Razgovor s mons. Markom Kljajićem

Kako ste i kada shvatili da je biti svećenik Vaš životni poziv?

Prva razmišljanja o tom pozivu sežu u moje ministrantske godine, a to su viši razredi osnovne škole. Završivši osmi razred s još dvojicom kolega iz sela pošao sam u Dječačko sjemenište u Zagreb. Bila je to već davna 1966. godina. Od nas trojice dvojica smo postali svećenici.

Koliko se Vaš život danas poklapa s onime što ste zamišljali kad ste se odlučili za svećeništvo?

Veoma malo. Ispalo je sasvim drugačije od mog dječačkog ideala i želja da se u okviru tih razmišljanja ostvarim kao svećenik. Otišlo je u potpuno drugom smjeru, a Božja providnost mi je dodijelila preteške izazove. Iznenađivao sam se nad samim sobom, ali sam se, kolebljivo, ipak predavao Njegovom vodstvu. Iz današnje vizure mogu reći da se veselim što sam se odlučio za svećenički poziv.

Životni i svećenički put

Vaše svećeničko djelovanje povezuje hrvatske prostore od Bosne i Hercegovine do Istočnog Srijema i Surčina u Srbiji. Približite nam svoj životni put od rodnog Kotor Varoša do današnjeg dana.

Rođen sam u Jakotini, rodnom mjestu mog oca Stipe, koja pripada Župi Sokoline u Banjalučkoj biskupiji, odnosno općini Kotor Varoš, nedaleko od Banja Luke. Proživio sam dvanaest godina lijepog djetinjstva u rodnom zavičaju. U Sokolinama sam kršten u crkvi Velike Gospe i išao na vjeronauk. Nezaboravne su mi impresije s prvih vjeronaučnih pouka koje nam je držao "ujak" (svećenik-redovnik franjevac) u žutom fratarskom habitu ispod velike mirisne lipe u crkvenoj porti, u sjeni kamenog tornja.

Surcin sveta misaU Sokolinama, rodnom mjestu moje mame Kate Kljajić, r. Peula, završio sam tri razreda osnovne škole i prvo polugodište četvrtog razreda. Baranja je druga faza moje životne sudbine. U njoj sam proživio kasnije djetinjstvo i ranu mladost, od 12. do 27. godine života, odnosno godine svoga školovanja i studija. Za vrijeme gimnazije i filozofsko-teoloških studija u Zagrebu i Đakovu privremeno sam napuštao Baranju. Tijekom školskih raspusta bilo me je i u Bosni. Nikada nisam prekinuo vezu sa svojim zavičajem. Po završetku klasične gimnazije morao sam poći na odsluženje vojnog roka u JNA. Šesnaest i pol mjeseci trajao je vojni rok, kojeg sam služio u Makedoniji, u Strumici od 29. kolovoza 1970. do 15. siječnja 1972. Nije bilo lako nama Hrvatima, a još su to bile godine "Hrvatskog proljeća".

Po dekretu Đakovačko-srijemskog biskupa mons. Ćirila Kosa došao sam u Beočin i Čerević za župnika 1. veljače1983. Beočin je lijepi gradić, općinsko mjesto na Dunavu ispod Fruške gore, s velikom tvornicom cementa i lijepom crkvom sv. Barbare, zaštitnice rudara i rudarskih mjesta. Čerević je veliko srijemsko selo izniklo po obroncima Fruške gore uz Dunav s baroknom crkvom iz 1776., posvećenoj sv. Josipu, zaručniku BDM.

Nizvodno Dunavom, dvadesetak kilometara, je Petrovaradin i s lijeve strane Novi Sad. Dekretom biskupa Ćirila Kosa, 15. ožujka 1986. imenovan sam župnikom Župe sv. Roka u Petrovaradinu i suupraviteljem svetišta Gospe Tekijske kod Petrovaradina, gdje sam ostao sve do 10. listopada 2004., kada sam prešao za Novi Beograd, kao župnik Župe sv. Ivana Kapistrana, a 22. kolovoza 2005., preuzeo sam, po dekretu srijemskog biskupa mons. Đure Gašparovića, i upravljanje Župom Presvetog Trojstva u Surčinu sa svim podružnim filijalnim selima (Jakovo, Dobanovci, Petrovčić, Bečmen, Progar, Šimanovci, Ašanja, Mihaljevci, Kupinovo, Subotište, Donji Tovarnik...).

