Razgovor s Božidarom Petračom, predsjednikom Društva hrvatskih književnika
Gospodine Petrač, na nedavnoj održanoj Izbornoj skupštini Društva hrvatskih književnika (DHK) ponovno ste izabrani za predsjednika tog Društva. U čemu se u bitnim crtama sastoji Vaš program za naredne tri godine DHK-a?
Kako je javnosti poznato, izabran sam ponovno za predsjednika Društva hrvatskih književnika. Dobio sam, u nazočnosti od 144 članova 95 glasova. To me dakako 
obvezuje i nameće odgovornost koju nikako ne bih želio izbjeći. Da se razumijemo, nije to nikakva povlastica, nije to nikakva beneficija, to je naporan i težak svakodnevni rad za boljitak hrvatske književnosti i kulture, bolijtak za opće dobro našega naroda. To nije plaćena funkacija, to je zapravo dobrotvorni rad.
Pitate me za moj program. Kad biste u glavnim crtama objavili moj izborni govor u funkciji predsjedničkoga kandidata, bilo bi i Vama i Vašim čitateljima jasno što su osnovne crte, osnovne odrednice mojega programa. Uza sve ono što sam pokrenuo od 2011. do 2014., a toga je zaista bilo mnogo, želio bih još tomu dodati otvorenost DHK prema hendikepiranoj ProgramUza sve ono što sam pokrenuo od 2011. do 2014., a toga je zaista bilo mnogo, želio bih još tomu dodati otvorenost DHK prema hendikepiranoj djeci, prema osobama treće životne dobi; htio bih posebno naglasiti našu usmjernost prema proučavanju i hrvatske iseljeničke književnosti; htio bih istaknuti jaču nazočnost na našim mrežnim stranicama i digitalizaciju naših izdanja.djeci, prema osobama treće životne dobi; htio bih posebno naglasiti našu usmjernost prema proučavanju i hrvatske iseljeničke književnosti; htio bih istaknuti jaču nazočnost na našim mrežnim stranicama i digitalizaciju naših izdanja.
Dakako, uz pomoć našim europarlamentaraca htio bih da se što više afirmira i vrjednuje naša suvremena književnost i naša književna baština u svijetu, posebice u europskim zemljama.
Ministarstvo kulture čini sve kako bi ušutkalo DHK
Društvo hrvatskih književnika ubraja se u jednu od najvažnijih kulturnih institucija u Hrvatskoj. Riječ je o instituciji čije su se izjave i općenito kulturno djelovanje tijekom povijesti uvijek pratile s velikom pozornošću. Kako gledate na današnji položaj DHK-a u hrvatskom društvenom i kulturnom životu?
Nismo šutjeli u protekle dvije godine otakako je ove vlasti koja nas na različite načine prikraćuje i marginalizira naše djelovanje. Da, DHK je u tijeku svoje stogodišnje povijesti u različitim vremenima i povijesnim neprilikama znalo artikulirati hrvatske državne interese, boriti se za njih i na sve načine pokušavati održati hrvatski kulturni identitet. Danas, na žalost, svjedočimo, potpunom zanemarivanju našega Društva jer Ministarstvo kulture za ove vlasti čini sve kako bi ga što više ušutkalo i priječilo njegovo djelovanje.
Gasiti i uništiti tradicionalne hrvatske institucije i udruge
Stvara se, međutim, dojam da se kulturu u Hrvatskoj želi staviti na margine. Izdvajanja za kulturu tako su se u mandatu aktulne vlasti svela na svega 0, 49 % državnog proračuna. Društvo hrvatskih književnika i samo je – u vidu raspodjele novca - osjetilo posljedice takve politike, pa je na nedavnoj Izbornoj skupštini donijelo izjavu pod naslovom „Ne prihvaćamo diskriminatorski odnos Ministarstva kulture". Što se prema Vašem mišljenju krije iza takvih političkih tendencija?
