51. Smotra folklora

U petak 21. srpnja navečer na Gradecu u Zagrebu svečano je otvorena 51. Međunarodna smotra folklora. Otvorenju je prisustvovala zagrebačka publika, turisti i gosti u Zagrebu. Na smotri je govorio gradonačelnik Milan Bandić, koji se u svom govoru proglasio zagrebačkim "purgerom". Purger je inače značenje koje se prvenstveno koristi za stanovnike Zagreba čiji su preci u nekoliko naraštaja unatrag rođeni u Zagrebu te su tradicijski tu i živjeli. Takvih je inače preostalo još vrlo malo, jer su istisnuti ili genocidno istrijebljeni po tito-komunistima, nadošlima u Zagreb iz šume poslije Drugog svjetskog rata. No jučer je pojam purgera inovativno proširen sve do Pogane Vlake i po potrebi uključio bivše skojevce. Ozbiljniji nastup i otvorenje priredbe imala je u zapaženom govoru izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora, saborska zastupnica, doktorica informacijskih i komunikacijskih znanosti Irena Petrijevčanin Vuksanović.

Poseban tematski program predstavljen je ove godine etnografskom baštinom Banovine i Pounja kao područja s posebnim načinima pjevanja i plesa, običaja te rukotvorstva, vrlo raznolikima i bogatima. Banovina i Pounje, kao i običaji iz tog kraja su do sada premalo poznati Zagrepčanima ali i svekolikoj hrvatskoj javnosti. Posebnost toga tematskoga programa ostvaren je u jučerašnjem cjelovečernjem nastupu. Uz skupine s Banovine i iz Pounja ovogodišnja Smotra folklora ostvaruje uz nastupe folklornih skupina koje predstavljaju različitost hrvatske etnografske baštine, kao nacionalne manjine te Hrvate iz susjednih država i iseljeništva, i više skupina iz stranih zemalja s desetak ansambala koji predstavljaju baštinu drugih naroda i kultura. Dio tog programa bio je viđen jučer na kraju programa na Gradecu, u vrlo dojmljivim nastupima Indonezije, Španjolske, Brazila i SAD-a.

S Banovine i Pounja nastupila su Kulturno umjetnička društva Brest Pokupski, Greda Sunjska, Hrvatska Dubica, Košutarica, Hrastovica, Hrvatski Ćuntić, Graberje, Divuša–Dvor, Selište Kostajničko, Bobovac, Jabukovac, Gornji Viduševac i Majur. Sve u svemu možemo biti vrlo radosni i ponosni kako nakon sustavnih genocidnih istrebljenja Hrvata na Banovini i u Pounju, od turskih do srpsko-četničkih osvajača, ima još ikakvih snaga u starijem i mlađem naraštaju za njegovanjem nacionalne kulturne baštine. Gledali smo u tim nastupima zapravo vitalnu snagu življenja i želju za opstankom. Nažalost, izostale su nošnje i pjesme Gvozdanskog i Zrina, dvaju mjesta na Banovini koja su posve genocidno istrijebljena u Drugom svjetskom ratu u četničko-partizansko-srpskom zločinačkom ubijanju, pljačkanju i paljenju tih hrvatskih mjesta. Te posljedice nažalost ostale su trajne. Nažalost i dalje traju, iako je hrvatska država slobodna već više od dvadesetak godina. To je u stvari pokazatelj kako hrvatska nacionalna, gospodarska i kulturna politika i dalje tapka daleko od potreba revitalizacije Banovine, koja je ustvari "junačko srce Hrvatske". Tako su je prozvali hrvatski branitelji koji su u ratu u tim krajevima krvarili za slobodu, a u miru pokušavali nizom školsko-edukativnih programa podučiti hrvatsku javnost i mlađe naraštaje, kako je lijepa i ponosna hrvatska Banovina.

Iako opustošena, no želje i volje za životom, očito i opstankom u tim krajevima, još uvijek ima. To je pokazala ovogodišnja Smotra folklora. Hoćemo li te prelijepe hrvatske krajeve uspjeti pretvoriti u gospodarski unosne i turistički atraktivne, a time i ljude osokoliti na opstanak, zadaća je samo hrabrih i upornih vizionara. Smotra kulturne baštine Banovine i Pounja ukazuje da ljubavi za životom još uvijek ima. A dotle ima i nade u neku bolju i ljepšu budućnost.

tekst i fotografije: Damir Borovčak