26. studenog u Velikom je Trgovišću, u obnovljenoj spomen školi koju je nekoć pohađao Dr. Franjo Tuđman održano predstavljanje Zbornika radova prvih Dana dr. Franje Tuđmana održanih u svibnju ove godine. Predstavljanje je organiziralo mjesno poglavarstvo, a o Zborniku su govorili dr. Milan Vuković, prof. Đuro Vidmarović i urednik zbornika Nenad Piskač. Okupljenima se u ime domaćina obratio načelnik Velikog Trgovišća dipl. inž. Zdravko Vutmej, a u ime organizacijskog odbora dr. Rajko Fureš. Na kraju se skupu obratio i dr. Miroslav Tuđman, sin pokojnog predsjednika. Na predstavljanju se okupila puna učionica posjetitelja iz Hrvatskog zagorja i Zagreba, koja je nakon predstavljanja razgledala obnovljenu školu i zajednički se fotografirala. U školi postoji spomen učionica koju je pohađao hrvatski predsjednik dok je bio osnovnoškolac, te galerija umjetničkih slika, kao i odjel mjesne knjižnice.

Tekst i fotografije: Damir Borovčak

Urednik Hrvatskog slova Nenad Piskač o Zborniku

Prvi zbornik radova podijeljen je u tri poglavlja. 1. Hrvatska povijest od 1990. i Domovinski rat, 2. Hrvatska povijest 20. stoljeća, i 3. Hrvatska povijest kroz stoljeća. Unutar te tri ključne teme određene za prve Dane dr. Franje Tuđmana, objavljeni su radovi jedanaest autora. U prvom poglavlju objavljen je rad hrvatskog književnika Đure Vidmarovića pod naslovom Franjo Tuđman i ideja o hrvatskoj državnoj nezavisnosti na vjetrometini svjetsko-revolucionarnih, državno-imperijalnih i ekumensko-univerzalnih pokreta. Drugi rad u prvom poglavlju djelo je povjesnika dr. Jure Krište pod naslovom Bosna i Hercegovina i Tuđmanovo geopolitičko osmišljavanje Hrvatske. U drugom poglavlju objavljeno je sedam radova. Akademik Petar Strčić: Hrvati u procijepu između talijanskoga iredentizma i fašizma, velikonjemstva, velikomađarstva, velikosrpstva, velikomuslimanstva/bošnjaštva, velikocrnogorstva i velikoslovenstva u 20. Stoljeću. Ivan Balta: Vojne jedinice iz Hrvatske na europskim bojištima u Prvom svjetskom ratu. Mato Artuković: Srbi i Hrvati Nikole Stojanovića i Hrvatsko-srpska koalicija u djelu dr. Franje Tuđmana. Mile Bogović: Tuđmanova ideja pomirenja. Anđelko Mijatović: Neki politički programi dr. Franje Tuđmana. Zlatko Matijević: Katoličanstvo i politika. Željko Karaula: Mile Budak i tjednik Hrvatski narod 1939.-1940. godine.

U trećem poglavlju objavljena su dva rada. Mate Kovačević: Tri hrvatska pokušaja – ban Josip Jelačić, poglavnik Ante Pavelić i predsjednik Franjo Tuđman. Andrija Nikić: Mučeništva u Hercegovini od 1463. do 1862. godine. Zbornik radova ima 288 stranica. Tvrdi uvez. Tiskan je u kolovozu 2008. Kao što se iz sadržaja vidi jedan se broj radova odnosi izravno na osobu dr. Franje Tuđmana. Ne treba nas to čuditi, jer već od 1993. u Hrvatskoj su zacrtani osnovni ciljevi i načela procesa tzv. detuđmanizacije. Ciljevi detuđmanizacije jesu relativiziranje povijesnih činjenica vezanih za razdoblje od 1990. pa do smrti prvog predsjednika Republike Hrvatske. Ti su ciljevi u svojoj osnovi protuhrvatski i vode hrvatski narod i hrvatsku državu u nova balkanska bespuća, kako bi to rekao dr. Franjo Tuđman. Smatram kako su prvi, nadam se ne i posljednji, Dani dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz stoljeća, kao i ovaj Zbornik kojega po prvi put predstavljamo javnosti, brana procesu detuđmanizacije i pokušaj da se o hrvatskoj povijesti govori objektivno, slobodno i bez dežurnih prislušnika totalitarnog komunističkog sustava koji i danas djeluju u hrvatskom društvu i koji su u velikoj mjeri prihvatili koncept detuđmanizacije. Kao glavni urednik tjednika za kulturu Hrvatsko slovo, pratio sam sve događaje vezane uz pokretanje inicijative o Danima dr. Franje Tuđmana pa sve do realizacije i izlaženja Zbornika, budući da je Hrvatsko slovo bilo medijski pokrovitelj prvih Dana.