Proračunsko izdvajanje od 0,49% jasno govori o tome kako i koliko današnja vlast skrbi o hrvatskoj kulturnoj politici. Onima koji upravljaju Ministarstvom kulture više je do anacionalnih 
MinistarstvoOnima koji upravljaju Ministarstvom kulture više je do anacionalnih Ministarstvo kulture i alternativnih modela kulture nego do onoga što je doista srž hrvatske kulture i njezina kulturnog identiteta. Naša Izjava koju je prihvatila Skupština DHK, održana 7. lipnja 2014. jasno govori – činjenicama i podatcima – o više nego diskriminatorskom odnosu Ministarstva kulture prema našemu Društvu.subverzivnih i alternativnih modela kulture nego do onoga što je doista srž hrvatske kulture i njezina kulturnog identiteta. Naša Izjava koju je prihvatila Skupština DHK, održana 7. lipnja 2014. jasno govori – činjenicama i podatcima – o više nego diskriminatorskom odnosu Ministarstva kulture prema našemu Društvu.
Ako bih želio spekulirati i otvoreno reći što se krije iza takvih političkih tendencija, onda je to program koji je početkom 2000-tih bio naznačen u programu SDP-a po kojem valja gasiti i uništiti tradicionalne hrvatske institucije i udruge.
Stvara se dojam da članovi DHK-a slabo sudjeluju na međnarodnim sajmovima knjiga, za razliku od članova Hrvatskog društva pisaca (HDP). Koji su tome razlozi?
Nikada se u posljednjih pet godina članovi DHK-a nisu pozivali na međunarodne sajmove. Samo prošle godine Hrvatsko društvo pisaca sudjelovalo je na međunarodnom sajmu u Londonu koji je plaćen sredstvima svih hrvatskih poreznih obveznika u iznosu većem od 500.000 kn. Pametnomu dosta.
Koliko su, iz Vašeg kuta gledanja, hrvatski političari uopće svjesni važnosti kulture za hrvatski identitet i afirmaciju u međunarodnim odnosima?
Svo se znaju pozivati na hrvatski kulturni identitet kad im to odgovara. No evo Vam jedne informacije. Naš je 
eurozastupnik, gospodin Andrej SajmoviNikada se u posljednjih pet godina članovi DHK-a nisu pozivali na međunarodne sajmove. Samo prošle godine Hrvatsko društvo pisaca sudjelovalo je na međunarodnom sajmu u Londonu koji je plaćen sredstvima svih hrvatskih poreznih obveznika u iznosu većem od 500.000 kn. Pametnomu dosta.Plenković, prošle godine uz prijam Hrvatske u EU organizirao predavanja o hrvatskoj kulturi i književnosti u Knjižnici Europskoga parlamenta 10. srpnja 2013. koja smo održali akademik Ante Stanać i moja neznatnost.
Sa žalošću moram reći da nije bio nazočan ni jedan EU-zastupnik SDP-a, a ni Ministarstvo kulture nije na svojim stranicama objavilo da se to uopće dogodilo. Evo, takav je odnos sadašnje vlasti prema DHK-u i hrvatskoj kulturi općenito. Da, ono će pozdraviti svaku inicijativu koja dolazi iz Hrvatskoga društva pisaca ili sadašnje vlasti PEN-a.
Prešućivanje
Vezano uz prethodno pitanje, smatrate li da bi hrvatska kulturna diplomacija trebala biti djelotvornija?
Svakako bi naša diplomacija trebala biti djelotvornija. Moram reći da je gospođa Seadeta Midžić zdušno pozdravila Stamaćevu i moju prisutnost u Bruxellesu, međutim naše su institucije, uključujući i HRT, tzv. javnu televiziju to zdušno prešutjele.
HRT nije nacionalna televizija
Kakav je odnos tzv. mainstream medija - a od njih, dakako, posebno treba izdvojiti Hrvatsku radioteleviziju – prema očuvanju i promicanju hrvatske kulture?
O HRT-u na čelu s nositeljem štafete Radmanom ne mogu ništa očekivati. Samo skoru smjenu! To su bahati ljudi, to su nekompetentni, nestručni i ideološki zadojeni ljudi. Nemojte zaboraviti 
HRTHRT nije nacionalna televizija, ona ima posve druge zadaće, zadaće „regiona"; ni drugi mediji nisu ništa drugo; jedan medij bio bi već davno ugušen kad bi platio svoje porezne obveze... Pitajte predstavnike sadašnje vlasti zašto dopuštaju da taj medij i dalje sije jezik mržnje, a ne plaća državi svoje obveze...da je današnja ministrica kulture godinu dana utukla u promjenu zakona o HRT-u, nakon koje je uslijedila prva čistka pedesetak urednika.
