Razgovor s Ladislavom Ilčićem

Nedavno su Hrvatski suverenisti predstavili programske smjernice uoči parlamentarnih izbora. Koje su bitne postavke programa?

Iako smo svjesni da je hrvatski narod vezan brojnim međunarodnim utjecajima i interesima, kao i povijesnim datostima, smatramo da sve ključne odluke o budućnosti hrvatskog naroda i Republike Hrvatske trebamo Ilčićdonositi mi, hrvatski narod. Dakle, suverenizam i donošenje logičnih odluka temeljenih na istini, a ne poslušništvo i robovanje nekim povijesno nametnutim lošim rješenjima. To je temeljno usmjerenje programa Hrvatskih suverenista.

Konkretno, izdvojit ću nekoliko točaka:

1) Nacionalnost određena državljanstvom a ne etničkim podrijetlom. Naime, zajednički interes svih hrvatskih državljana trebao bi biti napredak hrvatske države. Međutim, umjesto tog zajedništva imamo brojne podjele, od kojih je jedna od najjačih podjela po nacionalnosti. Društvo je opterećeno raspravama jesu li manjine u Hrvatskoj diskriminirane ili je pak diskriminiran većinski hrvatski narod. Sve to je alat nekima za stvaranje slike o Hrvatskoj kao o ksenofobičnoj pa i fašistoidnoj zemlji, što je apsurdno jer je Hrvatska među vodećim europskim i svjetskim državama po pravima manjina.

Rješenje je jednostavno: jednako kao što je to u Francuskoj, Rumunjskoj ili SAD-u, svim hrvatskim državljanima će u svim osobnim dokumentima pisati da su po nacionalnosti Hrvati i diskriminacija neće biti moguća. Mi ćemo na taj način dići pripadnike tzv. nacionalnih manjina na razinu većinskog naroda i konačno ćemo postići punu ravnopravnost Hrvatski suverenistisvih hrvatskih državljana. Neće više biti potrebe za posebnim izbornim listama, dogradonačelnicima, dožupanima i sl. Hrvatska neće više biti podijeljena na većinu i manjine već će biti država ravnopravnih državljana.

To nikako ne znači da će se izgubiti etnički identitet kao što su pokušali interpretirati neki mediji. Etnički identitet je nešto važno i nešto što treba razvijati. Hrvatski suverenisti bit će prvi koji će poticati razvoj tradicije, jezika, folklora i kulture svake etničke zajednice.

Dosadašnjom politikom hrvatskih vlada očito nije dobro riješeno to pitanje jer sa sadašnjom situacijom nisu zadovoljni ni predstavnici manjina. Zato smo uvjereni da je vrijeme za nova rješenja koja njeguju etnički i kulturni identitet a istovremeno osiguravaju političku ravnopravnost svih hrvatskih državljana. Uostalom, ovo rješenje i nije potpuno novo jer je o njemu više puta na portalu HKV-a pisao g. Davor Jurica.

2) Izborni zakon – nelogičnu, nepravilnu, protuustavnu (razlika u broju birača i do 25%) i manipulativnu podjelu na izborne jedinice, obezvrjeđivanje dijela državljana (državljani izvan RH) te obezvrjeđivanje vrijednosti glasa birača s obzirom na birače nacionalnih manjina – treba promijeniti jedinim logičnim i pravednim rješenjem - svi, i u Hrvatskoj i izvan nje bit ćemo jedna izborna jedinica. Nismo preveliki za to. Tako će glas svakog hrvatskog državljanina vrijediti jednako. Uvest ćemo i dopisno i elektronsko glasovanje.

3) Dekomunizacija hrvatskog društva, sukladno brojnim europskim rezolucijama, što podrazumijeva raskrinkavanje zlouporabe pojma 'antifašizam', poticanja istraživanja i prihvaćanje stvarne povijesne istine te donošenje Zakona o lustraciji.

