S obzirom na znatan utjecaj „srpskoga sveta“ u Crnoj Gori, jedan od ključnih poteza trebao bi biti konkretna podrška crnogorskim suverenistima

Kontroverzna rezolucija crnogorske skupštine o logorima Jasenovcu, Dachau i Mauthausenu izazvala je niz negativnih političkih reakcija, posebno u Hrvatskoj. Svrha joj po svemu nije bila isključivo poremetiti odnose Crne Gore i Hrvatske, potaknuti svojevrsno „ratno stanje“ između dviju susjednih država, već prije svega homogenizirati i mobilizirati „srpski svet“ za što odlučniji pohod u smjeru Jadranskoga mora, nakon nedavnoga Svesrpskoga sabora u Beogradu. Velikosrpska politika ne odustaje od zacrtanih ciljeva.Sasa Mrduljas3 Nakon gubitka Kosova, na osvajanje Crne Gore upozorava se sve glasnije kao na kompenzaciju. O tom što sve znači donošenje spomenute rezolucije i kako bi se Hrvatska u svemu trebala postaviti razgovarali smo s dr. sc. Sašom Mrduljašem, voditeljem Splitskoga područnoga centra Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, inače izvrsnim poznavateljem prilika na zapadnom Balkanu.

Crnogorski parlament prihvatio je 28. lipnja natpolovičnom većinom Rezoluciju o logorima Jasenovcu, Dachau i Mauthausenu. Kako biste okvalificirali taj akt službene crnogorske politike - provokacijom, kako se navodi u medijima, ili nečim više od toga?

Riječ je o zamci koju je prevladavajuća srpska politika postavila Hrvatskoj s nadom da će u nju upasti. Rezoluciju su donijeli pobornici „srpskoga sveta“ u Crnoj Gori u koordinaciji s Beogradom, a protiv volje crnogorskih suverenista, tj. većine nacionalnih Crnogoraca te Bošnjaka/Muslimana, Albanaca i Hrvata u Crnoj Gori. Cilj je da hrvatski odgovor bude, da tako kažem, „totalan“, tj. da posljedice snosi Crna Gora u cjelini i da se tako stvori što dublja distanca između te zemlje i Hrvatske te Hrvata i Crnogoraca. A sve s namjerom lakšega podvlašćivanja Crne Gore Srbiji i njezinim interesima. I to do „trenutka“ u kojem bi bilo moguće potpuno apsorbiranje Crne Gore u „srpski svet“, izlazak Srbije na Jadran i njezino „izbijanje“ praktički u zaleđe Dubrovnika.

Radi povijesnih činjenica, kolika su stradanja crnogorskih građana bila u logoru Jasenovac, 1941. – 1945.?

Crnogorci nisu likvidirani u Jasenovcu zbog toga što su Crnogorci. Likvidirani su iz istih razloga kao i pojedini Hrvati i Bošnjaci. Dakle, kao protivnici NDH, ustaškoga režima, kao komunisti itd. Ustaška ideologija, koliko god da bila rigidna, prema Crnogorcima je bila blagonaklona. Čak do razine da su ustaše i samim crnogorskim četnicima znali „progledati kroz prste“. Po poimeničnom popisu žrtava Drugoga svjetskoga rata koji je nastao 1964. na zahtjev Saveznoga izvršnoga vijeća SFRJ, od građana s prostora današnje Crne Gore njih 38 je stradalo u Jasenovcu. Od toga, sudeći po imenima stradalih i njihovih očeva bilo je 6 Hrvata, 5 Bošnjaka/Muslimana i 27 Crnogoraca ili Srba. S obzirom na udjel u stanovništvu Crne Gore, u Jasenovcu je, relativno gledano najviše stradalo onih njezinih stanovnika koji pripadaju hrvatskomu nacionalnomu korpusu. Dakle, gotovo 16 posto od svih stradalih. S tim da broj od 38 žrtava ne uključuje pripadnike formacija koje su bile pod kontrolom Nijemaca ili Talijana. (Opširnije o tom vidjeti izdvojen Popis na kraju razgovora.) U svakom slučaju popis se može preuzeti i provjeriti na stranicama Muzeja žrtava genocida iz Beograda.

Najdalekosežniji odgovor promotorima „srpskoga sveta“ mogla bi biti rezolucija o zločinima nad Crnogorcima nakon 1918.