HRT nije nacionalna televizija, ona ima posve druge zadaće, zadaće „regiona"; ni drugi mediji nisu ništa drugo; jedan medij bio bi već davno ugušen kad bi platio svoje porezne obveze... Pitajte predstavnike sadašnje vlasti zašto dopuštaju da taj medij i dalje sije jezik mržnje, a ne plaća državi svoje obveze...
Kako ocjenjujete položaj književnika u hrvatskom društvu?
Nikada književnici nisu bili u nekom iznimno dobrom položaju. Možda u vrijeme bivše jugoslavenske tvorevine, poput pisaca u SSSR-u, uživali su određene povlastice, dobivali stanove, različite apanaže... Danas to još uvijek postoji i djeluje kroz posebice dvije stranačke institucije...
Kriterija više nema
Književni ste kritičar i urednik brojnih antologija. Kako bi ocijenili recentno književno stvaralaštvo u Hrvatskoj?
Današnje je književno stvaralaštvo vrlo pluralno, različito, količinom premašuje obzor čitateljske publike i teško ga je pratiti. Svi žele pisati, nitko nikoga ne čita... Žao mi, no kriterija više 
nema, sve je relativno, sve je igra, teror tržišta, estradizacije i mode.
Industrija zabave
Prema nekim istraživanjima u Hrvatskoj se sve manje čita, a taj trend posebno se odnosi na mlađe generacije. Koliko odgovornost za takve trendove snose mediji – u novinama su, kao što je poznato, praktički ukinute kulturne rubrike, dok je potenciranje banalne i prizemne tematike dovedeno do paroksizma – a koliko drugi čimbenici?
Novine su pune reklama, više nema pravih i objektivnih vijesti, sve je posljedica određenih interesnih političkih skupina. 
Sve je u kaosu, sve je u neredu. U medijima više NovineNovine su pune reklama, više nema pravih i objektivnih vijesti, sve je posljedica određenih interesnih političkih skupina. Sve je u kaosu, sve je u neredu. U medijima više nemate kulture, imate industriju zabave... Na tom se sve zasniva.nemate kulture, imate industriju zabave... Na tom se sve zasniva.
U kritičkim komentarima često se može čuti mišljenje da se u Hrvatskoj premalo može čuti glas intelektualaca, a posebno onih kršćanske provenijencije. Vaš komentar?
Intelektualci šute, zašto šute? Kako ne bi šutjeli kad uvelike ovise od državnih resursa i njihovi su projekti plaćeni državnim novcem. Primjerice HAZU kaže kako radi samo i isključivo za hrvatske interese!? Ta gdje su ti akademci koji bi itekako trebali jasno i nedvojbeno kritizirati postojeće odnose i sadašnju vlast.
Prevođenje
Uz književni rad bavite se i prevođenjem. Kako gledate na položaj prevoditelja i prevoditeljstva u Hrvatskoj?
Kad god se umorim od pisanja, uvijek posegnem za prijevodima. A uvijek prevodim klasike. Ne zanimaju se današnji „subjekti" i „subjektići", kako ih lijepo zove akademik Mladen Machiedo.
Da, prevodim klasike, sada sam u vezi s Antonijem Fogazzarom i njegovim romanom „Il santo" (Svetac), romanom koji je dugo bio na indeksu, dakle zabranjen.
Honorari su ispod svake razine, za svoj posljednji prijevod još uvijek nisam dobio honorar u cijelosti, a knjiga je izišla 2011. Sramota. No radio sam ono što mi je bilo zadovoljstvo.
Bio je to prvi prijevod Huysmansova romana „Na putu".
Hrvatska katolička baština 20. stoljeća
Urednik ste i jedan od utemeljitelja biblioteke »Hrvatska katolička baština 20. stoljeća«. Možete li nam kazati nešto više o tome projektu i njegovim ciljevima?
Da, inicirao sam i uredio dvedeset knjiga spomenute biblioteke. Danas stvari vrlo loše stoje. Što zbog novca, što zbog suradnika, što zbog čitalaca.
Sramota je, kad se već pozivate na kršćansku javnost, da se djela iz te biblioteke ne mogu prodati u više od sedamdesetak primjeraka. O čemu mi govorimo?