Moram ovdje konstatirati kako mediji nisu iskazali gotovo nikakvu pozornost održavanju prvih Dana dr. Franje Tuđmana – Hrvati kroz povijest. Po mom mišljenju to se dogodilo zato što su procesi detuđmanizacije od 1993. do danas toliko uznapredovali da su totalno zarobili, uz hrvatske kulturalne ustanove, i gotovo cjelokupni hrvatski medijski prostor. Nadam se da će izlazak ovoga Zbornika barem djelomično zakrpati medijske rupe crnog tržišta detuđmanizacije. Želio bih čestitati idejnom inicijatoru Dana dr. Franje Tuđmana, neumornom dr. Milanu Vukoviću, Organizacijskom odboru, Općini Veliko Trgovišće – načelniku Zdravku Vutmeju, Hrvatskoj udruzi Muži zagorskoga srca – dr. Rajku Furešu, kolegi književniku Vladimiru Poljanecu, Nikoli Caparu, i svim onima znanstvenicima, književnicima, publicistima i kleru, koji su se odazvali svojim radovima, ali i svima onima znanima i neznanima koji su pridonijeli održavanju skupa u svibnju ove godine i pridonijeli da Zbornik radova s toga skupa u rekordnom roku bude otisnut i dostupan znanstvenoj i široj javnosti.

Bila mi je čast urednički oblikovati Zbornik radova. Kažem čast – zato što cijenim dr. Franju Tuđmana kao povjesnika, a još više kao državnika. On je odlično poznavao povijesne kontekste, okolnosti u sadašnjosti i imao je jasnu viziju hrvatske budućnosti. Takve karakteristike u hrvatskih političara rijetko se sublimiraju u jednoj osobi. Zato je dr. Tuđman bio više od političara, on je bio državnik s velikim D. Na njegovoj političkoj sintezi demokratski verificiranoj i prihvaćenoj u najširim slojevima hrvatskoga naroda obnovljena je nakon dugih stoljeća hrvatska država, jedini pravi okvir za normalan razvitak hrvatskoga naroda. Sve što je ostvario danas se stavlja pod upitnik i relativizira. Naša je dužnost da sačuvamo djelo dr. Franje Tuđmana. Veliko Trgovišće sada ima priliku postati središtem izučavanja misli i djela dr. Franje Tuđmana i hrvatske povjesnice općenito. Nadam se da će tu priliku iskoristiti i da će Veliko Trgovišće pridonijeti istini kako Hrvati trebaju sami pisati svoju povijest. Mi u slobodnoj i demokratskoj hrvatskoj državi ne smijemo dopustiti da nam stranci pišu povijest, ili pak domaći detuđmanizatori i jugoslaveni, ili, još gore, velikosrpski „istoričari“ poput akademika SANU Vasilija Krestića.

Kao što se dr. Tuđman suprotstavio jasenovačkom mitu i založio za povijesnu istinu zbog koje se u vrijeme totalitarnog komunističkog režima gubila glava, ili kao što se kao predsjednik založio za obranu hrvatske države a protiv velikosrpske hegemonije, agresije i genocida, tako i mi danas moramo svjedočiti istinu i samo istinu. Ona je put do pravde. A istina i pravda temelj su trajnog mira i zalog slobode. Ako je dr. Tuđman s pravom mogao kazati – Imamo Hrvatsku, mi danas još slobodnije i još glasnije smijemo reći –Imamo Hrvatsku, jer smo imali, ne Tita, ne Bakarića, ne Račana ili Mesića, nego imamo Hrvatsku jer smo imali dr. Franju Tuđmana. Preporučam Zbornik radova zainteresiranom čitateljstvu, jer taj zbornik sigurno nikoga ne će detuđmanizirati. Iduće predstavljanje Zbornika bit će u Zagrebu u Hrvatskom slovu 9. prosinca, dan uoči devete obljetnice smrti povjesnika i predsjednika dr. Franje Tuđmana.

Nenad Piskač