Karoatološki kolokvij u Kanadi

Zahvaljujući inovativnoj ideji hrvatsko-kanadske udruge AMCA-e na Sveučilištu u Torontu, uz mitski Waterloo, studira se hrvatski jezik, povijest i kultura. Trenutačno se, u Alumni Hallu Sveučilišta u Torontu (U of T) na St. Michael College, održava poticajan kroatološki kolokvij o temi Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika/Perspectives on Croatian Science, Culture and Language. Kolokvij organizira, uz to ontarijsko sveučilište, partnerski dvojac AMCA i Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu. Sesiju otvaraju 6. IV. o. g. Marica Matković, veleposlanica RH u Kanadi te Donna Tussing Orwin, pročelnica Department of Slavic languages and literatures U of T, Krešimir Mustapić, aktualni predsjednik torontske AMCA-e i realizator programa međusveučilišne suradnje koju je provodio kao gostujući profesor i docent zagrebačkih Hrvatskih studija dr. sc. Davor Piskač, osmislivši metodički kolegije prije četiri godine. Na kolokviju sudjeluju vodeći filolozi i umjetnici poput Vinka Grubišića, Josepha Schallerta te Dubravke Zime, Aleksandre Srše Benko i nagrađivanoga glazbenog pedagoga Edwarda J. Mavrinca te planetarna zvijezda nanoznanosti, rođeni Zagrepčanin Igor Štagljar.

Priča je krenula desetljeće nakon uspostave neovisne Hrvatske, a nakon završetka Domovinskoga rata, i jedinstvena je u svome inovativnom potencijalu u našoj dijaspori. Reorganizacijom Odjela za slavenske jezike i književnosti U of T događaju se preobrazbe programa posvećenih hrvatskome jeziku, povijesti i kulturi Y generacije. Višegodišnji predsjednik AMCA-e Nikola Demarin uočio je tu priliku da se program obogati novim kolegijima, pokrenuvši pregovore koji su rezultirali povijesnim potpisivanjem Sporazuma o suradnji između Sveučilišta u Zagrebu i University of Toronto 31. VII. 2012. Uz oba sveučilišta potpisne strane Sporazuma su i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta RH, koje sudjeluje u financiranju programa te AMCA. Sporazum je ovjeren u Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu 21. V. 2013., čiji potpisi određuju nastavak suradnje u vremenu kada je hrvatski jezik postao i jedan od službenih jezika Europske unije te bi mu, zahvaljujući odzivu studenata i visokim rezultatima u Kanadi, trebalo u budućnosti produljiti vijek na obostranu korist. U prilog toj potrebi, barem kad su u pitanju kulturne i kreativne industrije, ide i Sveobuhvatni ekonomski i trgovinski sporazum (CETA) između EU-a i Kanade koji je lani ratificirao Europski parlament, a koji će hrvatska država – prema najavi ministra Davora Ive Stiera, ratificirati do kraja 2017.

Demarin svjedoči kako je posjet Zagrebu profesorice Christine Kramer s U of T bio ključan za donošenje odluke u uvođenju novoga kolegija posvećenoga mediteranskim gradovima Jadrana, od Dubrovnika do Pule. Potpisivanjem toga Sporazuma stvoren je preduvjet da profesor zagrebačkoga Sveučilišta predaje prvi put kanadskim studentima. Od akademske godine 2012./2013., uz postojeća dva kolegija, uveden je novi Mediteranski gradovi, koji su uz MZOS RH sufinancirale AMCA Toronto i Hrvatsko-kanadska gospodarska komora. Interes studenata za tri spomenuta kolegija premašio je sva očekivanja, što svjedoči o vitalnosti hrvatske zajednice u Ontariju te velikome interesu za Hrvatsku među studentima u Kanadi. Prisutnost hrvatskih studija na najvećemu kanadskom sveučilištu, University of Toronto, koje je rangirano među prvih dvadeset sveučilišta u svijetu, veliko je priznanje Sveučilištu u Zagrebu te ujedno najznačajniji doprinos AMCA-e Toronto dugoročnom očuvanju identiteta hrvatske zajednice na sjevernoameričkome kontinentu. Na hrvatske kolegije upisano je tako 130% studenata više nego ranijih godina.

Zanimljivo, najviše je studenata privukao kolegij Mediteranski gradovi. Kreativne industrije mediteranskoga dijela Lijepe Naše, EU-a i Kanade zacijelo imaju fantastično vrelo ljudskoga potencijala u tome studijskom programu Sveučilišta u Torontu, koji tematizira hrvatske mediteranske gradove u odnosu na cjelokupne kulture Mediterana.

U lanjskome zimskom semestru na U of T odlazi Dubravka Zima, zamijenivši svoga uspješnog kolegu Piskača s matičnog im Odjela za kroatologiju Hrvatskih studija. Profesorica Zima vješto tumači Kanađanima atraktivnost novoga kolegija: „Počevši od velikih antičkih civilizacija na Mediteranu, preko izazovnih procesa njihovih međusobnih kulturnih utjecanja, preuzimanja i davanja – do suvremenih kulturoloških interpretacija o Mediteranu kao kolijevci europske kulture i hrvatskome mjestu u sklopu njega – budući da su se kulturni koncepti mediteranizma prepoznavali i čitali u njihovim hrvatskim realizacijama. Središnja mjesta tumačenja u tom kontekstu svakako su narativi o hrvatskim jadranskim gradovima, simbolično oprimjereni u priči o povijesnome paralelizmu dvaju ključnih jadranskih gradova-republika, Venecije i Dubrovnika, u čijim se kompleksnim i ambivalentnim odnosima ogleda srednjovjekovna i novovjekovna kulturna i politička povijest Mediterana.“

Očekujemo kako će kolokvij Perspektive hrvatske znanosti, kulture i jezika osnažiti ta promišljanja!

Vesna Kukavica