Razgovor s Vidom Popovićem, liječnikom i predsjednikom Hrvatske udruge Benedikt

Hrvatska udruga Benedikt na čelu s dr. Vidom Popovićem proteklih se godina afirmirala kao Popovićjedna od najaktivnijih udruga u Hrvatskoj, a u svome djelovanju jasno zastupa hrvatske i katoličke vrijednosti. S gospodinom Popovićem razgovarali smo o aktivnostima Udruge, ali o drugim aktualnim pitanjima.

Pred mjesec danas održani su još jedni Dani sjećanja na Vukovar i Škabrnju. Kako ste zadovoljni s ovogodišnjom posjećenošću i reakcijama posjetitelja ovoga sada već tradicionalnog događanja?

Od osnutka u ožujku 2011. godine Hrvatska udruga Benedikt u svom radu veliku pozornost poklanja promicanju istine i vrijednosti Domovinskog rata te odavanju počasti i zahvalnosti svim žrtvama istoga. Tako smo već 2012. godine krenuli s, možda u tom trenutku jedinstvenom, kulturno-društvenom manifestacijom Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju kojom se prisjećamo stradanja i žrtve tih dvaju mjesta u studenom 1991. godine. Ta dva mjesta simboliziraju sveukupnu žrtvu, patnju i stradanje našeg naroda i domovine u Domovinskom ratu. Željeli smo da se progovori, uz Vukovar koji je podnio najveću žrtvu u Domovinskom ratu, i o Škabrnji, malenom mjestu u zadarskom Tjedan sjecanja bannerzaleđu koje je tog istog dana 18. studenog podnijelo nemjerljivu žrtvu tako da gotovo nema kuće u tom selu koja nije izgubila člana svoje obitelji u agresorskom pohodu na selo od strane JNA i četnika.

Kroz ovu manifestaciju i događanja u sklopu nje nastojimo progovoriti i o brojnim drugim mjestima diljem Hrvatske, više ili manje poznatima široj javnosti, koja su mnogo pretrpjela u Domovinskom ratu i gdje su ubijeni brojni branitelji i civili. Svjedočimo o brojnim događajima iz Domovinskog rata i nastojimo kroz žive svjedoke i heroje Domovinskog rata mladim naraštajima prenijeti znanje i istinu o tome što se i kako događalo u tom ratu. Već posljednjih nekoliko godina ova manifestacija se osim u Splitu, odakle smo krenuli, održava i u brojnim drugim mjestima diljem Dalmacije, VukovarManifestacijaManifestacijom Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju kroz ovih sedam godina potaknuli smo brojne druge organizacije i pojedince da se diljem Dalmacije, Hrvatske, ali i u dijaspori što dostojanstvenije obilježi sjećanje na najkrvavije dane Domovinskog rata. Ne smijemo nikada dopustiti da izblijedi sjećanje na taj dio naše povijesti jer na taj način gubimo svoj identitet i duh pobjedničkog ponosnog naroda.a svake godine posjetimo Vukovar i druga mjesta u istočnoj Hrvatskoj koja su stradala u Domovinskom ratu te Škabrnju.

Ovogodišnji Tjedan sjećanja održao se od 9. do 19. studenog u 10 gradova i općina na području Dalmacije, a uz Hrvatsku udrugu Benedikt kao glavnog organizatora u organizaciji je sudjelovalo još 15 organizacija, udruga, institucija i jedinica lokalne uprave. U sklopu manifestacije održano je 25 različitih društvenih događanja kojima je nazočio veliki broj ljudi. Nastojali smo u događanja što više aktivno uključiti naše učenike te doći i u ona mjesta gdje se rijetko održavaju ovakva društvena događanja. I ove godine manifestacija je održana pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske.

Jako sam zadovoljan jer u brojnim sredinama ima interesa, u velikom dijelu upravo od mladih, da se prisjetimo Vukovara, Škabrnje i brojnih drugih mjesta i događanja u Domovinskom ratu jer je upravo to jamstvo da ćemo svoju budućnost graditi na istini i pobjedi u Domovinskom ratu, a mladi su ti koji kroz dobro poznavanje tog dijela naše povijesti i onoga što je temelj moderne i suverene Republike Hrvatske imaju odgovornost izgrađivati bolju i zdraviju budućnost. Manifestacijom Tjedan sjećanja na Vukovar i Škabrnju kroz ovih sedam godina potaknuli smo brojne druge organizacije i pojedince da se diljem Dalmacije, Hrvatske, ali i u dijaspori što dostojanstvenije obilježi sjećanje na najkrvavije dane Domovinskog rata. Ne smijemo nikada dopustiti da izblijedi sjećanje na taj dio naše povijesti jer na taj način gubimo svoj identitet i duh pobjedničkog ponosnog naroda.

