Razgovor s književnikom i kolumnistom Damirom Pešordom

O zbivanjima na političkoj sceni, jugoslavenskim tendencijama u kulturi, odnosu prema DamirPešordaprijedlogu Zakona o hrvatskom jeziku i drugim temama razgovarali smo s književnikom i kolumnistom Damirom Pešordom.

Nalazimo pred tzv. superizbornom godinom. Očekuju nas parlamentarni, europarlamentarni i predsjednički izbori. Je li HDZ pred još jednom pobjedom ili možemo očekivati neko iznenađenje?

Sami kažete "pred superizbornom godinom“, a godina je u današnjem, vrlo promjenjivom i vrlo nepredvidljivom svijetu dugo razdoblje, svašta se još može dogoditi i presudno utjecati na izbore u Hrvatskoj. Ipak, ako se ništa bitno ne promijeni, pobijedit će, ako je vjerovati anketama, HDZ, a s HDZ-om i SDSS. Druga je mogućnost vlada Raspudićeva „'ideološkog moratorija'“, što bi bila čak i gora opcija od pobjede HDZ-a.

Iznenađenje bi bilo da se ujedine domoljubne snage i pobijede na izborima, no takva nam se pozitivna iznenađenja nakon devedesetih baš i ne događaju tako da smo i prestali vjerovati u njih. No još jednom kažem, neki nepredviđeni događaji mogu i te kako djelovati na izbore. Recimo, izgubi li Hrvatska spor protiv Todorića pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicijskih sporova (ICSID) u Washingtonu, izborni izgledi HDZ-a drastično bi pali.

Desna politička opcija ponovno ne će zajednički ići na izbore. Komu je to u interesu?

Kao što rekoh, ujedinjenje bi bilo pravo čudo, ali dajmo mu još barem minimalne šanse. Postojan rast Domovinskog pokreta možda u jednom trenutku urazumi Most premda su šanse za to gotovo nikakve. Na pitanje komu je u Izboriinteresu razjedinjenost domoljubne političke scene, odgovor je jasan – HDZ-u. Ali, čini mi se, i lutkarima iz sjene koji odlučuju o svim važnim stvarima u Hrvatskoj.

Može li lijeva opcija iznenaditi na izborima? Čini se da ni na tom spektru nema dogovora…

Oni će i bez formalnog ujedinjenja biti složni u razgradnji hrvatske samobitnosti, suverenosti i identiteta. Uostalom, dok je ovakvog HDZ-a, nema zime za ljevicu u Hrvatskoj. Možda bi Milanović mogao oko sebe okupiti ljevičare, pa i dio lažnih ili naivnih desničara, no ne čini mi se to odveć vjerojatnim.

Kako komentirate dosadašnji mandat Tomislava Tomaševića?

Što reći o čovjeku koji za nepokošenost gradskih parkova proziva kišu i travu koja '“raste kao luda!?“. Zagreb još od juigoranih osamdesetih nije bio ovako prljav, derutan, nepokošen i otužan. Međutim, to ne znači da Tomašević nije uspješan, naprotiv on je izvrsno odradio posao radi kojega je došao na vlast. Možemovci uostalom otvoreno propagiraju odrast, stvaranje prometnih gužvi kako bi se što više ljudi vratilo biciklima i pješačenju i slične stvari, pa kako se onda čuditi što grad funkcionira sve gore i gore!?

Nedavno ste pisali o stvaranju jedinstvenoga kulturnog prostora na području bivše Jugoslavije. Tko stoji iza toga projekta i je li on u priprema za neke političke projekte?

Ma, pišem ja o tomu već godinama, ali nema koristi! Tko stoji iza toga, trebale bi znati naše tajne službe, naše političke elite! Kada bi ih to zanimalo, ali ne zanima ih… Barem ne toliko da se tomu odlučno suprotstave. Sad, ili je strah ili je namjera, prosudite sami, ali u svakom slučaju ima tog ovdje isuviše.

Kako ocjenjujete prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku i reakcije koje su uslijedile?

Prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku, iskreno, nije bogzna kako dobar, hoću reći da je blijed i nedorečen, ali ja ga jeziksvejedno svesrdno podržavam jer je na simboličkom planu samo njegovo donošenje važan korak naprijed u učvršćivanju hrvatske samobitnosti, a konačno i brana gore spomenutom stvaranju jedinstvenog kulturnog prostora.

Što se reakcija na prijedlog Zakona o hrvatskom jeziku tiče, one su očekivane, pa ga tako DHK podržava, a HDP napada. Da postanemo još malo u okviru govora o jedinstvenom kulturnom prostoru, može se ustvrditi da je HDP sklon tom jedinstvenom prostoru pa taj prijedlog napada, a DHK tome nije sklon pa taj prijedlog brani. To se pravilo može proširiti na cijelo hrvatsko društvo, osobito na institucije i pojedince koji se bave kulturom, medijima i politikom.

Pisali ste i o sustavnom gušenju hrvatskog bića. O čemu se radi?

To nesretno „hrvatsko biće“ nastoji se s jedne strane utopiti u europejstvu, a s druge strane u jugoslavenstvu, zapadnobalkanstvu, regionstvu ili kako već. Međutim, ne bojim se ja ni Europe ni Zapadnog Balkana, s njima ćemo nekako izaći na kraj kao što smo i dosada izlazili, no činjenica je da na otklanjanje pritisaka iz EU s jedne strane i jugoslavenstvujućih snaga s druge strane, trošimo previše energije i resursa da nam ne preostaje dovoljno snage da Migracijeadekvatno odgovorimo na izazove koje donose nove okolnosti u svijetu, među kojima su masovne migracije svakako najveća opasnost.

Čini se da diljem Europe raste svijest o tome da migracije nisu samo humanitarno, nego i sigurnosno pitanje. Je li prekasno ili se nalazimo u procesu nepovratnog gubitka europskog identiteta?

Iz onoga što je dostupno širem krugu ljudi jasno je da se migracije na razne načine potaknute iz svjetskih centara moći. Naravno, da nije bilo spremnosti, te potaknute baš i ne bi bilo lako potaknuti jer samo pustolovi odlaze od kuće ako im je dobro. Dakle, stanoviti broj ljudi na migriranje potaknula bi gola nužda i da nije bilo nikakva drugog poticanja sa strane, no taj broj ni izbliza ne bi imao potencijal da izazove globalnu krizu.

Sada je samo pitanje kako će se sukob svjetova rasplesti: polaganom predajom Europe bez nekih velikih sukoba kao u romanu Pokoravanje Michela Houellebecqa ili velikim sukobom poslije kojega će svijet biti neprepoznatljiv. U takvom sukobu biološki potencijal i snaga preživljavanja svakog naroda bit će na kušnji.

Razgovarao: Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 13-07-2024, 15:29:59

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.