Na osnovi tih činjenica, može li se govoriti o manipulaciji, zapravo pokušaju velikosrpskih elemenata u svrhu brisanja srpskih zločina nad Crnogorcima?

Osvješćivanje dimenzija zločina koji su pod rukovođenjem prevladavajuće srpske politike počinjeni u Crnoj Gori i nad Crnogorcima nakon njezine okupacije 1918. još nije na odgovarajućoj razini. Taj proces sporo teče i u samoj Crnoj Gori jer ga blokira iznimno snažna prosrpska struja unutar nje. jasenovac greyU ovim prilikama, kad nam od promotora „srpskoga sveta“ iz Crne Gore stiže Rezolucija o Jasenovcu zapravo bi najdalekosežniji odgovor bio u saborskoj Rezoluciji o zločinima nad Crnogorcima nakon 1918. Takvo što bi izrazito traumatično djelovalo na negatore Crne Gore i crnogorstva, dalo bitan polet suverenističkim snagama u Crnoj Gori i izrazito osnažilo hrvatsko-crnogorske veze. No ipak takvu bi rezoluciju trebao pokrenuti netko među saborskim zastupnicima tko je podrijetlom iz Crne Gore.

Tko su glavni inspiratori rezolucije o Jasenovcu?

Jasno je da iza Rezolucije ili njezina „duha“, izravno ili neizravno stoji ukupna „mašinerija“ tzv. „srpskoga sveta“, od službene politike, preko SPC, državnih tijela Srbije itd. S tim da unutar cijeloga toga sklopa ništa bitno ne prolazi bez Vučićeva „blagoslova“. On je danas mjera srpstva i svi relevantni potezi vuku se iz njegova kabineta.

Ima li u tome prste ruska politika, s obzirom na sve veću prisutnost na zapadnom Balkanu?

Ne znam kolika bi u kontekstu Rezolucije mogla biti uloga Rusije i imali li je uopće. No Rusija je globalni „igrač“ s vlastitim nacionalnim interesima. Ti interesi danas mogu ići u korist Srba, a već sutra u korist Bugara ili recimo Hrvata i Crnogoraca. Ipak je Srbija sa svojim ciljevima u regiji jedno, a Rusija nešto posve drugo.

Manipulacije Jasenovcem prisutne su u kontinuitetu, posebice posljednjih 30-ak godina

Za donošenje Rezolucije o Jasenovcu tvrdi se kako je odgovor na UN-ovu Rezoluciju o genocidu u Srebrenici. Je li to pravi povod?

Manipulacije Jasenovcem prisutne su u kontinuitetu, posebice posljednjih 30-ak godina i uvijek su bile u službi slabljenja hrvatskih pozicija, a u korist srpske velikodržavne politike. Tako da sadašnja instrumentalizacija Jasenovca proizlazi iz već uhodane politike prema Hrvatskoj i Hrvatima s tim da je prilagođena postojećoj situaciji i prilikama.

Ima li neke simbolike u datumu, kad je donesena, budući da je toga datuma izvršen atentat na prijestolonasljednika Ferdinanda u Sarajevu?

Pa ne znam sad koliko je sve to povezano. Evo donesena je i na Vidovdan pa se i on simbolički povezuje s njom. svesrpski sabor2Da je Rezolucija o Srebrenici donesena prije ili možda poslije, onda bi i ova o Jasenovcu bila donesena drugoga datuma. Mislim da te poveznice s prethodnim povijesnim datumima i nemaju nekakvo posebno značenje.

Treba konstatirati kako je dio zastupnika napustio crnogorski parlament prilikom glasovanja o rezoluciji. Je li riječ o neslaganju s tim aktom ili dubljim podjelama u crnogorskom društvu?

Nije napustio tek dio, nego pola parlamenta. Čak je i približno četvrtina onih koji su glasovali za Rezoluciju to učinila pod političkim ucjenama, što ih ne opravdava za to što su učinili. Evidentno je da je srpska asimilatorska politika u Crnoj Gori, posebice provođena od strane SPC uspjela raspoloviti crnogorski (tradicionalno) pravoslavni korpus, a time i samo crnogorsko društvo te ga uvesti u razdoblje malignih političkih sukoba. To će na kraju i biti presudni „doprinos“ srpstva Crnoj Gori, tj. unutrašnji sukobi, društveno i ekonomsko zaostajanje te srednjovjekovni fanatizam.

