Razgovor s Vladom Iljkićem, pravnim savjetnikom Stožera za obranu hrvatskog Vukovara

Gospodine Iljkić, pred nekoliko dana u medijima smo mogli pročitati vijest kako je dogradonačelnica Zagreba Vesna Kusin Stožeru za obranu hrvatskog Vukovara priredila cenzuru Matoševih stihova kojima je Stožer namjeravao obilježiti stotu obljetnicu smrti ovoga velikog hrvatskog književnika. Možete li nas malo detaljnije upoznati s tim slučajem?

Stožer je predložio obilježiti 100 godina od smrti našega velikana manifestacijom kojom bi na prostoru glavnog zagrebačkog trga približio "Matoševu Hrvatsku" učenicima, studentima i građanima Hrvatske. Jedan od predviđenih sadržaja bile su i 21 "zastava" s citatima Matoševe poezije. Gradonačelnik je na prvom sastanku predložio "dizanje manifestacije na europsku razinu" te pokroviteljstvo. U ime Stožera manifestaciju su vodile i predstavljale Eva Kirchmayer Bilić, Karolina Vidović Krišto i Zorica Gregurić.

Unatoč prvotnoj suglasnosti uprave grada dolazi do administrativnih problema, prebacivanje nadležnosti iz ruke u ruku... da bi situacija eskalirala s cenzuriranjem "podobnih" i "nepodobnih" citata. Vesna Kusin, krajnje neuljuđeno, rekli bi agresivno, s dozom bijesa, gotovo vrištećim glasom govori: "Križajte te citate! Križajte, križajte! Čujete li, to nećete postaviti na Trgu bana Jelačića!" demonstrirajući tako silu i nadmoć uz provedbu grube cenzure.

Stožer je iz tih razloga odbio organizirati manifestaciju. Sastanak je tonski snimljen.

Državni udar

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara prikupio je 632.165 potpisa građana koji su dali potporu referendumskoj inicijativi "Vukovar – Ne ćirilici" te ih još sredinom prosinca predao Saboru. Sljedeće je na potezu Ministarstvo uprave. Imate li kakvih spoznaja zašto se Ministarstvo do danas nije očitovalo o prikupljenim potpisima i koje će biti daljnje aktivnosti Stožera glede toga?

Stožer je zahtjev za raspisivanjem referenduma uz prikupljene potpise predao predsjedniku Sabora gospodinu Josipu Leki koji je nadalje odgovoran za cjelokupnu proceduru oko referenduma. Dakle, za sve što se tiče provjere valjanosti potpisa, pribavljanja mišljenja saborskih Odbora i drugih radnih tijela Sabora ukoliko su ta mišljenje potrebna te ukoliko mu je potrebno mišljenje Ustavnog suda o ustavnosti referendumskog pitanja.

Ono što je važno napomenuti je to da je predsjednik Sabora dužan i obvezan štititi nadležnost Sabora glede procedure, ne dozvoliti instrumentaliziranje vladajuće većine u Saboru od koalicijske vlasti ili upetljavanje članova Vlade RH ili samog premijera u sve to. Dužan je upozoriti članove Vlade da ne vrše pritisak na Ustavni sud što se stalno i u svakoj prilici čini. Time štiti i trodiobu vlasti koja mora biti osnova svake pravne države.

Nadalje, iako nema zakonskog roka za sve gore navedene radnje bili smo slobodni predsjedniku sabora skrenuti pozornost na demokratske standarde EU koji referendume provode u roku od 90 dana.

Od Sabora kao najčasnije institucije u povijesti hrvatskog naroda očekujemo odnos dostojan te tvrdnje te raspisivanje referenduma u SaborOno što je važno napomenuti je to da je predsjednik Sabora dužan i obvezan štititi nadležnost Sabora glede procedure, ne dozvoliti instrumentaliziranje vladajuće većine u Saboru od koalicijske vlasti ili upetljavanje članova Vlade RH ili samog premijera u sve to. Dužan je upozoriti članove Vlade da ne vrše pritisak na Ustavni sud što se stalno i u svakoj prilici čini. Time štiti i trodiobu vlasti koja mora biti osnova svake pravne države.najkraćem mogućem roku. Pravorijeka Ustavnog suda se ne bojimo jer je takvo pitanje u nešto strožem obliku već bilo u Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina, nalazi se u blažem ili strožem obliku i u zakonima europskih zemalja i nikada i nigdje nije bilo proglašeno diskriminatornim.

