Razgovor s predsjednikom Udruge Obnova, Markom Paradžikom
S predsjednikom Udruge Obnova Markom Paradžikom razgovarali smo o časopisu za kulturu, društvo i politiku „Obnova“, o projektu Institut, EU projektima koje udruga provodi, a dotaknuli smo se i Konzervativnog festivala te budućih projekata ove udruge koja okuplja veliki broj mladih intelektualaca.
Časopis za kulturu, društvo i politika „Obnova“ jedan je od najprepoznatljivijih plodova rada Udruge Obnova. Koliko je brojeva do sada izišlo i kojim se sve temama časopis bavi?
Časopis za kulturu, politiku i društvo Obnova kao prvi projekt udruge, akcija naše kontemplacije i živi organizam stalno se nadograđuje, baš kao primjerice Facebook, i raste s nama. Forma pisanja radova na temu broja postala je složenija sukladno uputama za autore pa smo tako došli do razine stručnih, preglednih i znanstvenih radova te planiramo steći A2 kategorizaciju. Za to je predan zahtjev još prošle godine. To nam je bitno kako bi svi oni mladi znanstvenici i akademski građani koji objave rad kod nas mogu dobiti bodove za akademsko napredovanje.
Do kraja godine će izaći 15. broj s temom države i prvi puta će biti dvojezičan (hrvatski i engleski), što je opet svojevrsna nadogradnja, a mogu ekskluzivno najaviti i temu 16. broja - Europa! Novost je također da imamo novog glavnog urednika, mladog znanstvenika Vladimira Šumanovića koji sa svojim kolegama Vlatkom Vukelić i Wolffy Krašićem čine uredničko vijeće. Predstaviti će se ove godine u sklopu četvrtog po redu Conserve festa (Festivala konzervativne misli) čija je tema - država, mladi i Europa.
Književnost se kao posebna sekcija toliko razvila da smo morali izdati prvu zbirku poezije budući da sada nema dovoljno prostora u časopisu za više od jedne pjesme ili kratke proze po autoru. Sve naše publikacije možete naći na ovoj poveznici i na stranici Hrčka. Ovim putem pozivam sve mlade autore znanstvenih i stručnih radova, prikaza knjiga/predstava/likovnih izložba i autore kratkih književnih formi, bilo poezije bilo kratke proze, da nam se jave sa svojim radovima na mail urednišOva e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.!
Nedavno je otvoren kafić udruge zanimljiva imena – Institut. O čemu se radi? Koji su ciljeva ovoga projekta?
Institut je nastao kao ideja još 2014. godine i odgovor je na problem financiranja projekata udruge. Europski socijalni fond pružio je formu za inicijalno financiranje kroz otvaranje natječaja društveno poduzetništvo, o čemu više detalja možete vidjeti na ovoj poveznici Institut - cafe galerija | Facebook. Moj glavni motiv rada za udrugu jest upoznavanje zanimljivih ljudi i ovih skoro deset godina postojanja udruge svjedočim tome kakva se alkemija novih ideja može roditi iz neformalnog druženja troje i više ljudi.
Tako je nastala ideja Instituta na jednom roštilju obnovaša, to jest temeljna ideja je stvoriti mjesto gdje će se u živo ljudi okupljati, upoznavati, razmjenjivati iskustva. U biti to je također nadogradnja časopisa jer povijest nas uči da su se čitavi kulturni pokreti vezali za određene publikacije i određena mjesto, često u moderno vrijeme časopise i kafiće. Ja sam tamo gotovo svaki dan prisutan na sastancima vezanim za udrugu i ovim putem pozivam sve članove udruge, suradnike i simpatizere da dođu tamo popiti piće budući da o ishodu ovoga poduzetničkog pothvata ovisi daljnji razvoj projekta i budućnost udruge. Svaka zarađena kuna u kafiću se može trošiti isključivo u skladu sa statutom i nakon podmirenja materijalnih troškova kafića sve će se trošiti na naše brojne postojeće projekte i na buduće projekte. Krajnji cilj je da se iz prometa kafića financiraju mladi znanstvenici, umjetnici i filozofi te njihova djela. Time pridonosimo obnovi naše kulture! O tome koliko će naši članovi, simpatizeri i suradnici dolaziti kod nas popiti piće ovisi budućnost tog projekta i vjerojatno udruge jer tržište je nemilosrdno i kažnjava strogo nesposobnost i neaktivnost.
U sklopu Instituta organizira se poduzetnička večer. Može li nam objasniti koncept ovoga događanja?