Jedna ste od najagilnijih kulturnih udruga u Hrvatskoj što je jasno vidljivo po broju manifestacija koje organizirate. Kako ste zadovoljni s odnosom kulturnih institucija prema Vašem radu? Je li taj rad prepoznat ili se i dalje financiraju isključivo tzv. lijevo-liberalne udruge?

Hrvatska udruga Benedikt je u nepunih osam godina djelovanja bila organizator ili suorganizator gotovo 500 različitih društvenih, kulturnih, duhovnih, znanstvenih i humanitarnih aktivnosti. Uz to smo reagirali na brojne društvene i državne aktualnosti javnim prijedlozima, komentarima i priopćenjima. Gotovo da nema značajnije društvene teme o kojoj kroz neku aktivnost ili putem svog portala nismo progovorili uvijek nastojeći predložiti HUBAngažmanAngažman naših članova temelji se prvenstveno na našem pozitivnom i sentimentalnom poimanju domovine i naroda i na našem odgovornom i osviješćenom poimanju društva i naše uloge u njemu kako bismo ga učinili ugodnijim i ljepšim za življenje.rješanje i govoriti afirmativno i argumentirano. Pratimo sve životne i svakodnevne teme i često o njima javno progovaramo. Udruga smo koja djeluje isključivo na volonterstvu i altruizmu svojih članova te nemamo nijednu zaposlenu osobu niti osobu koja je na bilo koji način honorirana.

Angažman naših članova temelji se prvenstveno na našem pozitivnom i sentimentalnom poimanju domovine i naroda i na našem odgovornom i osviješćenom poimanju društva i naše uloge u njemu kako bismo ga učinili ugodnijim i ljepšim za življenje. Naše aktivnosti ne financiraju se niti iz jednog ministarstva, a rijetke naše projekte podupire Splitsko-dalmatinska županija, grad Split i neki od gradova i općina na čijem području održavamo svoje aktivnosti. Imamo portal NovacNitko nema pravo javni novac koristiti u privatne svrhe već taj novac mora ići u korist šire zajednice. Često su loši i nerealni kriteriji po kojima se dodjeljuju sredstva na natječajima bilo ministarstava bilo jedinica lokalne uprave i samouprave. Loše je što se teži tome da od udruga stvorimo poduzeća koja će raspolagati značajnim sredstvima i koja će malo toga zauzvrat dati široj društvenoj zajednici. Mislim kako se udruge uvijek moraju prvenstveno temeljiti na volonterstvu, altruizmu i želji da se nešto dobro učini.(hu-benedikt.hr) kojega uređuje i svakodnevno ažurira nekoliko članova udruge bez ikakve naknade, a možda je i jedan od rijetkih portala na kojem nema niti malo oglasnog prostora.

Djelujemo iz idela, ljubavi prema domovini i svom narodu, kao odgovorni i osviješćeni građani koji osjećaju potrebu i odgovornost da učine nešto dobro i da pokrenu neke stvari u boljem smjeru. Znam dobro s kolikim proračunima raspolažu brojne udruge koje su puno manje aktivne od naše te koliko imaju zaposlenih. Nadam se kako će i lokalna i državna vlast biti susretljivije i otvorenije za sve one udruge koje čisto volonterski, altruistički i u dobroj vjeri rade stvari za šire dobro. Nažalost, često javne institucije svojim postupcima i odnosom demotiviraju sve nas koji Vidikdajemo puno toga od sebe, ne tražeći ništa zauzvrat, da u našem radu budemo bolji, uspješniji i da dobro našeg rada osjeti što veći broj ljudi.

Nekim pojedincama i grupama udruge služe isključivo za ugodno i lagodno življenje, kroz iste se zapošljavaju i lijepo zarađuju. Na javnim je institucijama da uvide tko koliko doprinosi društvu i koliko afirmativno djeluje. Nitko nema pravo javni novac koristiti u privatne svrhe već taj novac mora ići u korist šire zajednice. Često su loši i nerealni kriteriji po kojima se dodjeljuju sredstva na natječajima bilo ministarstava bilo jedinica lokalne uprave i samouprave. Loše je što se teži tome da od udruga stvorimo poduzeća koja će raspolagati značajnim sredstvima i koja će malo toga zauzvrat dati široj društvenoj zajednici. Mislim kako se udruge uvijek moraju prvenstveno temeljiti na volonterstvu, altruizmu i želji da se nešto dobro učini.

U djelovanje udruge ulažete velik trud i rad, što lako može prepoznati svatko tko išta znade o opsegu posla koji podrazumijeva toliki broj događanja koje organizirate na godišnoj razini. Odakle poticaj za rad?