Ima li hrvatska danas „katolička pera" koja mogu ravnopravno stati uz bok onima koja su predstavljena u biblioteci „Hrvatska katolička baština 20. stoljeća"?
Nisam nikada bio pristaša tzv. katoličke književnosti i „katoličkih pera". Pisac može biti katolik, kršćanin vjernik, ali to nikako SituacijaNaša je društveno-politička situacija više nego tragična. Na žalost, u proteklih desetak godina nismo imali sreće s izabranim vlastima. Mogu se samo nadati da je naš narod u svojoj svijesti i savjesti ojačao i da će na sljedećim izborima izbrati one kojima je do njegova ponosa, dostojanstva i prosperiteta.ne može kvalificirati da bude književnikom. Prihvaćam ono što bismo moglo nazvati književnošću kršćanskoga/katoličkoga nadahnuća.
Uskoro će se obilježiti godina dana od ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Kako gledate na hrvatske perspektive toj asocijaciji?
Mogu samo reći da ću sa svoje strane, uz pomoć naših europskih zastupnika, činiti sve da se naša književnost što više afirmira i 
predstavi europskom svijetu.
Tragična društveno-politička situacija
Za kraj razgovora, zanima nas Vaš kratki komentar trenutne društveno-političke situacije u Hrvatskoj.
Naša je društveno-politička situacija više nego tragična. Na žalost, u proteklih desetak godina nismo imali sreće s izabranim vlastima. Mogu se samo nadati da je naš narod u svojoj svijesti i savjesti ojačao i da će na sljedećim izborima izbrati one kojima je do njegova ponosa, dostojanstva i prosperiteta.
Davor Dijanović
PRILOG
Strateški ciljevi Društva hrvatskih književnika 2014. – 2017. - Programske smjerniceZbog osjećaja odgovornosti i brige za budućnost našega Društva dužan sam, kao kandidat za svoj drugi predsjednički mandat, najprije otvoreno reći da pred nama stoje iznimno velike teškoće. Želimo li zadržati razinu našega dosadašnjega djelovanja i naše dosadašnje programske aktivnosti, moramo biti svjesni činjenice da su financijske potpore što nam ih dodjeljuju državne, županijske i lokalne vlasti u protekle dvije i pol godine prepolovljene. Da se razumijemo, nije to samo posljedica krize, recesije i depresije kojima se takva praksa nastoji opravdati. To je izravna posljedica politike koju u odnosu na nas vodi Ministarstvo kulture. Vjerujem da smo svjesni svih slabosti državne vlasti koja je ovogodišnji proračun za cijelu hrvatsku kulturu svela na 0,49%, najmanji otkako je neovisne i demokratske Hrvatske. Novaca dakle (za nas) nema i teško je očekivati, uza sve naše prigovore, da će se išta promijeniti u diskriminatorskom odnosu koji prema nama, prema Društvu hrvatskih književnika, iz godine u godinu, iskazuje Ministarstvo kulture kao, čini se, kućna radinost točno određenih partikularnih interesa i podobnih skupina. Novca ipak ima i on se šakom i kapom dijeli raznim udrugama i pojedincima koji promiču subverzivne i alternativne kulturne modele koji su lišeni svakoga nacionalnog osjećaja. Zapravo, konstanta destrukcije kulturno-obrazovno-znanstvenih potencijala naše zemlje, od uvođenja tzv. bolonjskoga procesa do raznim kurikulima rastočena i obezvrijeđena školstva, do forsiranja spomenutih kulturnih modela i opće medijske estradizacije društva, guši svaku perspektivu i nadu, rastvara zdravo staničje duhovnosti i posve uništava svaku tradicionalnu vrjednotu. Riječju, nikada se s hrvatskom kulturom – rijetko i za tuđih vlasti – nije tako postupalo kao što se postupa u novije vrijeme. Nikada ju nitko nije tako temeljito i priležno razrađivao. Svaka bi vlast trebala znati da ulaganja u kulturu nisu puka potrošnja, nego nužni alati koji omogućuju duhovno zdravlje, prosperitet i afirmaciju i zaštitu nacionalnog identiteta svake nacije i svakoga njezinog pojedinca. Stoga bi trebala biti lišena idejnoga i ideološkoga