4) Suverenistički, patriotski pristup gospodarstvu – jačanje i poticanje malog i srednjeg poduzetništva, oslobođenje od Politika„trgovačkog lobija“, žurno proglašenje gospodarskog pojasa, provođenje programa „živo selo“, „uređenje“ državne i lokalne samouprave, smanjenje troškova i učinkovitije upravljanje (to ne možemo očekivati od HDZ-a i SDP-a jer su oni te ljude nepotrebno zapošljavali)…

5) Monetarni suverenitet – ostanak kune, protiv smo uvođenja eura. Svi ekonomski pokazatelji govore da bi uvođenjem Eura Hrvatska izgubila, baš kao što su izgubile i sve zemlje sa sličnim okolnostima – Španjolska, Portugal, Italija, Grčka…

6) Obiteljska i demografska politika – s obzirom da je „neuređenost države“ glavni razlog odlaska mladih iz RH, demografska politika već je preko toga direktno vezana s našim mjerama gospodarske politike. No, uložit ćemo i puno veći novac u pronatalitetnu politiku i to na učinkovit način, tako da pronatalitetnu politiku odmaknemo od socijalne i učinimo je razvojnom, o čemu dosadašnje vlade očito nisu imale potrebna znanja ili interes za to. Možda i najvažnije - vrijednosni sustav. Naime, nitko od nas nije ušao u brak ili rađao djecu radi poreznih olakšica već zato jer smo brak i djecu smatrali nečim dobrim, zato jer je to u skladu s našim sustavom vrijednosti. A SDP i HDZ te vrijednosti sustavno ruše. Mi ćemo te vrijednosti promovirati kroz sve zakone i propise, kroz medijsku, kulturnu i odgojno-obrazovnu politiku.

Izdvojio sam ovdje šest smjernica, no brojne druge su izrazito važne, one iz područja pravosuđa, odgoja i obrazovanja, kulture, civilnog društva, nacionalne sigurnosti, iseljeništva, branitelja, migracija… Pozivam sve da pogledaju video s predstavljanja naših programskih smjernica koje je održano u koncertnoj dvorani V. Lisinskog u subotu, 7.ožujka.

Ovih se tjedana dosta špekulira o zajedničkome izlasku svih desnih opcija na izbore pod Škorinim „kišobranom“. Provode li se kakvi pregovori ili je još sve na počecima?

Da, razgovaramo. Bitna je prvenstveno programska podudarnost kako bismo nakon izbora mogli zajedno napraviti Upitnikvažan posao promjena koje Hrvatska već godinama čeka. Zbog toga se i bavimo politikom. Naravno, osim toga bitna je i spremnost na zajedništvo. Tu spremnost su Hrvatski suverenisti puno puta pokazali. Nadam se da će i ostali biti spremni na to zajedništvo koje zaista nema alternativu.

Može li suverenistička opcija u Hrvatskoj postati jednako snažna kao što je u brojnim europskim državama?

Hrvatska je, za razliku od primjerice Poljske ili Mađarske, svoju tranziciju iz socijalističko – komunističke zemlje u demokratsku prošla kroz rat, ujedno se boreći za svoju neovisnost. Ta razlika sa sobom nosi i brojne druge teške posljedice poput neprofiliranja političkih stranaka. Tako je HDZ, koji je 90.-ih godina, pod vodstvom Franje Tuđmana bio državotvorna pa i demokršćanska stranka, danas poslušničko globalistička stranka koja nema veze s demokršćanstvom, što su pokazali i nedjeljni unutarstranački izbori u HDZ-u. No svih ovih godina, dok su se primjerice u Poljskoj i Mađarskoj razvijale suverenističke opcije i ostvarivale odlične rezultate na području gospodarstva i društva, u Hrvatskoj je HDZ deklarativno odnosno lažno zapunjavao taj prostor. Tek danas javnosti postaje jasno da HDZ nije suverenistička opcija i sad se otvara prostor za jačanje stvarne suverenističke opcije u Hrvatskoj koja će sigurno postati jaka zbog sustava vrijednosti koji je još uvijek temeljno prisutan u hrvatskom narodu.

