na Gornjem…

Misa zadužnica za ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Svi 05, 2015
U Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi (Avenija Gojka Šuška bb) jučer je služena - o 17. obljetnici njegove smrti - sveta misa zadušnica za Gojka Šuška, ratnog ministra obrane Republike Hrvatske, najbližeg suradnika predsjednika dr. Franje Tuđmana. (Lj. Škrinjar, hkv)
0-pazin-kastel.jpg

Reportaža: Pazin – "Krasna zemljo, Istro mila" 1/2

Srp 09, 2009
Znatiželjnim ljudima nije i ne može biti dosadno u središnjoj Istri - uz ljepote krajolika, vinske ceste, konobe i zanimljivosti podzemnog svijeta Istre, može se uživati i u svijetu anđela na starim slikama u grobljanskim crkvicama. Borbu anđela i ciklus fresaka Stvaranje svijeta možemo vidjeti i u pazinskoj Župnoj…
0-dsc_1984.jpg

Objavljena je knjiga - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca

Tra 15, 2009
Objavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima.…
Žaba

Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

Ruj 26, 2011
Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s…

Reportaže u kronološkom redu

Treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko

Kako smo najavljivali, danas je održan treći po redu hodočasnički spomen-pohod u Gvozdansko. Svetu misu predvodio je član Upravnog odbora HKV-a mons. dr. Mile Bogović. Dok pripremamo širi prilog o događaju, ovom prilikom objavljujemo kratku reportažu u slikama koja dočarava posebnu atmosferu s mjesta gdje su Hrvati istrijebljeni i konačno sudski protjerani 1946. godine, a što nije ispravljeno do današnjega dana.(mm)

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Misu je predvodio biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Gvozdansko - 15. siječnja 2012. - Hodočašće - biskup Bogović

Damir Borovčak s novinarima

Slike: Ljubomir Škrinjar

Poveznice

Gvozdansko - svetište hrvatskog junaštva (1/3)

Gvozdansko - svetište hrvatskog junaštva (2/3)

Gvozdansko - svetište hrvatskog junaštva (3/3)

 

 

PRILOG

Sud u Dvoru prognao sve Hrvate iz Zrina 1946. godine - ta presuda vrijedi i danas

Kotarski sud u Dvoru na Uni po predsjedniku Nikoli Vujačiću, donio je 1946. godine presudu "u ime naroda" o konfiskaciji imovine stanovnika Zrina jer su "svi stanovnici mjesta Zrin za borbu sposobni vodili borbu protiv NOV-a, a zatim ukoliko nisu strijeljani, ubijeni ili poginuli, pobjegli su u toku rata".

Zbog toga sud donosi rješenje da se "konfiskuje cjelokupna pokretna i nepokretna imovina svih stanovnika mjesta Zrin i to bez obzira gdje se takova imovina nalazi."

Sud obrazlaže da zbog uništenja mjesta nisu mogli odrediti što je čija imovina, odnosno koje je imovina ratnih zločinaca i narodnih neprijatelja, te se zbog toga imovina oduzima svim stanovnicima mjesta Zrin, te im se zabranjuje povratak, jer bi povratak Hrvata uznemirio lokalno srpsko pučanstvo.

Ta presuda na snazi je i danas, u što su se uvjerili potomci Zrinjana koji su se poželjeli vratiti, ali i Sisačka biskupija, prigodom pokušaja početka gradnje katoličke crkve u Zrinu, na mjestu stare crkve koju su partizani do temelja spalili i uništili 1943. godine.

Tragedija Zrina traje od početka rujna 1943. godine, kada je na blagdan Male Gospe, 9. i 10. rujna 1943. gradić Zrin na Banovini uništen, većina muškaraca odmah pobijena, a preostali stanovnici, žene i djeca su raseljeni, uglavnom u Slavoniju. Sve kuće, škole, crkve, svi gospodarski objekti odmah su uništeni u cijelosti, a da bi progon Hrvata iz Zrina bio konačan, imovina im je svima oduzeta presudom Kotarskog suda u Dvoru odmah nakon rata.

Ta sramotna presuda Kotarskog suda i strah od istine, nametnula je šutnju o tragediji Zrina sve vrijeme bivše države. Šutnja o ovom zločinu, o brisanju cijelog jednog mjesta za zemljopisne karte, traje i danas. Kolika je bila mržnja prema izmenu Zrin, govori i podatak da su komunističke vlasti promijenile imena mjesta i geografskih pojmova koji su u sebi imali pridjev Zrinski.

Zrinski Brđani postali su Šamarički Brđani, Zrinska Draga postala je Šamarička Draga, a izbrisano je iz karata bilo i ime Zrinska gora.

Rezultat nametnute tišine je da malo tko u Hrvatskoj zna istinu o Zrinu, a da se stanje nije promijenilo niti do danas, svjedoči više činjenica. Između ostalog, na dan tragedije Zrina u Hrvatskoj nema nikakve komemoracije, na mjesto zločina ne dolaze državna izaslanstva, zločina u Zrinu nema u udžbenicima, čak je zaboravljena i stoji kao ruševina, ogromna tvrđava, sjedište plemenitaške obitelji Šubić, koja je po Zrinu dobila drugo prezime - Zrinski.

U Zrinu nema spomenika Nikoli Šubiću Zrinskom, jednom od najvećih sinova hrvatskog naroda rođenog upravo u Zrinu, kojeg kao borca za slobodu slavi cijela Europa, samo ne Hrvatska, samo ne Zrin.

Najvažniji dokaz da Hrvatska i dalje provodi nametnutu šutnju o Zrinu je činjenica da je još uvijek na snazi sramotna presuda Kotarskog suda u Dvoru, kojom se konfiscira sva imovina Zrinjana i zabranjuje njihov povratak u ovo mjesto.

O uzaludnim nastojanjima da se vrate u Zrin, odnosno da ponište presudu suda u Dvoru na Uni o konfiskaciji njihove imovine u Zrinu svjedoči svećenik Ivica Petanjak, čiji je otac rođen u Zrinu i 1943. bio protjeran u Slavoniju.

- Pokušali smo tužbom za povrat imovine srušiti ovu sramotnu presudu Kotarskog suda u Dvoru. Nismo uspjeli, odbijeni smo, naša tužba odbačena je kao neosnovana. Pozivam sve potomke nekadašnjih stanovnika Zrina da se ujedinimo, podnesemo zajedničku tužbu pa da vidimo hoće li nas i tada sud moći tako jednostavno odbiti kao što je odbio tužbu moje obitelji - ističe Ivica Petanjak.

Sisački biskup Vlado Košić, sa željom da Zrin ne bude župa u kojoj nema niti jednog vjernika katolika, jer se potomci stanovnika Zrina ne mogu vratiti na svoju djedovinu, pokrenuo je inicijativu za izgradju crkve S. Križa u Zrinu, kako bi se stvorili uvjeti da se u Zrin vrati bar nekoliko obitelji Hrvata. Međutim, izgradnja crkve u Zrinu neće biti moguća dok se ne poništi presuda suda iz 1946. o konfiskaciji imovine, jer je i zemljište na kojem je nekada bila crkve Sv. Križa, konfiscirano.

Mate Piškor
Slobodna Dalmacija

Čet, 29-07-2021, 16:37:15

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.