Jedan od mojih blogova je nosio naziv Može li intelektualac biti poduzetnikom, i vice versa?. Institut je baš to - poduzetnički pothvat mladih intelektualaca. U razvijenim zemljama Zapada normalno je da poduzetnici kroz donacije i sponzorstva pomažu razvoju znanosti, filozofije i umjetnosti, no kod nas je još uvijek preveliki jaz između poduzetnika i ljudi koji se bave čistim intelektualnim radom čiji primarni cilj nije profit. To je uzajamno izuzetno povezano, kultura recimo kroz turizam može donijeti profit, poduzetnici u svijetu kod izvoza imaju više ugleda ako dolaze iz zemlje prepoznatljive kulture, osim toga kulturno uzdizanje može obogatiti duhovno poduzetnike.
Bez povezivanja poduzetnika i intelektualaca nema daljnjeg razvoja! Bez podupiranja kulture od poduzetnika izgubiti ćemo naš identitet jer kultura bez financiranja ne može živjeti! Obnova je od samih početaka ima funkciju umrežavanja i poduzetničke večeri su upravo to - umrežavanje mladih intelektualaca i poduzetnika te poduzetnika međusobno. Ne bih se čudio da kroz to umrežavanje upravo Institut bude mjesto nastanka novih poslovnih ideja! Usput rečeno, svaki javni događaj snimamo profesionalnim kamerama i izravno prenosimo na našem YouTube kanalu. Kao primjer - Poduzetnička večer #1 - Karlo Starčević, osnivač pivovare Ličanka.
Ovim putem pozivam sve poduzetnike koji se žele predstaviti nama i javnosti da dođu na našu poduzetničku večer!
Slično organizirate i akademsku večer?
Akademska večer ima sličan cilj kao poduzetnička večer - umrežavanje! Samo se ovdje radi o razbijanju granica između pripadnika akademske zajednice i onih koji će to tek postati te generalno svih onih koji to ne će biti, ali ih zanima rad pripadnika akademske zajednice. Mladi ljudi i studenti često nemaju priliku u neformalnoj i opuštenoj atmosferi razgovarati s profesorima i doktorima znanosti o njihovom radu i raznim temama. Mi smo do sada imali tri akademske večeri s kineziologom dr. sc. Josipom Lucićem, povjesničarom dr. sc. Stipom Kljajićem i prometnim inženjerom dr. sc. Bornom Abramovićem pa možete vidjeti kako ćemo povezati ljude različitih struka. Kako to izgleda možete vidjeti na ovim videima:
Akademska večer #1 - dr. sc. Josip Lucić
Akademska večer #2 - dr. sc. Stipe Kljaić (autor knjige: Nikad više Jugoslavija)
Tko zna, možda je baš Institut mjesto u kojem će se roditi kroz razgovore nove ideje u znanosti, filozofiji i umjetnosti? Ovim putem pozivam sve doktore znanosti da dođu predstaviti svoj rad u naš Institut.
U okviru udruge vodite i književni podcast?
Podcast kao novi medij koncept TV emisije čini fleksibilnijim, neovisnim o politici i uređivačkoj politici mainstreama koji guraju svoj narativ često ideološki lijevo obojan. S obzirom na to da čitam nekoliko knjiga mjesečno iz različitih područja stvaralaštva, volim razgovarati s drugim ljudima o pročitanim knjigama i smatram da razgovor o knjigama doprinosi boljem razumijevanju pročitane knjige jer svaki od sugovornika može primijetiti ono što drugi nije primijetio ili zaključio. Zajednički zaključak ima veću vrijednost. Obnovaški klub knjige prirodni je nastavka onoga što smo radili već do sada - okupili se i razgovarali u neformalnoj atmosferi o nekoj knjizi. Osim toga, u današnjoj poplavi tiska i elektronskih medija teško je izabrati što čitati, vrijeme je ograničeni resurs, nemamo vremena u životu za loše knjige, stoga ovaj podcast služi i kao preporuka za čitanje u vremenu dezinformacija i loših knjiga koje čine daleko veću štetu nego što su ljudi svjesni.
Do sada smo pričali o knjizi Crni labud - Nassim Nicholas Taleb:
Vječni čovjek - G. K. Chesterton:
Dvije književne teorije T. S Eliota:
Povijest civilizacija - Feliks Koneczny:
Jedan od motiva pokretanja tog podcasta jest i to da inspiriram druge članove udruge. Budući da smo mi opremljeni skupom tehnikom i znanjem za produkciju podcasta ovim putem pozivam sve članove udruge, simpatizere i suradnika da nam se jave s idejom za vlastiti podcast!
Aktivni ste i na provedbi nekoliko EU projekata?