nepotizma jer vreća iz koje uzima i dijeli novac i kriteriji po kojima ga dijeli nisu njezina prćija nego novac svih nas. Zajednička bogatstva na žalost mnogi doživljuju kao svoju prćiju i svoju ćaćevinu. Unatoč svim tim protivštinama, obričem da ću sve svoje umijeće uložiti u napore da zajednički održimo naše Društvo u nadi da će ovakav knut odlučivanja o bitnim pitanjima hrvatske kulture doskora biti demokratski pometen. Pokušajmo se zdušno kloniti depresivnosti, ravnodušja i rezignacije i odmijeniti ih zauzetim djelovanjem i stvaralačkom energijom. Za to se hoće stalnosti našega angažmana i priležna rada te zrele svijesti o općem i zajedničkom dobru. Kultura i ne može biti drugo nego osobno i zajedničko oplemenjivanje vrjednotama dobrote, ljepote i istine. U Strateškom planu 2014. – 2016. koji je izrađen u rujnu 2013. naznačeni su strateški ciljevi Društva hrvatskih književnika koji se podudaraju s Programskim smjernicama DHK 2011. – 2014. i na kojima se temeljio naš dosadašnji rad. Među tim ciljevima prepoznali smo pet temeljnih ostvarivanju kojih ćemo ubuduće posvećivati osobitu pozornost: 1. stvaranju uvjeta za poticanje suvremenoga književnog stvaralaštva i vrjednovanja hrvatske književnosti; U ostvarivanju spomenutih ciljeva nastojat ću, budem li izabran za predsjednika: 1. Ubuduće inzistirati na unutarnjoj sinergiji svih članova DHK, njihovoj međusobnoj solidarnosti i odgovornosti za suvremeni hrvatski kulturni i književni trenutak i uklanjati se pasivizaciji i rješenjima koja uglavnom slijede pojedinačne, a ne zajedničke interese Društva te na sinergiji DHK i drugih nacionalnih kulturnih i znanstvenih institucija, sinergiji koja je nužna pretpostavka književnoga i kulturnog razvitka i napretka cijele naše zemlje. 2. Inzistirat ću na djelovanju Društva koje će biti posebno otvoreno mladim i novim naraštajima; to se u prvom redu odnosi na daljnje pomlađivanje članstva, ali i na stalnu skrb o mladima za koje naše Društvo mora naći načina da ih okuplja i da im približuje suvremenu hrvatsku književnost i hrvatsku književnu baštinu. Priželjkujem da za tri godine predsjednikom našega Društva bude osoba mlađa od današnjih predsjedničkih kandidata. 3. Inzistirat ću na daljnjem razvijanju nakladničke djelatnosti našega Društva, vodeći računa o raspoloživim materijalnim sredstvima i njihovu odgovornom ulaganju, smanjujući troškove gdje je god to moguće. 4. Dosadašnje javne tribine, predstavljanja knjiga, književno-znanstvene kolokvije i simpozije, obilježavanja obljetnica časnih prethodnika i starijih članova obogatit ćemo posebnim susretima na kojima će naši članovi čitati svoja neobjavljena djela ili susretima na kojima ćemo predstavljati naše pojedine članove; nastavit ćemo suradnju s Muzičkom akademijom i Akademijom dramskih umjetnosti, dajući priliku osobito mlađima i mladim književnicima i drugim mladim umjetnicima; Mala tribina će intenzivnije djelovati i okupljati najmlađe čitatelje i našu srednjoškolsku mladež; uspostavit ćemo veze ne samo s osnovnima zagrebačkim školama i školama Zagrebačke županije, nego i sa srednjim školama i gimnazijama diljem zemlje; započet ćemo od jeseni književne susrete s hendikepiranom djecom u suradnji s URIHO-m; otvorit ćemo se i osobama treće životne dobi; pokušat ćemo oživjeti zanimanje naše javnosti za hrvatsku iseljeničku književnost te će kao prvi takav čin, poslije uspješnoga simpozija posvećena „Hrvatskoj reviji" i naše suorganizacije i našega sudjelovanja na Hrvatskom iseljeničkom kongresu, uslijediti Okrugli stol kojim ćemo obilježiti 25. obljetnicu prvoga javnog susreta s našom emigrantskom književnošću koji se održao u našim prostorijama prije samih demokratskih promjena u jesen 1989. Sva ta događanja ne bi morala zahtijevati znatnija materijalna sredstva dok bi korist od njih bila i naša, dakle članova našega Društva i naše najšire zajednice. 