Razgovor s Marlonom Macanovićem povodom predstavljanja knjige „Viktor, kardinalova pobjeda”

U povodu 120. obljetnice rođenja Alojzija Viktora Stepinca (8. svibnja 1898.) i 20. godišnjice Macanovicnjegova proglašenja blaženim (3. listopada 1998.), u Splitu će biti predstavljena knjiga Marlona Macanovića „Viktor, kardinalova pobjeda”. Predstavljanje knjige će se održati na Stepinčevo, 10. veljače, u 20 sati u Franjevačkom klerikatu o. Ante Antića na Trsteniku. Tim povodom kratko smo razgovarali s autorom knjige gospodinom Marlonom Macanovićem.

Koji su bili motivi za nastanak knjige o bl. Alojziju Stepincu?

U svjetlu činjenica da smo prošle godine proslavili dvije velike obljetnice vezane za bl. kardinala Stepinca, 120. godišnjicu rođenja i 20. godišnjicu beatifikacije; pronašao sam motiv za pisanje knjige. Nadalje, dodatni razlog je bio što je svete uspomene, bl. Stepinac predmet moga vjerničkog divljenja oduvijek. Uz to, imam i stručno-znanstveni interes kao magistar prava i ljubitelj povijesti, a napose one koje se tiče našega hrvatskog naroda.

Možete li nam reći nešto više sadržaju knjige?

Knjiga ima 232 stranice i strukturirana je u tri djela (Brezarić,1898.-Zagreb,1945; Zagreb, 1946.-Lepoglava, 5. 12. 1951.; Krašić, 5. 12. 1951.-Krašić, 10. 2. 1960.; te Epilog u kojem pojašnjavam zbivanja iza kardinalove smrti i tijek kauze za proglašenje svetim, uz navođenje dodatnih podataka o bl. dr. Ivanu Merzu, Službenici Božjoj Marici Stanković, Slugi Božjem fra Aleksa Benigar, Sluga Božji Franjo Kuharić te velečasni Josip Vraneković).

Najava knjiga

Naslov knjige... o kojoj je pobjedi riječ?

Budući je Stepinčevo krsno ime Viktor, te zbog toga što je njegova smrt novi početak u vječnosti jer je on u Kristu StepinacStupU vremenu Jugoslavije mu je bila oduzeta sloboda već 1946., no on je svojim herojskim držanjem bio moralni kompas i stup obrane istine o hrvatskom narodu postavši uzor katolicima i svim ljudima dobre volje diljem svijeta. Možemo kazati da je bio živa slika Krista patnika na zemlji.pobijedio Zloga i njegove sluge, njegova je pobjeda konačna, a njegovo ime će svijetliti pucima diljem svijeta jer uistinu on bijaše Viktor (pobjednik)

Kako ocjenjujete Stepinčevo djelovanje u vremenu Nezavisne Države Hrvatske i Jugoslavije?

Kardinal je tijekom II. Svjetskog rata promptno reagirao na svaku ugrozu nevinih ljudi i njihova dostojanstva braneći od ustaša i nacista Židove, pravoslavne i sve progonjene bez obzira na nacionalnost, vjeru ili kakvu drugu karakteristiku.

U vremenu Jugoslavije mu je bila oduzeta sloboda već 1946., no on je svojim herojskim držanjem bio moralni kompas i stup obrane istine o hrvatskom narodu postavši uzor katolicima i svim ljudima dobre volje diljem svijeta. Možemo kazati da je bio živa slika Krista patnika na zemlji.

Kako komentirate prolongiranje postupka Stepinčeve kanonizacije?

Mislim da je čas kanonizacije blizu, jer je sam proces završen i ispunjene su sve potrebne pretpostavke.

Možete li izdvojiti neke zanimljivosti iz knjige?

Iz knjige se mogu saznati svi bitni događaji iz Stepinčeva života (rođenje, mladost, školovanje, kako je dobio poziv, StepinacLikSvetački lik Alojzija Stepinca nam ukazuje na poželjni smjer djelovanja i držanja prema ovozemaljskim stvarnostima. Trebaju nam vodeći ljudi na svim razinama koji će imati odlike njegova karaktera, a koji je svojom nepomućenom vjerom i neugaslom nadom, utjecao na mnoge svjedočeći evanđeoske istine u punini. Ukratko rečeno, treba nam Stepinčeva Hrvatska.ređenje, imenovanje za zagrebačkog nadbiskupa te kardinala, zbivanja uoči II. svjetskog rata, te samoga rata i poraća, utemeljenje Caritasa, osnivanje Karmela u Brezovici, uzništvo u Lepoglavi i Krašiću itd.).

Nadalje, knjiga je romansirana biografija pisana kronološkim slijedom uz detaljno navođenje kardinalovih govora, poslanica, te rasvjetljuje njegovo djelovanje i dijaloge sa poznatim osobama toga doba, poput prof. Marice Stanković, Vlatka Mačeka, Sluge Božjega dr. fra Alekse Benigara, Sluge Božjega Franje kardinala Kuharića, dr. don Stjepana Kranjčića, don Josipa Vranekovića i mnogih drugih.

U njoj nalazimo i kompletan tijek tzv. suđenja i nepravednu presudu. Ima i dodatnih zanimljivosti koje zasigurno nisu bile poznate širem čitateljstvu poput toga kako je (danas sveti) talijanski kapucin Padre Pio posjetio kardinala tijekom suđenja i sl.

Što nam danas poručuje svetački lik Alojzija Stepinca?

Svetački lik Alojzija Stepinca nam ukazuje na poželjni smjer djelovanja i držanja prema ovozemaljskim stvarnostima. Trebaju nam vodeći ljudi na svim razinama koji će imati odlike njegova karaktera, a koji je svojom nepomućenom vjerom i neugaslom nadom, utjecao na mnoge svjedočeći evanđeoske istine u punini. Ukratko rečeno, treba nam Stepinčeva Hrvatska.

Davor Dijanović

Sri, 24-04-2019, 19:00:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.