Poticaj za rad u Hrvatskoj udruzi Benedikt i za ustrajnost u angažmanu daju mi ciljevi udruge, dosadašnje uspješne aktivnosti, svi ljudi koji posjećuju naša događanja i podupiru rad udruge te kolege u udruzi koje su se spremne angažirati. U sve što radim kroz Hrvatsku udrugu Benedikt dajem se iskreno jer smatram da imam odgovornost učiniti nešto dobro za svoj narod, domovinu i društvo. Naša događanja su uvijek jako dobro posjećena te smo kroz Upitnikiste ugostili brojne poznate i stručne ljude iz svih dijelova Hrvatske. Vjerujem kako kroz ono što radimo širimo pozitivne vrijednosti i progovaramo o različitim temama težeći istini.

Mladi ste liječnik, suprug, otac... Uz to ste, kako rekosmo, jako angažirani u radu udruge Benedikt. Trebaju li se i drugi pojedinci, posebno mladi više uključiti u civilnog sektora? Zašto se previše jamra, a premalo radi na promjenama?

Godinama sam društveno angažiran, a posebno u Hrvatskoj udruzi Benedikt. Upravo je na mladima odgovornost da se aktivnije društveno angažiraju i počnu utjecati na društvene tokove koliko je to moguće iz VrijednostiMoramo sva devijantna ponašanja i ponašanja za osudu u društvu, kao što su korupcija, mito, nerad, neprofesionalnost, pokušati iskorijeniti, a to će se dogoditi samo tako i tada kada većina bude ta koja će se oduprijeti takvim devijacijama i ponašanjima i kada ta većina nametne one vrijednosti koje su prave kao mjerilo ponašanja u društvu. Najlakše je iz svoje fotelje ili iz kafića komentirati što ne valja i kako bi nešto trebalo biti, ali to ništa ne znači ako se osobno ne angažiraš i afirmativno sa svojim ljudskim i profesionalnim pokrićem kreneš u mijenjanje prvo svoje mikro sredine u kojoj živiš i djeluješ.njihove pozicije. Svatko od nas, u skladu s onim koliko može, treba, počevši od obitelji preko radnog mjesta, svojim ponašanjem i djelovanjem mijenjati stvari na bolje. Svi mi imamo odgovornost da se u skladu s mogućnostima, sposobnostima i znanjem angažiramo kako bismo državu mijenjali i uređivali kao bolju i onu koja će nuditi perspektive svakom pojedincu.

Moramo sva devijantna ponašanja i ponašanja za osudu u društvu, kao što su korupcija, mito, nerad, neprofesionalnost, pokušati iskorijeniti, a to će se dogoditi samo tako i tada kada većina bude ta koja će se oduprijeti takvim devijacijama i ponašanjima i kada ta većina nametne one vrijednosti koje su prave kao mjerilo ponašanja u društvu. Najlakše je iz svoje fotelje ili iz kafića komentirati što ne valja i kako bi nešto trebalo biti, ali to ništa ne znači ako se osobno ne angažiraš i afirmativno sa svojim ljudskim i profesionalnim pokrićem kreneš u mijenjanje prvo svoje mikro sredine u kojoj živiš i djeluješ.

Kako gledate na politički i društvenu situaciju u Hrvatskoj?

Trenutna politička situacija u Hrvatskoj je takva da se na političkoj sceni nema što posebno istaknuti i pohvaliti. U Politikapotpunosti su se izgubile granice među većim političkim strankama i gotovo da nema razlike u onome što zastupaju. U prvi plan u politici izbijaju populizam i estradizacija političara, a izgubile su se vrijednosti sposobnosti, profesionalnosti i uspješnosti. Najbolji primjer za to je aktualni sastav Hrvatskog Sabora i sve što se u njemu događa. Na desnici nema snažnih i vjerodostojnih političara koji bi mogli parirati aktualnoj vlasti i nametnuti se kao alternativa kada su u pitanju glasovi desnog biračkog tijela. Na ljevici trenutno nemate opcije koja na pravi i iskreni način zastupa one vrijednosti koje bi trebala zastupati jedna stranka ljevice.

O tome kakva nam je politička situacija možda najbolje govori sastav vladajuće koalicije u kojoj imate svega i svačega, a najmanje je riječ o povezanosti na osnovu programa, vrijednosti koje su promiču i ljudi koji ih povezuju. U prvom planu su pojedinačni interesi i trgovina, malo se vodi računa o širem interesu društva i države. Žalosno je da smo kao građani taoci ovakve političke situacije i stranačkih odnosa jer upravo zbog toga kao društvo nazadujemo kada je u pitanju politička kultura i afirmacija pravih vrijednosti u politici.