Naravno, postoje jaki alati kojima neki pokušavaju već dvadeset godina promijeniti taj vrijednosni sustav i u tome su djelomično i uspješni. Tako da je borba za vrijednosni sustav neophodna u borbi za boljitak Hrvatske. Zato se mi bavimo i mnogim drugim djelatnostima, a ne samo uskom politikom. No, da zaključim odgovor na Vaše pitanje – da, suverenistička opcija u Hrvatskoj će postati jednako snažna kao što je u brojnim europskim državama, no s time zbog objektivnih okolnosti kasnimo.

U medijima su se pojavili napisi kako ćete zamijeniti Ružu Tomašić u Europskome parlamentu. Na čemu ćete inzistirati u svome radu u Parlamentu?

Da, hoću. Gđa Ruža Tomašić će, kako je i najavljivala u predizbornoj kampanji, završiti posao koji je započela s Eu paralmentmalom plavom ribom i još neke projekte u području poljoprivrede i ja ću je zamijeniti 1. srpnja sljedeće, 2021.g. Osim što ću u velikoj mjeri nastaviti njezin posao, koji je zaista odlično radila, svakako ću se posvetiti i temama kojima se inače već dugo bavim. Naravno, to će ovisiti i o tome u kojem ću odboru uspjeti postati član. Naime, nakon pola mandata, dakle od 1. 1.2022. ponovno se definiraju sastavi svih odbora. No prije svega toga, kandidirat ću se ove jeseni na izborima za Hrvatski sabor jer će sljedeća godina biti vrlo važna za određivanje smjera Hrvatske u sljedećem razdoblju.

Kako komentirate nedavnu odluku Ustavnog suda o udomljavanu djece od strane homoseksualnih parova?

Jako loša odluka kojom Ustavni sud srozava svoj dignitet. Najbolje o toj odluci govori izdvojeno mišljenje ustavnog Ustavni sudsuca Miroslava Šumanovića. Ustavni sud nije ukinuo zakon, već je protuustavno preuzeo ingerenciju Hrvatskog sabora. Da su ukinuli zakon, Andrej Plenković bi se morao zamjeriti kršćanskim biračima izradom novog zakona kojim bi omogućio udomljavanje homoseksualnim parovima. Zato su zaključili da je bolje da se kršćanima zamjeri Ustavni sud koji ne ide na izbore. Naravno, ni HDZ-u niti Ustavnom sudu nije bila opcija da se zamjere lijevim medijima i udrugama. U svemu tome ispaštaju djeca. Ako biljke, seleći ih iz originalnog okružja, pokušavamo preseliti u što sličnije okružje, zar djeca ne zaslužuju bar jednako takav pristup? Sva djeca originalno imaju majku i oca, zar nije njihovo pravo odrastati u takvom okružju? Umjesto da država poveća naknadu udomiteljima i omogući veći broj heteroseksualnih parova, naša se vlada prepustila globalističkom PR-u koji direktno ugrožava prava djece.

U fokus sve više dolazi i pitanje abortusa. Kako, kao otac šestero djece, gledate na odnos prema ovoj temi u Hrvatskoj?

Što je čovjek stariji, više cijeni život. Suprugu i mene naša djeca neizmjerno vesele. Naravno, odgajanje djece je Abortuszahtjevno, ali svaka takva žrtva ima smisla i u konačnici čovjeka veseli. Naravno, država bi mogla činiti puno više u promicanju kulture života i obitelji. Svaki život, i onaj nerođeni i onaj starog nepokretnog čovjeka poput mojeg oca je jednako vrijedan. Međusobno pomaganje, suživot – sve nas to čini humanijim i boljim društvom. Iz mišljenja Ustavnog suda vidljivo je da postoji konsenzus medicinske struke da život počinje u trenutku začeća. Taj bi život trebalo zaštititi. To je civilizacijsko pitanje. Zato smo mi iz Hrasta izradili prijedlog zakona o zaštiti života u kojem je pobačaj dozvoljen samo kad je život majke ugrožen. No cilj našeg djelovanja nije donošenje zakona. To bi bio samo dobar alat. Cilj je smanjenje broja pobačaja. A za to je prvenstveno potrebna promjena mentaliteta.