Velikosrpski elementi koji daju ritam crnogorskoj aktualnoj politici, kao da su zaboravili što se na tragu te ideologije radilo, od Debeloga Brda do Dubrovnika, ali ne samo radilo nego nakon svega i amnestiralo mnoge ratne zločine. Zar to ne upućuje da su spremni zločine ponoviti?

Tko prati „stanje duha“ u srpskom društvu, primjećuje erupciju mržnje ne samo prema Hrvatima već i prema Crnogorcima, Bošnjacima, Albancima. I time se treba baviti. Jer takva količina mržnje predstavlja odgovarajuću podlogu i za sukobe i za zločine u tim sukobima. Srbija nema, a vjerojatno nikad više ne će ni imati potencijal da ugrozi Hrvatsku. No u BiH bi odnose mogli dodatno zakomplicirati i zaoštriti. Ujedno, Srbija je u stanju političku polarizaciju u Crnoj Gori transformirati u nešto znatno gore.

Presudno je pratiti što se događa u regiji, kako bi Hrvatska prepoznala tko je tko, kamo sve to ide i sukladno tome „povlačila“ odgovarajuće „poteze“

Je li hrvatska diplomacija ispala pomalo naivna, budući da je u Bruxellesu benevolentno podržala interese Crne Gore, a samo nekoliko dana poslije toga eksponenti velikosrpske politike prihvatili su spomenutu rezoluciju, spremni potaknuti nove sukobe, jednako kao u vrijeme Miloševića?

Hrvatsko društvo, odnosno onaj njegov dio koji je odgovoran za oblikovanje hrvatske društvene „svijesti“ trebao bi više pozornosti posvetiti zbivanjima u regiji. depositphotos montenegroU njoj su vidljivi procesi koji čak i ako ne mogu izravno ugroziti Hrvatsku mogu utjecati na njezinu destabilizaciju, a dugoročno i producirati takav geopolitički kontekst posredstvom kojega bi mogla biti neposredno ugrožena. Razumljivo da bi bilo kakvi oružani sukobi u susjedstvu već kratkoročno gledano imali refleksije na hrvatsku ekonomiju. Da ne govorimo o tome kakve bi bile pozicije Hrvatske da Srbija izbije na Unu i u zaleđe Dubrovnika, da podvlasti Crnu Goru ili u slučaju da Hrvati u Federaciji BiH budu svedeni na razinu nacionalne manjine.

Kaže se kako u politici nije dobro ponašati se na starozavjetan način - zub za zub, ali retorički treba pitati: kako Hrvatska nikada nije razmatrala mogućnost donošenja rezolucije o urbocidu, ako imamo pred očima Vukovar, Dubrovnik, Ćelije i mnoge hrvatske gradove i naselja koji su znatno ili potpuno razoreni ili spaljeni tijekom srpsko-crnogorske agresije na Hrvatsku?

Može se ići na rezoluciju rezolucijom, sve to može polučiti i određeni učinak, ali ipak je presudno da Hrvatska prati što se događa u regiji, da prepoznaje tko je tko, kamo sve to ide i da sukladno tome „povlači“ odgovarajuće „poteze“. U ovom trenutku, kada bi svima trebalo biti jasno koliki je utjecaj „srpskoga sveta“ u Crnoj Gori jedan od tih ključnih poteza trebao bi biti u sasvim konkretnoj podršci crnogorskim suverenistima. Da kažu što im treba pa da odradimo i taj posao.

Gospodine Mrduljaš, hvala na razgovoru.

Razgovarao: Marko Curać

_____________

Popis osoba s područja današnje Crne Gore stradalih u logoru Jasenovac sukladno Popisu ratnih žrtava 1941-1945 s prostora SFRJ nastalom sukladno odluci Saveznoga izvršnoga vijeća SFRJ od 10. lipnja 1964.

(Priredio: dr. sc. Saša Mrduljaš)

Popis ne uključuje stradalnike koji su pripadali vojnim formacijama pod kontrolom Talijana i Nijemaca.