Kako gledate na sve snažnije iseljavanje mladih iz RH, kakva je situacija u Splitu?

Svaka država i društvo se moraju jako zabrinuti i zapitati kada imaju izražen trend iseljavanja mladih. Najveći je problem s mladim ljudima koji žive u rubnim dijelovima Hrvatske, izvan velikih gradova, posebno u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Očito kao država nismo još uvijek pronašli način kako odgovoriti tom trendu. Posljednjih godinam uz Iseljavanjeobjektivne razloge iseljavanja kao što je pitanje zaposlenja i egzistencije prevladava i medijska propaganda kako mladi po završetku školovanja moraju iseljavati iz Hrvatske jer u njoj nemaju što dobra tražiti za sebe.

I u Splitu je kod velikog broja mladih prisutno razmišljanje o odlasku iz Hrvatske, ali me veseli i sve veći broj primjera mladih koji su bili vani, stekli znanja i iskustva i ipak su se odlučili vratiti u svoju domovinu i tu se zaposliti ili pokrenuti vlastiti posao. U Dalmaciji je olakotna okolnost jednim dijelom turizam i sve što ide s njim tako da se mladima ostavlja puno više prostora za zapošljavanje ili pak pokretanje vlastitih poslova. Nadam se kako će u medije IseljavanjeSvaka država i društvo se moraju jako zabrinuti i zapitati kada imaju izražen trend iseljavanja mladih. Najveći je problem s mladim ljudima koji žive u rubnim dijelovima Hrvatske, izvan velikih gradova, posebno u Slavoniji, Baranji i Srijemu. Očito kao država nismo još uvijek pronašli način kako odgovoriti tom trendu. Posljednjih godinam uz objektivne razloge iseljavanja kao što je pitanje zaposlenja i egzistencije prevladava i medijska propaganda kako mladi po završetku školovanja moraju iseljavati iz Hrvatske jer u njoj nemaju što dobra tražiti za sebe.doći i brojni primjeri povratnika i njihova iskustva te kako će oni biti poticaj mladima da se ipak odluče graditi svoj život u svojoj domovini.

Na državi je velika odgovornost da pomogne mladima u što lakšem osiguranju egzistencije i da im osigura brojne preduvjete koji će ih odgovoriti od odlaska iz Hrvatske. Vjerujem kako će se trend iseljavanja polako zaustavljati i kako ćemo u skorije vrijeme imati što više zadovoljnih mladih u Hrvatskoj koji neće pomišljati na odlazak.

Vidite li perspektive za bolji život u Hrvatskoj sljedećih godina?

Sa svim bogatstvima i resursima koje Hrvatska posjeduje svakako je država perspektiva. Nažalost su mnogi koji su odlučivali o nama iz politike i gospodarstva svojim djelovanjem i ponašanjem nanijeli veliku štetu našoj državi i dijelom uništili san o dobroj budućnosti mnogim mladima. Ako uspijemo u tome da prevladaju prave vrijednosti u našem društvu, da se obračunamo sa svim lošim, možemo biti uspješna država u kojoj će biti mogućnosti za ostvarenje svakom pojedincu. Žalosno je što često ne znamo upravljati onim što kao država posjedujemo, ne Hrvatskabranimo njene interese te ju pojedinci jako dobro potkradaju i stavljaju osobno ispred javnog. Nadam se kako će takvima i takvome ponašanju doći kraj i kako ćemo imati uređenu državu sa zadovoljnim njenim građanima.

Možemo li dalje bez promjene mentaliteta, bez uklanjanja malodušta i reafirmacije pobjedničkog mentaliteta i ponosa?

Sigurno je da ne možemo naprijed ako ne promijenimo mentalitet i ako se ne oslobodimo malodušja. Upravo iz tog razloga je na svima koji osjećaju svoju domovinu i žele joj dobro da se uhvate u koštac s izazovima i problemima koje imamo i da se osobnim angažmanom potrudimo da na tragu pobjedničkog mentaliteta gradimo bolju budućnost. Treba se oduprijeti onome što nije dobro i što zagađuje i uništava našu državu. Svi smo mi država i moramo ju shvatiti kao dio sebe kako bismo je cijenili i poštivali kako ona i zaslužuje. Tek kada se to dogodi doći će do istinskih promjena koje će rezultirati boljitkom i napretkom.

Davor Dijanović

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 23-03-2019, 21:05:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Donacije

Svaka donacija je naravno dobrodošla, a može se uplatiti na naš račun kod Hrvatske poštanske banke.

IBAN računa: HR8023900011100330929.

Za devizne uplate swift kod Hrvatske poštanske banke je: HPBZHR2X.

Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.