Migrantska kriza je ponovno na vratima Europe. Koje će po Vama biti posljedice?

Kad sam 2015.g. realno progovorio o toj temi, većina medija me prozvala ksenofobom pa i nacistom, a danas veći dio MigrantiEurope govori isto ono što sam tada rekao. Uglavnom, stvarnim izbjeglicama, onima kojima je život ugrožen treba pomoći, po mogućnosti što bliže njihovom osnovnom prebivalištu. No, većinom se radi o ekonomskim migrantima. Zato treba odrediti jasna pravila i striktno ih se pridržavati. Prvo, granice se mogu prelaziti samo legalno, s dokumentima. Tome granice i služe. Granice trebamo na svaki mogući način zaštititi od ilegalnih prelazaka. Nakon toga možemo razgovarati o imigrantskoj politici – koliko ljudi želimo u Hrvatskoj, što će oni raditi, od čega će živjeti, kako će utjecati na našu sigurnost, na naš identitet i kulturu… Ako ćemo imati od jeseni suverenističku vladu, posljedice ne moraju biti loše, no imigrantska politika ne može biti odvojena od svih drugih politika, primjerice socijalne (velik broj ekonomskih migranata u Njemačkoj i nordijskim zemljama ne radi već prima socijalnu pomoć). No, ako ćemo dalje imati istu vladinu politiku kakva je danas, dugoročne posljedice mogu biti kobne za hrvatski narod i za cijelu Europu.

Emigriraju sve više i Hrvati, mahom u Njemačku i Irsku. Postoje li uopće načini kako zaustaviti taj trend i gdje su po Vama glavni uzroci iseljavanja?

Prema ispitivanjima mnijenja mladih ljudi koji iseljavaju, najveći razlog je „neuređenost države“. Ta neuređenost je posljedica uhljebničke politike HDZ-a i SDP-a, dobivanja poslova „po vezi“, nedostatka objektivnih kriterija, prevelikog utjecaja države. Važan je i odnos medija i šire javnosti. Stvara se nerealna, čak propagandistička slika o kvaliteti života u tim zemljama. Sve se to u dobroj mjeri može promijeniti. Iskustvo Poljske to potvrđuje.

Dugo ste godina prisutni u civilnome sektoru. Možemo li danas reći da je konzervativni i prokatolički civilni sektor posljednjih desetak godina doživio veliku ekspanziju?

U stvarnom civilnom sektoru – da. Pod tim mislim ono što bi civilno društvo trebalo biti – samoorganiziranje ljudi u Iseljavanjeudrugama i inicijativama radi nekog zajedničkog cilja, hobija ili interesa. Međutim, naše „službeno“ civilno društvo – a pod tim mislim na one „udruge“ koje prosperiraju pod patronatom Ureda za udruge Vlade RH, Savjeta za razvoj civilnog društva i Zaklade za razvoj civilnog društva – taj se dio pretvorio u biznis udruga koje gotovo da i nemaju članova, imaju izrazito mali broj korisnika projekata, ali financijski i medijski su izrazito utjecajni. Sve ključne poluge civilnog društva su u rukama onih koji se bore protiv temeljnih hrvatskih vrijednosti. No, takva je situacija neodrživa. Ipak, za bitnu promjenu stanja u civilnom društvu neophodne su promjene na političkoj razini jer je upravo politika stvorila propise koji osiguravaju tim biznis – udrugama nepromjenjivost ovog stanja.

Imamo li razloga za optimizam?

Svakako. Hrvatski je narod proživljavao teške trenutke u svojoj povijesti. Kad god se držao temeljnih vrijednosti, izlazio je iz problema i prosperirao.

 Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Pet, 3-04-2020, 22:34:06

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.