Popis Ratnih žrtava 1941-1945., uključujući izdvojeno i žrtve s tla Crne Gore, dostupan je na mrežnim stranicama Muzeja žrtava genocida u Beogradu: v. OVDJE

NAPOMENA:
1. popis zahtijeva dodatne provjere budući da sadržava i pogrješne informacije. Npr. Grbović, (Mića) Dušan naveden je dva puta i to jednom kao Hrvat, a drugi put kao Srbin;
2. popis zahtijeva i dodatne nadopune uz ostalo i stradalim pripadnicima četničkih formacija podrijetlom iz Crne Gore;
3. ne znamo kojom je metodom utvrđivana nacionalnost stradalnika budući da u predratnoj Jugoslaviji nije bilo izjašnjavanja o nacionalnoj pripadnosti. Stoga upisanu nacionalnost treba s rezervom uzeti u obzir. Sudeći po imenima stradalih i njihovih očeva na popisu se nalazi 6 Hrvata, 5 Bošnjaka/Muslimana i 27 Crnogoraca ili Srba (?).

Popis smo za ovu priliku kreirali sukladno (pretpostavljenoj) nacionalnosti stradalih.

CRNOGORCI I SRBI IZ CRNE GORE

1. Baćević, (Šćepan) Petar, rođen 1898. (općina: Nikšić, naselje: Mokri Do), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00076)
2. Baletić, (Jovan) Luka, rođen 1903. (općina: Nikšić, naselje: Nikšić), Crnogorac, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00091)
3. Bojić, (Dragiša) Đuro, rođen 1914. (općina: Pljevlja, naselje: Gradina), Crnogorac, ubijen od ustaša 1941. kod kuće, Gradina kod Jasenovca (0272009048)
4. Bošković, (Ivo) Milo, rođen 1911. (općina: Bar, naselje: Virpazar), Crnogorac, ubijen od ustaša 1944. u logoru, Jasenovac (5033s00188)
5. Dukić, (P) Miloš, rođen 1909. (općina: Nikšić, naselje: Morakovo), Srbin, ubijen od ustaša 1942. u logoru, Jasenovac (2592083135)
6. Grbović, (Mićo) Dušan, rođen 1908. (općina: Pljevlja, naselje: Gotovuša), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (1542038011)
7. Jojić, (Radoš) Milan, rođen 1922., (općina: Ivangrad/Berane, naselje: Ivangrad/Berane), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00149)
8. Jojić, (Radoš) Vitomir, rođen 1930. (općina: Ivangrad/Berane, naselje: Ivangrad/Berane), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00150)
9. Jojić, (Vukajlo) Radoš, rođen 1900. (općina: Ivangrad/Berane, naselje: Ivangrad/Berane), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00147)
10. Jut, (Luka) Desanka, rođena 1924. (općina: Herceg Novi, naselje: Bijela), Crnogorka, ubijena od ustaša 1944. u logoru, Jasenovac (2893002002)
11. Kljajević, (Mijailo) Radomir, rođen 1910. (općina: Bijelo Polje, naselje: Bliškovo), Crnogorac, poginuo od ustaša 1943. u NOB-u, Gradina kod Jasenovca (2872003003)
12. Kljajević, (Milorad) Radomir, rođen 1910. (općina: Bijelo Polje, naselje: Bliškovo), Crnogorac, poginuo od ustaša 1943. u NOB-u, Gradina kod Jasenovca (0279063004)
13. Kosić, (Nikola) Janko, rođen 1884. (općina: Herceg Novi, naselje: Mokrine), Srbin, ubijen od ustaša 1941. u logoru, Jasenovac (5033s00155)
14. Laćević, (Buto) Ahmet, rođen 1900. (općina: Nikšić, naselje: Nikšić), Crnogorac, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (1545051052)
15. Milanović, (Luka) Ljuba, rođena 1899. (općina: Cetinje, naselje: Cetinje), Srpkinja, ubijena od ustaša 1944. u logoru, Jasenovac (2322014078)
16. Milašinović, (Mijat) Sreten, rođen 1925. (općina: Šavnik, naselje: Previš), Crnogorac, ubijen od ustaša 1942. u logoru, Jasenovac (2935020002)
17. Milošević, (Pavle) Dušan, rođen 1911. (općina: Cetinje, naselje: Cetinje), Srbin, ubijen od ustaša 1942. u logoru, Jasenovac (0790008003)
18. Milošević, (Risto) Luka, rođen 1911. (općina: Bar, naselje: Dedići), Srbin, ubijen od ustaša 1941. u logoru, Jasenovac (0593020002)
19. Mimović, (Dragan) Jovanka, rođena 1913. (općina: Ivangrad/Berane, naselje: Prisoja), Srpkinja, ubijena od ustaša 1942. u logoru, Jasenovac (2900066011)
20. Pejanović, (Milisav) Dragica, rođena 1926. (općina: Pljevlja, naselje: Pljevlja), Crnogorka, ubijena od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (2932160046)
21. Peruničić, (Uroš) Milorad, rođen 1922. (općina: Pljevlja, naselje: Podborova), Crnogorac, poginuo od ustaša 1943. u NOB-u, Gradina kod Jasenovca (2930100001)
22. Poleksić, (Đorđije) Dimitrije, rođen 1862. (općina: Šavnik, naselje: Mokro), Crnogorac, ubijen od ustaša 1943. u direktnom teroru, Gradina kod Jasenovca (0853063025)
23. Sekulović, (Krsta) Novak, rođen 1902. (općina: Bijelo Polje, naselje: Lješnica), ostalo, poginuo od ustaša 1944. u NOB-u, Gradina kod Jasenovca (0769023053)
24. Tabaković, (Miško) Andrija, rođen 1918. (općina: Ulcinj, naselje: Ulcinj), Srbin, poginuo od ustaša 1941. u NOB-u, Gradina kod Jasenovca (1423050003)
25. Vukčević, (Savo) Aleksa, rođen 1912. (općina: Titograd/Podgorica, naselje: Goljemadi), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00022)
26. Vukčević, (Savo) Aleksa, rođen 1914. (općina: Titograd/Podgorica, naselje: Liješnje), Srbin, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (5033s00014)
27. Žugić, (Vlad) Đorđo, rođen 1928. (općina: Pljevlja, naselje: Pljevlja), Crnogorac, poginuo od ustaša 1944. u NOB-u, Gradina kod Jasenovca (2932158045)

