Kao kruna obilježavanja Međunarodnog dana muzeja 18. svibnja, u mjestu Vidu kod Metkovića otvoren je Arheološki muzej Narona. Gradnja muzejske zgrade trajala je šest godina; zgrada, izgrađena prema projektu arhitekta Gorana Rake, natkrila je mjesto gdje su arheolozi pronašli šesnaest vrlo dobro očuvanih rimskih figura nekadašnjega hrama Augusteuma.

Zbog toga je to prvi hrvatski muzej "in situ", to jest na mjestu pronalaska kipova, koji su svojom veličinom zadivili svijet na izložbama priređenim u Splitu, Zagrebu i Oxfordu. Izgradnju muzeja Narona financiralo je Ministarstvo kulture, a iz Uprave za gospodarenje i financiranje i Uprave za zaštitu kulturne baštine za gradnju je potrošeno 27,841.065 kuna. Sve do konca prošloga stoljeća znalo se da je područje uz Neretvu bogato arheološkim ostacima prošlih civilizacija, no tek je iskopavanjem od 1991. do 1997. godine, koje je vodio dr. Emilio Marin iz splitskoga Arheološkog muzeja, postalo jasno da je riječ o nesvakidašnjem otkriću.

Tada su istraženi temelji bazilike ispod crkve sv. Vida, a otkopan je dobro očuvani krsni zdenac, oslikan rajskim rijekama. Na mjestu Plećaševih štala koje su prekrile forum, otkopan je hram sa 16 kipova, cara Augusta i njegove obitelji, s nekoliko rimskih moćnika. Kipovi su bili bez glava, pa se pretpostavlja da je na tom mjestu podignut hram u I. st. (Augusteum), ali je uspostavljanjem kršćanstva kao službene vjere u 4. st. porušen hram, a kipovi (bez glava) zbačeni s postolja.

Kao što je poznato, ranije su istraživači pronašli glave boga Merkura i carice Livije, koje su davno otpremljene u Ashmolean muzej u Oxfordu, a glava prelijepe Livije posuđena je na neko vrijeme Hrvatima i postavljena na "svoje" tijelo.

Iako je Narona propala u ranom 7. stoljeću, što potvrđuje pronađeni novac, na pragu 21. stoljeća svi smo danas bogatiji za njezine arheološke ostatke sačuvane u građevinskim slojevima. Pronađeni su i dijelovi crno-bijeloga mozaika, uljanice i keramičke posude, a u novom muzeju svjedočit će o visokom estetskom potencijalu sredine u prošlosti, te svijesti današnjih baštinika koji su izgradili muzej.

 

Dorotea Jendrić
Večernji list

 

{mxc}