Nakon naše obrane referendumskog pitanja "Istina o referendumu" premijer Milanović izjavljuje da se ovdje više ne radi o pravnom pitanju te da je to sada političko pitanje. Ova teza je vrlo opasna jer ustvari govori o tome da ako je nešto utemeljeno na zakonu ne mora značiti da će tako i biti jer će se političke elite staviti iznad Ustava i Zakona i donijeti političku odluku po svom nahođenju. Ali to bi onda moglo dovesti do otvorene ustavne krize jer bi se na taj način ušlo u nadležnost Ustavnog suda ili Sabora, te bi bio narušen princip trodiobe vlasti, a građanima onemogućena direktna demokracija.

Moram priznati da me to čak ne bi previše iznenadilo nakon što je premijer Milanović iz Bruxellesa poručio da je referendum sramota i barbarizam. Nazvati direktnu demokraciju, tj. referendum sramotom, a 700 000 građana barbarima te prijetiti zabranom referenduma znači jedino i bukvalno državni udar na narod od strane vladajućih. Nadati je se da do toga ipak neće doći.

Registri

Pred koji tjedan pripadnici Stožera predali su na urudžbeni odjel Sabora potpise 54 saborska zastupnika kojim će u proceduru 12. zasjedanja uvrstiti točku o izradi i objavi registara. S obzirom na to da je sadašnja vlast, unatoč protivljenju većine braniteljske populacije, objavila registar branitelja, smatrate li da će poduprijeti i objavu registara koje je predložio Stožer? I koje bi prema Vašem mišljenju učinke imala objava registara?

Stožer je prikupio potpise te inicirao točku dnevnog reda o izradi i objavi registara kako slijedi:

1. svih koji su sudjelovali u pretvorbi i privatizaciji, te u kojem svojstvu i kojim novčanim iznosom

2. svih pripadnika agresorske vojske u Domovinskom ratu, državljana RH, s podatkom pravomoćnih osuđujućih presuda za zločine počinjene tijekom Domovinskog obrambenog rata. (uključujući i one koji su još uvijek nedostupni hrvatskom pravosuđu.)

3. svih građana RH koji se nisu odazvali mobilizaciji tijekom Domovinskog obrambenog rata, s naznakom državnih dužnosnika i političara.

MilanovićNakon naše obrane referendumskog pitanja "Istina o referendumu" premijer Milanović izjavljuje da se ovdje više ne radi o pravnom pitanju te da je to sada političko pitanje. Ova teza je vrlo opasna jer ustvari govori o tome da ako je nešto utemeljeno na zakonu ne mora značiti da će tako i biti jer će se političke elite staviti iznad Ustava i Zakona i donijeti političku odluku po svom nahođenju. Ali to bi onda moglo dovesti do otvorene ustavne krize jer bi se na taj način ušlo u nadležnost Ustavnog suda ili Sabora, te bi bio narušen princip trodiobe vlasti, a građanima onemogućena direktna demokracija.4. svih pravosudnih djelatnika koji su sudjelovali u političkim procesima koji su završili osuđujućim presudama u bivšoj SRH.

5. svih koji su obnašali dužnosti u lancu tajnih službi bivše SRH, te imena onih koji su naređivali ili vršili likvidacije u Hrvatskoj ili izvan nje.

6. svih kojima je omogućena zamjena portfelja dionica za dionice u portfelju HZMO.

7. registar imovinskog stanja bivše Komunističke partije Hrvatske, a kasnije SDP-a od 1988. g do 1991. g., kao i popis kompletnog vlasništva i imovinsko-novčanih transakcija u razdoblju od 1988. g do 2013.g

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara je dobio potporu 54 saborska zastupnika za uvrštavanje u saborsku proceduru ove točke dnevnog reda.