5. U suradnji s Koordinacijom nacionalnih manjina grada Zagreba razvit ćemo međunarodnu suradnju s udrugama i društvima njihovih matičnih zemalja. Tomu služe predstavljanja književnika koji iz tih zemalja dolaze i taj ćemo program i sljedećih godina nastaviti. Naše Povjerenstvo za međunarodne književne veze u tom pogledu svakako je jedno od ključnih tijela DHK. Posebno me raduje buduća suradnja s ruskim književnicima koji će početkom srpnja biti naši gosti, ali i suradnja s književnim društvima i književnicima iz drugih europskih zemalja. Raduju nas antologije i pregledi bugarske poezije na hrvatskom i hrvatske poezije na bugarskom jeziku (čak tri, dvije u Sofiji, treća u Varni) te antologije hrvatske književnosti na španjolskom jeziku o čemu se posebno skrbi kolegica Željka Lovrenčić. Zagrebačke književne razgovore valja premisliti i zadržati ih kao tradicionalnu a suvremenu međunarodnu manifestaciju. Glede EU-kontakata, imat ćemo potporu u našim europskim zastupnicima s kojima smo u protekloj godini vrlo dobro surađivali. Oni nam bitno mogu pomoći i u oslanjanju naših programa na europske fondove. 6. Danas je pitanje socijalnoga statusa književnika ne samo trajna, nego urgentna zadaća. Istina, mnogo smo postigli s konačnom primjenom naknade za posudbu knjiga našim književnicima i drugim autorima, no ima još prostora i načina koji bi nam mogli pomoći da u suradnji s drugim sličnim udrugama i institucijama tražimo zaštitu naših najugroženijih članova posredstvom mjesnih, gradskih i državnih vlasti. 7. Novim rješenjima naših web stranica, digitalizacijom naših časopisa i izdanja, snažnijom prisutnošću na našim mrežnim stranicama, kvalitetnijom računalnom opremom i programima bit ćemo spremniji odgovarati na izazove našega vremena. 8. U proteklom razdoblju klonili smo se svake politizacije DHK-a. No nismo, ni Skupština, ni Upravni odbor ni ja kao predsjednik, šutjeli pasivno prateći što se oko nas i s nama zbiva, kako se vrjednuju naši napori i naš rad, kako se marginalizira i medijski prešućuje naše djelovanje. Ni ubuduće ne ćemo šutjeti na nepravde i destrukciju kriterija i vrjednota u književnosti i kulturu, ali i životu našega cjelokupnoga društva. Bilo bi to ono najosnovnije što se tijesno povezuje s našim strateškim ciljevima i što u ovoj prigodi htjedoh posebno naglasiti. U suradnji s izabranim članovima Upravnog odbora i s članovima drugih tijela koja izabire Upravni odbor vrlo skoro moći ćete na našim web stranicama imati datumski određen tijek svih događanja do kraja ove godine, a zatim i u osnovnim crtama tijek i sadržaj događanja predviđenih u 2015. godini. Na kraju, drage članice i članovi DHK, dragi prijatelji, vjerujem da ste, koliko kroz izvješća o svemu što smo učinili u protekle tri godine – a toga je zaista bilo mnogo – toliko kroz natuknice o smjeru i načinu rada DHK u iduće tri godine, mogli prepoznati moje osnovne zamisli o budućem djelovanju našega Društva. Obričem da ću – uostalom kako sam to činio i do sada – biti otvoren za sve vaše prijedloge i sugestije i da ćemo se združenim snagama oduprijeti valovima duha vremena i da ćemo međusobnom tolerancijom i poštivanjem, zajedništvom i sinergijom nadvladati sadašnje neprilike i smišljenu uskratu materijalnih sredstava te da ćemo zajedničkim i nesebičnim radom živjeti za svoje Društvo. Još jedanput bih volio vjerovati da mi vjerujete da se samo predanošću i dijeljenjem vlastitih talenata možemo nadati boljoj budućnosti našega Društva, boljitku našega naroda i općem dobru cijele naše zemlje. Hvala na vašoj pozornosti. Božidar Petrač |
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