HRVATI

1. Dugančić, (Pero) Ante, rođen 1904. (općina: Tivat, naselje: Tivat), Hrvat, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (2824046013)
2. Grbović, (Mića) Dušan, rođen 1908. (općina: Pljevlja, naselje: Gotovuša), Hrvat, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (2858093025)
3. Gržetić, (Iva) Ljubo, rođen 1913. (općina: Kotor, naselje: Risan), Hrvat, ubijen od ustaša 1942. u logoru, Jasenovac (2905003004)
4. Kordić, (Mate) Jakov, rođen 1907. (općina: Tivat, naselje: Tivat), Hrvat, ubijen od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (2812014005)
5. Milošević, (Božo) Filip, rođen 1903. (općina: Kotor, naselje: Kotor), Hrvat, umro od ustaša 1945. u logoru, Jasenovac (2945007010)
6. Muhar, (Josip) Petar, rođen 1903. (općina: Budva, naselje: Rađenovići), Crnogorac, ubijen od ustaša 1943. u logoru, Jasenovac (2878005008)
7. Zakovšek, (Franjo) Neđeljko, rođen 1920. (općina: Bar, naselje: Bar), Crnogorac, ubijen od ustaša 1944. u logoru, Jasenovac (2939023027)

BOŠNJACI / MUSLIMANI

1. Brezac, (Emin) Hajra, rođena 1924. (općina: Rožaje, naselje: Bukovica), Muslimanka, ubijena od ustaša 1943. u logoru, Jasenovac (1498126047)
2. Brezac, (Murat) Hankija, rođena 1943. (općina: Rožaje, naselje: Bukovica), Muslimanka, ubijena od ustaša 1943. u logoru, Jasenovac (1498126048)
3. Hadžić, (Meho) Selim, rođen 1920. (općina: Plužine, naselje: Brijeg), Musliman, nestao od ustaša 1943. u logoru, Jasenovac (1491120023)
4. Hadžić, (Meho) Suljo, rođen 1919. (općina: Plužine, naselje: Brijeg), Musliman, nestao od ustaša 1943. u logoru, Jasenovac (1491120022)
5. Hadžović, (Arif) Sejdo, rođen 1920. (općina: Danilovgrad, naselje: Župa), Crnogorac, ubijen od ustaša 1943. u logoru, Jasenovac (1468024006)

 

Sri, 17-07-2024, 12:05:22

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.