Slavljenice Ljerka Mikić, Dubravka Oraić Tolić i Julienne Bušić

O 28. danu travnja, Danu Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, održana je svečana sjednica u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu te su dodijeljene godišnje nagrade „Dubravko Horvatić“ i „Ljubica Štefan“. Ovogodišnji laureati su bosanskohercegovačka književnica Ljerka Mikić za cjelokupan pjesnički opus, književnica i akademkinja Dubravka Oraić Tolić za knjigu „Tvojim glasom (Ljubav u sjeni politike)“ te američko-hrvatska književnica Julienne Eden Bušić za prinos istraživanju hrvatske političke povijesti u dvojezičnom djelu „Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada – Croatian Dissidents and the Dissonance Of The West“.

U pozdravnom slovu predsjednika Hrvatske kulturne zaklade i glavnoga urednika ugašenoga tjednika za kulturu „Hrvatsko slovo“ Stjepana Šešelja istaknut je jubilej tridesete obljetnice Dana, budući da je u petak 28. travnja 1995. godine, upravo u prostorijama DHK-a u glavnom hrvatskom gradu, hrvatskoj javnosti predstavljen prvi broj nacionalnoga tjednika za kulturu „Hrvatsko slovo“ pod sloganom: „Hrvatsko slovo – svakoga petka – uvijek za Hrvatsku“.

„Hrvatsko slovo od tada redovito izlazi 28 godina – do onoga crnoga petka hrvatske kulture – kada je ugušeno Hrvatsko slovo – voljom vrhuške vladajuće vlasti, nakon 1350 brojeva redovitoga izlaženja“, istaknuo je Šešelj te izrazio nadu da će se opet dogoditi hrvatske vlasti u kulturi, koje će prepoznati nasušnu potrebu za hrvatskim nacionalnim tjednikom za kulturu, koji danas nemamo.

Naglašeno je i uvjerenje da će Grad Zagreb napokon uvidjeti potrebu proglašenja ulica književnicima: Dubravku Horvatiću, Igoru Mrduljašu, Mili Maslaću i Ivanu Jindri, književnicima i urednicima „Hrvatskoga slova“.

Uslijedilo je uručenje priznanja, dvadeseti put Nagrade Dubravko Horvatić te petnaesti put Nagrade Ljubica Štefan. Književnica Ljerka Mikić (1967., Kostrč, općina Orašje, BiH) autorica je osam pjesničkih zbirki, s plodnim dvadesetipetogodišnjim stvaralaštvom, među kojim se izdvajaju zbirka „Otvaranje kruga“ iz 2013., ovjenčana trećom nagradom Fra Martin Nedić u Tolisi, kao i posljednja zbirka sonetnih vijenaca „U korijenima“ iz 2023. godine. „Zanatski gledano, Ljerka Mikić usavršila se u pisanju soneta. Međutim, u toj strogoj i discipliniranoj formi“, ona ostvaruje jezičnu gipkost a prije svega teologiju sv. Franje Asiškoga. Nezavisno od toga, pjesme Ljerke Mikić stoje kao velika književna dostignuća i mogu samostalno svijetliti svojim književnim žarom“, stoji među ostalim u obrazloženju nagrade, koje je u ime povjerenstva pročitao Đuro Vidmarović.

Akademkinja Dubravka Oraić Tolić i sama je priznala u zahvalnom govoru da knjige „Tvojim glasom (Ljubav u sjeni politike)“, objavljene prošle godine u Nakladi Ljevak, ne bi ni bilo da je pokojni suprug Benjamin Tolić poživio. Ovako je njegovim glasom interpretirala njihovu ljubavnu, ali i društveno-političku priču s naglaskom na smrt očeva u Drugom svjetskom ratu, zatim Deklaraciju o položaju i nazivu hrvatskoga književnoga jezika iz 1967. te godine Hrvatskoga proljeća i posljedično hrvatske šutnje. „Knjigom 'Tvojim glasom (Ljubav u sjeni politike)' svojom raznovrsnom opusu, sastavljenom od književnoznanstvenih radova, poezije, esejistike, putopisa te fingiranih dnevničkih zapisa svojega unuka Karla, dodaje knjigu autobiografske proze prožete fino doziranim poetskim nabojem s jedne strane te nenametljivom erudicijom i prepoznatljivim markerima kulturnih i političkih mijena tijekom posljednjih sedamdesetak godina“, navedeno je u obrazloženju pročitanom od strane Damira Pešorde.

I Julienne Eden Bušić pridružila se mnogim uglednim dobitnicima Nagrade Ljubica Štefan te istaknula da je povijesni revizionizam poželjan jer traga do cjelovite istine, koja je mnogima nezahvalna i temom i obradom, što se osobito ogleda u odnosu prema godinama Drugoga svjetskoga rata i poraća. Odavno nagrađivana književnica posljednjim je djelom „Krik hrvatskih disidenata i disonanca Zapada“, objavljenom u „Školskoj knjizi“, pružila zainteresiranima uvid u neobjavljene razgovore hrvatskih disidenata, te njihovu borbu za slobodu tijekom desetljeća komunističkoga režima. Naglašeno je u obrazloženju kako je Julienne Bušić svojim književnim radom i javnim angažmanom neprestano isticala važnost nacionalnih interesa Hrvatske, analizirajući položaj Hrvata i njihovih borbi na globalnoj političkoj sceni, a cijeli je svoj angažman posvetila očuvanju i njegovanju kolektivne memorije hrvatskoga naroda.

Dobitnici su primili prigodne skulpture, a akademski glumac Robert Kurbaša uvjerljivo je interpretirao odlomke iz nagrađenih djela.

(tš, hkv)