Šandrovac - spomen koji govori istinu
 
Šandrovac
Šandrovac
Šandrovac

U nedjelju 9. studenog na mjesnom groblju Šandrovac otkriven je spomenik prešućivanim hrvatskim mučenicima i stradalnicima iz vremena Drugog svjetskog rata. Tako Šandrovac postaje još jedno hrvatsko spomen mjesto prešućivanog i tragičnog komunističkog terora i stradanja nedužnih hrvatskih ljudi. Zalaganjem Odbora za podizanje spomenika prešućivanim hrvatskim žrtvama Drugog svjetskog rata i poraća Bjelovarsko-bilogorske županije i načelnika mjesta Josipa Dekanića, ove nedjelje održana je u Šandrovcu komemoracija u spomen na 89 žrtava iz vremena od 1941. do 1946. Na mjesnom groblju otkriven je spomenik na kojem se nalaze popisane sve žrtve s danom rođenja i danom i mjestom smrti.

Šandrovac

U otkrivanju spomenika učestvovao je uz rodbinu i potomke žrtava, Bjelovarsko-bilogorski župan Miroslav Čačija, članovi Odbora za podizanje spomenika, članovi općinskog poglavarstva s načelnikom Josipom Dekanićem, te veterani Hrvatske vojske.Spomenik je blagoslovio župnik vlč. David Andreić. Potom je u mjesnoj crkvi Pohođenja Blažene Djevice Marije održana koncelebrirana sv. misa, koju je predvodio vojni kapelan iz Bjelovara vlč. Damir Vrabec. Na groblju pri otkrivanju spomenika govorio je dopredsjednik županijskog Odbora za podizanje spomenika Zdravko Ivković čiji govor slijedi u cijelosti.

Šandrovac

Tekst i fotografije: Damir Borovčak

 

Poštovana rodbino, prijatelji i svi vi koji danas u prigodi otkrivanja i blagoslova ovog spomenika ste ovdje nazočni.

Od gubitka svoje samostalne države prije 9 stoljeća do prije 1 desetljeća nakon završenog Domovinskog rata, hrvatski narod nije odustajao od zamisli o oživotvorenju svoje Hrvatske države, koju nam je inače većina svijetskih moćnika osporavala. Zbog toga su Hrvati bili tlačeni i izloženi brojnim stradanjima, plaćajući između ostalog ceh za tuđe probitke. Zato je hrvatska povijest puna rana i ona se ne može promijeniti kako bi neki htjeli očitim lažima i osporavanjem dokaza. Najkrvaviji danak platio je hrvatski narod u prošlom stoljeću kroz 3 protekla rata, naročito tijekom i poslije završetka II. svjetskog rata u kojem su hrvatski narod između ostalog zavadile i uništavale suprostavljene ideologije. U ratnom i poratnom razdoblju II. svjetskog rata hrvatski narod bio je suočen s jednom od najvećih tragedija u svojoj povijesti. Osim u ratu poginulih hrvatskih vojnika, kada u borbama ginu vojnici obiju zaraćenih strana, stravičan broj bespomoćnih hrvatskih ljudi ubili su jugokomunistički zlotvori na surov način za vrijeme i nakon završetka II. svjetskog rata, bilo u kolonama smrti nazvanih Križnim putovima, bilo ubijanjem na kućnom pragu ili odvođenjem od kuće na mnogobrojna gubilišta. O tim žrtvama nije se smjelo javno govoriti sve do 1990.

Šandrovac
Šandrovac

 Šandrovac

Bile su zatajivane i prešućivane i dakako nisu obuhvaćene ni u jednom poslijeratnom službenom popisu ratnih žrtava, dakle ti hrvatski ljudi bili su izopčeni kao da nikada nisu postojali. Nakon prvih demokratskih izbora u proljeće l990. i uspostave slobodne, demokratske samostalne države Hrvatske, tadašnji Hrvatski državni sabor utemeljio je u rujnu 1992. Saborsku komisiju za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava drugog svjetskog rata i poraća. Od tada počinje istraživački rad na pronalaženju ratnih i poslijeratnih jugokomunističkih gubilišta hrvatskih ljudi. Mi u Bjelovaru s tim poslom smo kao hrvatski domoljubi počeli u lipnju 1992. te smo 22. srpnja otkrili na gubilištu u Lugu 7 grobnih jama i podigli spomen obilježje. U sklopu ogranka Matice Hrvatske Bjelovar 1998. utemeljeno je Povjerenstvo spomenute Saborske komisije za područje Bjelovarsko-bilogorske županije, te se od tada pojačava rad na poimeničnom popisu svake prešućivane žrtve, a one su skoro u potpunosti bili hrvatske. No za vrije tzv. koalicijske vlasti 2002.g. koja je imala većinu u Saboru donosi se Odluka, odnosno Zakon o ukidanju te komisije i to u vrijeme kada je s terena dostavljeno blizu 150 000 kartona žrtava s obrazloženjem kako će neke državne ustanove kao napr. Državni arhiv, Hrvatski institut za povijest i dr., nastaviti taj posao. Međutim to je ostala besramna laž, kao što su bez srama bili oni koji su u Saboru digli ruku za takvu Odluku kojom se žrtve iz vlastitog naroda ne samo ne poštuju, već pretvaraju u ništa. Ovo je na nas hrvatske domoljube koji smo predano, dragovoljno i bez ikakvih naknada istraživali i pronazili gubilišta, te popisivali žrtve, ostavilo mučan dojam.