Trenutačno provodimo 4 EU projekta na kojemu imamo zaposlenih 13 ljudi. Osim projekta Instituta tu je projekt "Međugeneracijskom suradnjom do obnove umjetnosti i kulture" gdje ćemo u razdoblju od 12 mjeseci održati 100 dana online kulturno-umjetničkih aktivnosti preko Zoom platoform u za ciljne skupine mladi od 18 do 25 g - 64 dana i osobe 54+ 36 dana. Dio provedenih radionica možete pogledati na našem YouTube kanalu, a o projektu možete saznati više ovdje. To su zanimljiva predavanja iz povijesti kulture, kulturne filozofije, književnosti i likovne umjetnost koje održavaju stručni ljudi i u ovo pandemijsko vrijeme smo ponudili kvalitetan sadržaj ljudima kojima je zbog bolesti ograničeno kretanje.
Prvi EU projekt koji smo počeli provoditi jest projekt Zaželi dobro bližnjem u kojemu smo starijim osobama u mirovinu pomagali u svakodnevnom životu, što je posebno bitno jer od početka djelovanja udruge naglašavam kao predsjednik udruge da iako naše članstvo uglavnom čine ljudi ispod 40 godina to nikako ne znači da mi ne želimo raditi sa starijim ljudima. Zato smo i u prethodno spomenutom projektu radili s ljudima preko 54 godine i to na vrlo težak način kroz korištenje informacijskih tehnologijama kojima starije generacije nisu baš vične. U tom kontekstu moram naglasiti da smo partneri u projektu Zajedno za zlatnu dobu s Hrvačkim klubom Metalac gdje umirovljenicima pružamo kulturne sadržaje uz sportske.
Najnoviji projekt koji provodimo jest projekt Aktiviraj se - izgradi karijeru u Hrvatskoj gdje moramo naći 15 osoba u dobi od 18 do 29 godina s područja Grada Zagreba koji nisu na tržištu rada ili u procesu obrazovanja i doslovno im platiti određene tečaje kako bi stekli dodatne kvalifikacije za naći posao. Taj je projekt bitan jer se mladi često iseljavaju zbog nemogućnosti pronalaska posla i takva smo slična dva projekta već uspješno dva puta proveli na državnoj razini u projektima pod nazivom Gradimo karijeru u Hrvatskoj 1 i 2 te su mladi ljudi koji su prošli kroz te projekte s plaćenom edukacijom od nas brzo pronašli posao. Ako ovo čitaju mladi koji se nalaze u toj opisanoj kategoriji ili možda znate takve ljude dostavljamo ovim putem ovdje poveznicu s informacijama o projektu kako bi nam se javili za suradnju.
Spomenuli ste Konzervativni festival. Kako je nastao i s kojim ciljem?
Conserve fest - festival konzervativne misli nastao kao odgovor na slične lijeve festivale kao npr. Subversive film festival i to 2018. godine prvo kao trodnevni događaj (promocija 10. broja časopisa s temom konzervativna revolucija uz poznate goste kao što su Tomislav Sunić, Jure Vujić, Stjepo Bartulica, Robin Harris, odvjetnik Planinić, profesorica Danijela Lucić,
Obnova - Conserve fest - Marko Paradžik, predsjednik Udruge Obnova - Što je to zajednica?
zatim 2019. kao jednodnevni događaj od popodne do ponoći (gosti Petar Tomev Mitrikeski, Lidija Bajuk, Julijenn Bušić, Robert Kurbaša, Miro Gavran)
Conserve fest 2019 - Udruga Obnova - predsjednik udruge Marko Paradžik
zatim 2020. godine isključivo kao online događaj zbog pandemije Covid-19 gdje se uz časopis predstavila prva zbirka blogova Obnova (izabrani tekstovi eseja objavljeni do tada isključivo na našoj web stranici LINK ) i prva zbirka poezije Obnove gdje su naši autori i članovi online putem predstavili pa i čitali same uratke
Conserve fest 2020 - Festival konzervativne misli - Uvod - dopredsjednik Dino Ljubić
Ove godine planiramo taj događaj raditi u više dana dnevno, sasvim sigurno u našem Institutu ako dopuste mjere ove pandemije. Jjedna od tema će korespondirati temi 15. broja časopisa - država, zvat će se ponovo brojni poznati gosti iz javnog života koji će pričati o temama bitnim za našu državu i družiti se u Institutu s našim članovima udruge i gostima.
Što vas razlikuje u odnosu na većinu udruga?
Širok spektar aktivnosti i mogućnosti za razvitak ljudskog potencijala. Nismo se specijalizirali za točno određenu već smo zaista stvorili široku platformu za ljude iz svih spektra djelatnosti, stoga u našem članstvu preko stotinjak ljudi možete naći umjetnike, intelektualce, znanstvenike, inženjere, poduzetnike, političare, novinare, inovatore, sportaše, ljude s neobičnom hobijima. Tu se zato rađaju prijateljstva i poznanstva, sklapaju poslovi i razmjenjuju ideje i iskustva.