Inicijativu je potpisalo 43 zastupnika HDZ-a, 7 zastupnika HDSSB, te po jedan iz HSP-AS, HSU, HSS i SDP-a. U provedbi inicijative pozivamo se na nacionalni interes i bjelodanu želju javnosti da sazna kompletnu istinu, koju sve političke stranke deklarativno ističu kao osnovu svog rada, te na pravednost koju su pojedini istaknuli kao ključno geslo političkog programa.

Pozivamo se na predsedan objave registra branitelja, kao i na inicijativu pojedinih ministara koji traže javnu objavu podataka koji su za sada bankarska tajna. (registar korisnika kredita HBOR-a)

Pozivamo se i na pravo na pristup informacijama (NN, 25/13), po kojem sve informacije koje posjeduju, raspolažu ili nadziru tijela javne vlasti, moraju biti dostupne svim fizičkim i pravnim osobama koje zahtijevaju pristup informacijama.

Očekujemo da će svi saborski zastupnici kojima je stalo do istine dati svoj doprinos raspravom i potporom inicijativi.

Pitanje lustracije

Donošenje registara Stožer je označio kao pripremu za provođenje lustracije. Možete li malo detaljnije obrazložiti koje bi sve osobe i koja područja lustracija obuhvatila?

Na to pitanje odgovorit će prijedlog Zakona o lustraciji. Neka na njega odgovore pravnici i zainteresirane organizacije u društvu. Stožer se za sada drži poljskog modela. Lustracija nam je nužna kako bi zaustavili grubo krivotvorenje novije povijesti te iz javnog života maknuli osobe koje ovu državu nisu željele, ne žele je i nikada se neće pomiriti s njenim postojanjem, a svojim djelovanjem su kršili načela koja će obuhvatiti zakon.

Javna televizija pokazala režimsko lice

Nakon predaje potpisa saborskih zastupnika pripadnici Stožera organizirali su prosvjed pred HRT-om kao protest protiv cenzure na javnoj televiziji. Kakav je bio odnos HRT-a prema Stožeru i njegovim aktivnostima?

Na našu žalost javna televizija je pokazala svoje režimsko lice i podložnost cenzuri i samocenzuri. Nevjerojatno je da kroz više od godinu dana postojanja i djelovanja Stožera nije našla za shodno napraviti bar jednu polusatnu emisiju o problemima u Vukovaru te omogućiti članovima Stožera da ispričaju hrvatskoj javnosti svoju stranu priče.

HRTNa našu žalost javna televizija je pokazala svoje režimsko lice i podložnost cenzuri i samocenzuri. Nevjerojatno je da kroz više od godinu dana postojanja i djelovanja Stožera nije našla za shodno napraviti bar jednu polusatnu emisiju o problemima u Vukovaru te omogućiti članovima Stožera da ispričaju hrvatskoj javnosti svoju stranu priče.Ma koliko ti događaji bili aktualni do toga nije došlo čak ni kada se za probleme Vukovara prikupilo preko 632 000 potpisa građana. To je za jednu javnu televiziju nedopustivo. Nedopustivo je i to da se drugima koji su se bavili neargumentiranim napadima na Stožer davao prostor u rekordnom roku, te pomagalo na sve načine, pa i stvaranjem iskrivljene slike stožera.

Koje su sljedeće aktivnosti Stožera?

Stožer nema druge ideologije ni ideologa, već ima samo svoje planove i programe po kojima radi, a oni su:

1. definirati vukovarsku zajednicu do zadnjeg detalja, upoznati hrvatsku javnost sa spoznajama te o svemu napisati knjigu,

2. projekt Vukovar-Mjesto posebnog pijeteta sa svih 7 točaka tog projekta koje su i posebno razrađene i koje bi pomogle Vukovaru i u razvojnom i u simboličkom smislu. U Vukovaru su se branile univerzalne ljudske vrijednosti kao što su ljubav, dobrota, požrtvovanost, solidarnost, čovjekoljublje, domoljublje i te karakteristike danas nedostaju hrvatskom društvu i zajednici. Te "vukovarske" vrijednosti želimo afirmirati tim projektom jer se pitamo nisu li one agresorske vrijednosti zavladale Hrvatskom, kao što su bezosjećajnost, pohlepnost i ratno profiterstvo, surovost i neljudskost.