Puno se govori o mladima i o poteškoćama koje imaju na putu vjere. Postoji li kriza vjere u svijetu općenito i napose kod mladih?

Ako je kriza vjere vezana za indiferentizam, konformizam, liberalizam, sekularizam, globalizam, etc., onda u suvremenom svijetu, u kojem žive i mladi, postoje uz ostale krize i kriza vjere. Mislim da je Crkva s papama od Ivana XXIII. Dobrog do pape Franje I. potrebna svijetu kao i KrizaAko je kriza vjere vezana za indiferentizam, konformizam, liberalizam, sekularizam, globalizam, etc., onda u suvremenom svijetu, u kojem žive i mladi, postoje uz ostale krize i kriza vjere. Mislim da je Crkva s papama od Ivana XXIII. Dobrog do pape Franje I. potrebna svijetu kao i mladima i da autentično svjedoči Isusa Krista potrebnog svijet.mladima i da autentično svjedoči Isusa Krista potrebnog svijetu.

Što bi ste poručili mladim ljudima koji su na putu traženja vlastitog identiteta i mjesta u društvu, a dvoje glede duhovnog poziva?

"Gospodine istinom me svojom vodi i pouči me!" (Ps,25-24), moto je moga svećeničkog poziva, napisanog na mladomisničkoj sličici. Sretan sam što sam povjerovao u Istinu i dao se od Nje poučiti. U svećeničkom poslanju imao sam priliku učiniti za svoj narod više nego i u jednom drugom zvanju. Čini mi se da sam ju na najbolji način iskoristio i nisam se razočarao. "Scio me cui credidi!", "Znam kome sam povjerovao!", rekao bih s pavlovskim iskustvom.

Jesu li, prema Vašem mišljenju, mediji usmjereni protiv Crkve i, ako jesu, zbog čega je to tako?

Meni se čini da nisu. Ne znam baš najbolje situaciju u Hrvatskoj. Ako se negdje pojave napisi i afere koje razotkrivaju slabosti u Crkvi to njoj neće škoditi, dapače, mislim da će je pročišćavati. Gnojna rana na organizmu ozdravit će tek kada čir pukne i gnoj iz nje iscuri.

Je li moguće i kako ostvariti ideju da se katolici više uključe u politička događanja?

KnjiževnostObjavio sam pet knjiga monografskog sadržaja o župama Srijemske Biskupije i četiri knjižice poezije. (Golubinci kroz povijest, Slankamen kroz povijest, Kako je umirao moj narod, Sveti Juraj u Petrovaradinu i Surčin kroz povijest, te poeziju: U istini Trećeg dana, Getsemanski plodovi duše, Jesenja snoviđenja i Rumeni sutoni).Neke od vodećih europskih stranaka su s katoličkim predznakom. Zasigurno je moguće da se i katolici uključe u svijet politike, a kako to ostvariti zavisi o društvenopolitičkom miljeu i demokratizaciji društva.

Književni rad

Uz pastoralni rad bavite se i književnim radom. Koliko ste do sada objavili knjiga i koje su?

sveti juraj u petrovaradinuObjavio sam pet knjiga monografskog sadržaja o župama Srijemske Biskupije i četiri knjižice poezije. (Golubinci kroz povijest, Slankamen kroz povijest, Kako je umirao moj narod, Sveti Juraj u Petrovaradinu i Surčin kroz povijest, te poeziju: U istini Trećeg dana, Getsemanski plodovi duše, Jesenja snoviđenja i Rumeni sutoni).

Povratatak haaškog optuženika Vojislava Šešelja ponovno je aktualiziralo Vašu knjigu „Kako je umirao moj narod", u kojoj ste opisali stradanje srijemskih Hrvata devedesetih godina prošlog stoljeća. Za koje su se njezine dijelove haški istražitelji najviše zanimali?

Moja knjiga "Kako je umirao moj narod" dospjela je u Haag novinarskim putem. Haaške istražitelje najviše je zanimao dio knjige sa poimeničnim spiskovima obitelji iz pojedinih župa i mjesta Đakovačko-srijemske biskupije, koje su 1991. do 1995. godine bili prisiljeni napustiti svoje domove iz "zemlje koja nije bila u ratu i u kojoj nije bilo rata", za vrijeme režima Slobodana Miloševića. "Hrtkovački sindrom" je uobičajeni sinonim za progon oko 30 000 Hrvata iz istočnog Srijema.