Šandrovac

Ta odluka nas u Bjelovaru nije omela. Mi smo jednostavno nastavili naš dotadašnji rad uz punu podršku lokalne vlasti posebno Bjelovarsko-bilogorske županije čije je Županijsko poglavarstvo na svojoj 31. sjednici održanoj 4. ožujka 2004. donijelo Odluku o osnivanju Odbora za podizanje Spomen obilježja prešučivanim hrvatskim žrtvama II. svjetskog rata i poraća s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Shodno tome dosada su uz suradnju s lokalnim vlastima i mještanima podignuti i otkriveni spomenici i spomen obilježja u:

1. Donjim Mostima u travnju 2006. Spomenik 11-ci hrvatskih seljaka, mučenicima koji su 10. travnja 1941. bili žrtve prvog ratnog zločina, a počinitelji četnici i 64.-ici prešućivanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća iz sva tri sela Mosti.

2. Bjelovaru, šuma Lug, lipanj 2006., Spomen obilježje s zajedničkom grobnicom 293 posmrtnih ostataka hrvatskih ljudi ubijenih i pronađenih 1945., od čega 228 u šumi Lug, a 65 u šumi Trnovka.

3. Krivaji , selu kod Bereka, rujan 2008., Spomen obilježje 30.-ici hrvatskih ljudi koje su partizani mučki ubili 15. rujna 1943. i na mjestu pogubljenja zatrpali.

4. Šandrovac, danas 9. studenog 2008. Spomenik 89.-ici prešućivanih hrvtskih žrtava II. svjetskog rata i poraća iz sela Šandrovca i Jasenika.

U pripremi je podizanje Spomenika u naselju Vagovina – Čazma 33.-ici prešućivanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća i isto tako 75.-ici u selu Pavlocu kod Velikog Grđevca. Do sada je Odbor s područja naše Županije poimenično popisao 6178 prešućivanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća i na temelju pamćenja naroda, odnosno iskaza svjedoka, popisao lokacije 66 gubilišta hrvatskih ljudi na kojima su jugokomunistički zlotvori zadovoljavali se nečim najgorim što se zamisliti može, a to je ubijanje mahom bespomoćnih ljudi.Danas svi mi ovdje svjedočimo istinu o 89.-ici zatajivanih i prešućivanih hrvatskih žrtava II. svjetskog rata i poraća Šandrovca i Jasenika s uklesanim, ne samo imenom i prezimenom, već i godinom rođenja i smrti, s mjestom i načinom gubitka života. U borbama protiv četnika, partizana i Crvene armije život je izgubilo 37 hrvatskih vojnika, nestalih u ratu je 5, a najviše hrvatskih ljudi – njih 47 ubili su jugokomunistički goropadnici na već prije opisan način.

Iz osobnih podataka ovih žrtava kojima raspolažemo, po socijalnom podrijetlu 84 ih je bilo poljoprivrednika. Ideolozi komunizma govorili su kako se oni bore za socijalnu pravdu, za proleterijat, radničku klasu, simbol im je bio srp i čekić – dakle ruku pod ruku seljak i radnik. No što se događa? Kako u stvarnom životu boljševički komunizam provodi svoju ideologiju? U ime srpa i čekića lišava bez ikakove milosti upravo te većinom tada bespomoćne mlade hrvatske seljake, dakle, pripadnike klase za koju se komunizam tobože bori. Koje li, najblaže rečeno, podmuklosti. Ove žrtve, ti tada mladi ljudi nisu bili obmanuti nikakovom ideologijom. Ideologija, ako se to tako može nazvati kojoj su oni pripadali bila je Bog i Hrvatska država. To potvrđuje i surov obračun s tadašnjim narodnim zastupnikom HSS-a 54-godišnjim Lukom Ilekovićem kojeg su pred kraj rata l. svibnja 1945. zlotvori hladnim oružjem, ovdje kod kuće u Šandrovcu ubili, odnosno zaklali, a on je bio oličenje te nazovimo hrvatske ideologije.

Na kraju ovo je Spomenik koji govori o žrtvi i mučeništvu hrvatskih ljudi Šandrovca i Jasenika u II. svjetskom ratu i poraću i trajno je svjedočenje i podsjećanje za poduku naročito budićim naraštajima, ako je sloge i snošljivosti a ne razjedinjosti u našem narodu, moguće izbjeći ovakve grozne nesreće. Neka im dragi Bog, kako je uklesano na pročelju spomenika, podari mir u njihovim znanim i neznanim grobovima, a duše im pridruži vojsci duša poginuli za domovinu Hrvatsku. Ovome priliči završiti stihom Augusta Harambašića: Dusi će nas pradjedova, bodrit vjerom obilatom, kličući nam iz grobova, Hrvatska Hrvatom.

Zdravko Ivković
dopredsjednik županijskog Odbora za podizanje spomenika

{mxc}

Sri, 30-09-2020, 07:00:49

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.