Model vođenja udruge ustrojen je po vojnom principu sustava 8 veza - 8 odjela (Odjel za blogove, Odjel za ljudske potencijal i javnost, Odjel za pravo, Odjel za časopis za društvo, politiku i kulturu Obnova, Odjel za Institut, Odjel za suradnju s drugim organizacijama, Odjel za natječaje, Odjel za sponzorstva i donacije) - 8 voditelja odjela - 8 zamjenika odjela - minimalno 5 ljudi po odjelu + tajnik i zamjenik tajnika + predsjednik i dopredsjednik i minimalno jednom mjesečno imamo online sastanak voditelja odjela. To omogućava brzu prilagodbu i izvršenje raznih zadataka, no s druge strane to hijerarhijsko uređenje je propusno za ideje od baze članova (npr. obrazloženi prijedlog teme broja časopisa Obnova mogu predložiti svi članovi udruge i onda se organizira glasovanje između predloženih tema broja; ideju za predavanje se može voditelju odjela za Institut predložiti od bilo kojeg člana udruge itd.) i u tom pogledu poprilično smo demokratski nastrojeni.
Godišnji rast članstva, prihoda i aktivnosti je gotovo eksponencijalan! Ovim putem pozivam sve zainteresirane potencijalne članove da nam se jave na mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Druge će godine biti iza nas skoro 10 godina postojanja udruge i to ćemo proslaviti posebno sa specijalnim izdanjem časopisa gdje će biti izložena naša kratka povijest djelovanja u prostoru civilnog društva. Sve naše aktivnosti udruge možete redovito pratiti ažurno na našoj službenoj Facebook stranici.
Koji su budući projekti Udruge Obnova?
U pripremi već imamo mnogo planova za nove projekte. Mogli bismo reći da imamo više ideja i ambicije nego što imamo vremena i sredstva da ih izvršimo. Dosta detaljno smo razradili plan putem kojeg bi mlađe generacije naše velike dijaspore povezali ili čak vratili u domovinu pod nazivom Homecoming. Prijavili smo taj natječaj na Ured za Hrvate izvan RH dva puta, no nema sluha za nas. Pozvali smo dijasporu na financiranje tog projekta, no veoma je slab odaziv budući da o imamo slabe veze s njima. Planiramo se baviti prijevodom klasika i suvremenih naslova nepopularnih u dominantnoj lijevoj kulturi. Za to smo već pokrenuli proces financiranja putem donacija za Baladu o bijelom konju od G. K. Chestertona koji bi prevodio poznati pjesnik Luko Paljetak, no za sada smo skupili cca 2000 kuna.
Ministarstvo kulture RH nekoliko je puta odbilo to financirati ili sufinancirati na javnim natječajima, vjerojatno će tako biti i ove godine, pa se nadamo to financirati iz prometa caffe galerije Institut, no to sve ovisi o prometu. Planiramo pokretanje portala isključivo za vijesti iz kulture, znanosti, filozofije i umjetnosti iz svijeta i RH, idejno smo već razradili sadržaj sada smo u promišljanju dizajna, no tu će također trebati ljudstvo koje će pisati te uređivati i za koje moramo osigurati pristojne honorare.
Planiramo zajedničke izlete po lijepoj našoj uz predavanja i sportske rekreacije za naše članove, bilo intelektualne poput šaha bilo u borilačkim sportovima kao što su hrvanje i boks jer smatramo da se uz intelektualni rad bitno razvijati i u pogledu fizičke snage i zdravlja. Iz tog razloga unesena je sportska rekreacija kao dodatak statutu. Nastavit ćemo sa svim dosadašnjim aktivnostima u Institutu - likovne izložbe, predavanja i tribine na aktualne društvene teme, seminari i radionice radi stjecanja posebnih znanja i vještina, izdavanje časopisa i knjiga kao što su zbirke poezije i blogova te prijevodi stranih knjiga.
Planiramo u sklopu Instituta pokrenuti Filmske večeri kroz razgovore s glumcima, redateljima, scenaristima, filmolozima i filmofilima. Evo, upravo je u pripremi jedna takva s glumcem iz Bjelovara Ivanom Ožegovićem s kojim ćemo razgovarati o filmovima Paula Thomasa Andersona. Nadalje, planiramo sportske večeri gdje ćemo pozvati u goste sportaše iz raznih sportova kako bi pričali o sportu kojim se bave, sportskim rezultatima i generalno tako motivirali ljude na bavljenje sportom jer kao što smo rekli mi smo postali jedinstvena udruga koja se uz kulturu bavi i sportom budući je sasvim jasno koliko naš sport pridonosi očuvanju nacionalnog identiteta. Jedan od prvih gostiju biti će hrvač Božo Starčević.
Radimo intenzivno i na velikom umrežavanju udruga civilnog društva o čemu više možete doznati ovdje - Hrvatsko vijeće udruga.
Razgovarao: Davor Dijanović
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.