Razgovor s mladim povjesničarom Dinom Matazom

Dino Mataz mladi je povjesničar, publicist i filmski autor. Istražuje povijest Domovinskog rata, posebno na orahovačkom i slatinskom području. Svoja istraživanja pretočio je u nekoliko dokumentarnih filmova, a napisao je i roman s tematikom Domovinskog rata „Nad Papukom nebo proplakalo“. S Matazom razgovaramo o njegovim projektima, ali i odnosu prema Domovinskom ratu.

Kako se razvio Vaš interes za problematiku Domovinskog rata?

Interes o problematici Domovinskog rata razvijao se još od osnovne škole, no sve se to nekako intenziviralo na fakultetu, kada sam detaljnije počeo istraživati tu tematiku na lokalnom području. Naravno da je želja za istraživanjem još i veća kada ste okruženi svjedocima toga vremena, pri tome misleći i na članove obitelji, koji su bili direktni svjedoci toga vremena. Te prve konkretne priče, koje su dolazile od moga oca, pripadnika aktivnog sastava MUP-a RH, bile su ključ u slaganju fragmenata lokalne povijesti, koja je nepravedno zanemarena.

Do sada ste snimili veći broj dokumentarnih filmova. Možete li nam reći nešto više o tim filmovima?

Tako je. Uglavnom su moji radovi dokumentarističkog i audiovizualnog karaktera. Shvatio sam kako će ljudi prije pogledati film, nego pročitati knjigu pa sam na tom tragu i gradio svoj dosadašnji opus. Prvi moj susret s tim načinom prenošenja ove povijesne tematike bio je snimanje dokumentarnog filma Orahovica u Domovinskom ratu, ujedno i moj prvijenac. Nakon njega su uslijedili dokumentarni filmovi Krvavi četvrti, kao svojevrstan memento i Voćin, snimljeni 2019. godine te Posljednja patrola i Linija života snimljeni 2020. godine.

Svi se filmovi tematski naslanjaju na područja nekadašnjih općina Orahovica i Podravska Slatina, a obrađuju važnije događaje iz Domovinskog rata na tom području, od napada na policijsku patrolu u kojoj je poginuo policajac Stjepan Mlakar, masakra u Četekovcu, Balincima i Čojlugu pa sve do masakra hrvatskih civila u Voćinu i operacije Papuk ’91. Dakle, radi se o brojnim i hrvatskoj javnosti manje poznatim događajima. Tu se također puno pozornosti pridalo i obrani Podravske magistrale na području Čačinaca te usustavljivanje prve linije obrane u selu Humljani kroz film Linija života.

Pred nekoliko tjedana izišao je i Vaš novi film.

Prije nekoliko tjedana u Slatini premijerno prikazan je dokumentarni film Sinovi zapadne Slavonije. Film je nastao u suradnji i suautorstvu povjesničara Mihaela Puljića iz Virovitice. Film kronološki obrađuje operaciju Papuk ’91 na području Virovitičko-podravske županije. Cilj je bio maknuti tu temu s margina povijesne literature i to poglavito kada govorimo o našem području. Puno truda uloženo je u koncept, ali i izradu samog filma. Velika pozornost i pažnja pridana je i odabiru sugovornika, ali i ozbiljnosti filma. Na tom tragu, po prvi put smo uključili i doktore znanosti iz Hrvatskog memorijalnog-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji se detaljnije bave tom tematikom, ne bi li naglasili ozbiljnost same operacije.

Napisali ste i roman „Nad Papukom nebo proplakalo“. Koja je tematika romana?

Tako je. Roman je nastajao usporedno sa svim ranijim projektima, a cilj je bio ljudima ponuditi jedno, lako čitljivo, prozno djelo puno događaja iz njima bliže lokalne povijesti Domovinskog rata. Riječ je o romanu koji daje stvarni prikaz Domovinskog rata na orahovačko-slatinskom području, nemilosrdnog stradavanja civila i uništavanja svega što je – hrvatsko. Kroz fikciju, ponajviše fiktivnog lika Andriju „Andru“ Horaka prikazan je tijek svakodnevnih događaja, ali i stvaranja Hrvatske, od političkog prevrata 90-ih, sve do oslobađanja papučkih sela i velike pobjede. Kroz objektiv kamere Andra, uz dvojicu prijatelja, Joleta i Ivu prati svakidašnje događaje, ali i one, koji najavljuju crne dane.

Radite u školi, a od nedavno u osnovnim i srednjim školama provodite projekt Domovina i ja, čiji je cilj edukacija mladih o temama Domovinskog rata. Recite nam više o projektu, ali i o vašem pogledu na položaj Domovinskog rata u školsko-obrazovnome sustavu?

Teško je govoriti o tematici Domovinskog rata u školskom sustavu. Moram priznati da je tematici sada pridano malo više pozornosti, za razliku od ranijih godina, no to je zaista nedovoljno. Volio bih da se takav trend nastavi, no zato ipak treba imati rezervu i druge načine pristupa djeci o toj tematici. Upravo na tom tragu, prije nekoliko godina počeo sam surađivati sa skupinom časnika, sudionika Domovinskog rata kroz projekt Domovina i ja. Sam projekt odobrili su Ministarstvo znanosti i obrazovanja te Agencija za znanost i obrazovanje. Kroz projekt educiramo osnovnoškolske i srednjoškolske uzraste o tematici Domovinskog rata, s naglaskom na događanja iz Domovinskog rata na lokalnom području.

Projekt za sada zaista pada na plodno tlo jer po prvi put pristupamo učenicima s tom temom kroz dokumentarne filmove, koje produciramo sami na temelju odrednica elaborata projekta, maksimalnog trajanja 20 minuta, s ciljem potpune iskoristivosti jednog nastavnog procesa u vidu jednog školskog sata.

Koji su Vaši budući projekti?

Što se tiče budućih projekata, upravo sam u posljednjim fazama izrade dokumentarnog filma o pogibiji Momira Krmpotića, Milana Puhanića i Branka Jaklića početkom prosinca 1991. godine, u sklopu operacije Papuk ’91. Cilj je ovog projekta sačuvati uspomenu na trojicu mladih ljudi, koji su svoje živote dali na prvoj liniji obrane orahovačkog kraja 4. i 5. prosinca 1991. godine. U planu je sve zgotoviti do kraja ove godine, no već postoje ideje za neke nove projekte za iduću godinu.

Razgovarao: Davor Dijanović

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.