Imperativ moga svećeničkog poslanja nije mi dopustio ni u najtežim situacijama napustiti moj narod

Vi niste napuštali, vašu župu Svetog Jurja u Petrovaradin, u vrijeme kada su Hrvati na tim prostorima doživljavali sustavno nasilje. Što je utjecalo na tu Vašu odluku?

Ja sam bio župnik Župe Sv. Roka - Petrovaradin III od 1983. do 2004. godine, a kada su 1991. godine redovnici sv. Vinka Palottia (Palotinci) napustili samostan i župu sv. Jurja - Petrovaradin I., tada sam preuzeo pastoralnu skrb i o toj golubinci kroz povijestžupi. Ostao sam u Petrovaradinu do 2004. godine, kada sam po dekretu srijemskog biskupa Mons. Đure Gašparovića razriješen službe župnika župe Sv. Roka, upravitelja župe Sv. Jurja i RanePremnoge rane još i sada peku. Nezacjeljive su. I poslije Miloševića Milošević. I poslije Šešelja Šešelj. Promijenila su se samo lica (osobe) i imena (stranke). Reliqiuae reliquiarum. Hrvati u Srijemu i Bačkoj još daju znakove života. zupa svetog trojstva u surcinuJoš nas ima! Neka nam Bog pomogne. Od drugih smo umorni, od čekanja prestali pomoć očekivati.službe dekana Petrovaradinskog dekanata. Imperativ moga svećeničkog poslanja nije mi dopustio ni u najtežim situacijama napustiti moj narod. Bog mi je davao snagu da izdržim. Hvala mu. Preostali župljani bili su mi podrška.

Još nas ima!

Hrvati u Vojvodini, Srbiji su za vrijeme agresije na Hrvatsku bili žrtve. Haaški optuženik i lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj jest simbol protjerivanja Hrvata iz Vojvodine i Srbije. Je li on jedini krivac? Koliko povratak Vojislava Šešelja utječe na politički život u Srbiji?

Nisu se, siguran sam, obradovali njegovom povratku oni koji su mu bili najbliži najrevnosniji suradnici i kojima je bio idol! I ideal! Zasigurno će uzburkati političku scenu Srbije. U njoj se ionako ništa bitno nije promijenilo. Želim mu iskrenu dobrodošlicu u Srbiji(cu). Tu mu je i mjesto. Nisam zlurad niti ironičan. Pamtim bolno godine kada se uz pomoć crvene petokrake, dvoglavog orla i kokarde, krvavo proširivala, zbog čega su i on kao i njegovi mentori, tavorili godinama u Haagu.

Premnoge rane još i sada peku. Nezacjeljive su. I poslije Miloševića Milošević. I poslije Šešelja Šešelj. Promijenila su se samo lica (osobe) i imena (stranke). Reliqiuae reliquiarum. Hrvati u Srijemu i Bačkoj još daju znakove života. zupa svetog trojstva u surcinuJoš nas ima! Neka nam Bog pomogne. Od drugih smo umorni, od čekanja prestali pomoć očekivati.

Jesu li institucije poduzimale da zaustave protjerivanje i da se pronađu i procesuiraju naredbodavci i počinioci protjerivanja domicilnih Hrvata iz Hrtkovaca i drugih mjesta Srijema i jesu li nadležni pravosudni organi u Vojvodini, odnosno Srbiji, uradili išta po tom pitanju?

Ne, ništa. Ni institucije ni pravosudni organi . Do danas nitko nije procesuiran za ubojstvo Marije Purić (Golubinci), Mijata Štefanca (Hrtkovci), braće Abijanovića (Morović), obitelji Oskomić-Tomić (Kukojevci)...

Jeste li po objavljivanju knjige imali neugodnosti?

Ne! Vjerujete mi!
.
Obavili ste knjigu Surčin kroz povijest. Kakva je povijest Hrvata u Surčinu? Kakav je njihov položaj sada? Da li su sačuvali indetitet?

Povijest Hrvata u Surčinu identična je povijesti Hrvata u Istočnom Srijemu. Svakim danom nas je sve manje.

Jesu li, po Vašem mišljenju, Hrvati u Srbiji uspjeli očuvati kulturni identitet?

Ne! U Vojvodini je situacija nešto povoljnija!

Zlatko Ifković

 

HKV.hr - tri slova koja čine razlikuAgencija za elektroničke medijePrilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

 

Sub, 8-02-2025, 10:15:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.