3. provedba samog referenduma i

4. platforma za bolju i pravedniju Hrvatsku.

Također kanimo u dogledno vrijeme aktivirati i projekt-registrima do lustracije koji je neophodan za saniranje hrvatske komunističke prošlosti kao i promjena Izbornog zakona koji po svemu do sada viđenom nije donio dobre rezultate. Smatramo stoga da su u Hrvatskoj potrebne nužne pozitivne promjene na svim razinama društva.

Vukovar danas

Za kraj razgovora zanima nas Vaša osobna slika kako je danas živjeti u Vukovaru.

Vukovar je najtolerantniji grad u Hrvatskoj, a možda i šire. Naime, ne treba smetnuti s uma da je 20-tak godina poslije jako krvavog i brutalnog rata u Vukovaru moguće živjeti sigurnije negoli u mnogim gradovima Hrvatske koji nisu bilo zahvaćeni ratom. Vukovar je multijezičan grad u kojem se svakodnevno pored hrvatskog može čuti i srpski, mađarski, rusinski, ukrajinski, njemački i mnogi drugi jezici. Sve manjine se nesmetano služe svojim maternjim jezicima, pa i srpska koja dodatno ima i vrtiće, osnovne i srednje škole na svom jeziku i pismu.

Postoje športski i kulturno-umjetnički klubovi samo za njih. Mogu ishodovati sve dokumente na svom jeziku i pismu te ukoliko žele voditi sudske postupke na njihovu jeziku i pismu. Veliki problem je pokušaj vlade RH da u Vukovar uvede vanjska obilježja srpskog jezika i pisma (ploče) čemu se protivi veliki broj stradalnika i branitelja koji su prošli srpske koncentracijske logore i koje to pismo asocira na stradanja. Najveći dio srpske etničke zajednice se ne želi integrirati u hrvatsko društvo i državu i skloni su samogetoizaciji i samosegregaciji što se očituje u odvojenom školstvu, ali i recimo kafićima.

PolitičariSvim političkim elitama bilo je važno zbog simbolike grad držati ovisnim i poslušnim. Tako se dogodilo da se grad ekonomski ne bori za sebe i da nam mladi odlaze svakodnevno. Ipak Vukovar je poseban grad, poseban duh, posebno mjesto koje će se izboriti za svoj status i osloboditi političkih poduzetnika koji na njegovoj simbolici dobivaju velike poene u borbi za vlast.No to je problem koji će još dugo mučiti Vukovarce i naš suživot će dok je tako više ličiti na sutrpljenje. Nadamo se da će se i to promijeniti jer Stožer i za to nudi rješenje i pruža ruku za suradnju. Druga je stvar hoće li biti nekoga da je prihvati. Mi nemamo iluzija i znamo da se svojim kućama nismo vratili dobrotom i milošću naroda tzv. "krajine" i znamo kakva su nam prava bila za vrijeme njenog postojanja, ali nećemo odustati od izgradnje pravednog mira i suživota u Vukovaru.

Što se ekonomskog dijela tiče, tu je stanje jako teško, a grad je možda najskuplji u Hrvatskoj. Dogodile su se razne ekonomske anomalije pa tako Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara umjesto da razvija grad čini od njega grad socijalni slučaj. Naime, svim političkim elitama bilo je važno zbog simbolike grad držati ovisnim i poslušnim. Tako se dogodilo da se grad ekonomski ne bori za sebe i da nam mladi odlaze svakodnevno. Ipak Vukovar je poseban grad, poseban duh, posebno mjesto koje će se izboriti za svoj status i osloboditi političkih poduzetnika koji na njegovoj simbolici dobivaju velike poene u borbi za vlast.

Kada uspijemo otkloniti većinu nabrojanih poteškoća Vukovaru će krenuti bolje jer su to oduvijek bili vrijedni i radišni ljudi, a i položaj koji ima Vukovar nudi bezbroj mogućnosti. Pa nije uzalud u bivšoj državi bio drugi grad po dohotku. Uvjeren sam da će to biti opet grad bez nezaposlenih.

Davor Dijanović