20. pjesnički susreti Dobrojutro more u Gornjoj Podstrani

Početkom kolovoza, u sklopu proslava Dana domovinske zahvalnosti, Dana pobjede i Oluje, u dva mala stara kamena sela nad morem, udaljenim samo pet kilometara jedno od drugog, s prekrasnim vidikovcima nad Bračkim kanalom i jadranskim morem, u Gornjoj Podstrani i Starim Jesenicama kod Splita, priređuju se susreti domoljubnog pjesništva.

Prva večer

Jubilarno dvadeseto izdanje književne priredbe Dobrojutro more darovalo nam je dvije večeri druženja uz čaroliju stiha, glazbe i slike, darovima umjetničkih muza kojima se slavilo domoljublje ususret Dana pobjede, baš kako su dr. Milan Vuković, dr. Nedjeljko Mihanović, Anđelko Novaković i njihovi suradnici naumili prije dvadeset godina u Podstrani pupačićevskim proslovnim stihom slaviti veličanstvo Mare Nostruma, slaviti i Mislava, hrvatskog kneza koji je baš tu dolje u Svetom Martinu, (gdje je i grobnica slavnog rimskog ratnika Artoriusa Castusa), prije 1177 godina potpisao državnički mirovni sporazum s mletačkim duždom Petrom Tradonikom o slobodnoj plovidbi našim hrvatskim priobaljem. Prvih godina pjesničkih susreta pri jutarnjim duhovnim domjencima, uz vodičku ruku pok. Anđela Novakovića, hodočastilo se i slavnim poljičkim toponimima, rodnim kućama i grobovima velikana hrvatskog stiha Pupačića, Ivaniševića, Milićevića, Kaštelana i mlađih poljičkih pjesnika, među kojima su i trojica tragičnih sudbina na kraju Drugoga svjetskog rata - Karaman, Klarić i Ercegović.

U staroj Gornjoj Podstrani, u podmosorskom šufitu, gnijezdu pera pod Perunom, gdje su zagrljeni more, kamen, nebo i zvijezde, otpuhnula se još jednom prašina s patine prošlosti, napajalo se bistrinom podstranskih nadmorskoih zrenika, hodočastili su zaljubljenici u nepatvoreni miris genius loci – duha mjesta, i svoje duše napučili novim stihovljem ispisanim perom zamakanim u veliku tintarnicu mora. U okrilju slojevite ljepote klesane nepoznatom majstorskom rukom u sklad proporcija kuća i dvorišta, prostora i vremena u kojemu su sljubljeni vjekovi pismenosti, i zagrljeni žive i slova popova glagoljaša i ovovjeki zapisi na društvenim mrežama.

Program prve večeri 3. kolovoza počeo je otvorenjem skupne izložbe članova Likovne udruge „Ante Kaštelančić“ u prije 104 godina izgrađenoj Čitovnici, a zatim je održana prva poetska siesta na ljetnoj pozornici, pred crkvom uznesenja Blažene Djevice Marije, pod stoljetnim hrastom izraslim iz kamena i zemlje koju prožimaju ilirska, grčka, rimska i hrvatska baština koja se razasula i šire od poljičke abecede rijeka, od Cetine do Žrnovnice, stoljećima uronjena u tradiciju Poljica koja upravo broje svoje prvo tisućljeće od prvog spomena u povijesnim listinama.

U ime organizatora, ogranka Matice hrvatske u Podrstrani, pozdravno je slovo uputio predsjednik ogranka dr. Darijo Radović, a kako je na dosadašnjim kolovoškim podstranskim feštama gotovo uvijek nastupio i po jedan književnik iz iseljeništva, a tako je bilo i ovog ljeta pa je domaćine i goste pozdravio vrsni znalac i proučavatelj hrvatske književnosti u dijaspori, pjesnik i poklisar dr. Đuro Vidmarović. Inače, prvih godišta održavanja, priredba Dobrojutro more oplahivala je i strane prijestolnice pa su izložbe dječjih radova nadahnutih morem i Pupačićevom pjesmom održavane i u Austriji i Izraelu, nadati se je da će gostovanja u inozemstvu ponovno biti. A ove jubilarne godine, došla su nam tri vodeća pjesnika, predstavnici hrvatske nacionalne manjine koji žive u susjednim državama – Jurica Čenar iz gradišćanske Austrije, Stipan Blažetin iz Mađarske i Tomislav Žigmanov iz Vojvodine (Srbije), koji su osebujnom čakavštinom, ikavicom i standardnim jezikom u svom stihovlju potkrijepili svoju pripadnost višestoljetnom stablu nacionalne hrvatske književnosti. Te su ugodne ljetne večeri pjesme kazivali i Danica Bartulović, Mario Blagaić, Ivan Šarolić, Miljenko Buljac, Irena Grubišić-Čabo, Tomislav Najev i Đuro Vidmarović, ukupno deset autora koji su pjevali moru i slobodi, a suglasje glasnih žica svjedočila je muška klapa Praska iz Podstrane pod umjetničkim vodstvom Jasminka Šetke. U programu je predstavljena i zbornik „Dobrojutro more – Podstrana 1997. – 2016.“ koji je na 240 stranica kratkim izvješćima, fotografijama, dokumentima i stihovima laureata dočarao bogatstvo svih dvadesetgodišnjih događanja na ovom poetskom sijelu u slavu Oluje. Kako knjiga donosi po nekoliko pjesama dosadašnjih dobitnika povelje Dobrojutro more, ovo je prava mala antologija suvremenog hrvatskog pjesništva – kazao je urednik izdanja Zoran Jurišić. I u prigodi desetog rođendana ove podstranske fešte, 2006. je objavljena prva monografija Dobrojutro more.

Druga večer

Druga večer 'dobrojutrenja' pod jadranskim zvijezdama 4. kolovoza posvećena je svim njezinim lirskim odličnicima i pobjednicima. Nakon kratkog koncert Hrvatskoga glazbenog katoličkog društva Podstrana, program je počeo pozdravnim riječima načelnika Općine Podstrana Mladena Bartulovića, predsjednika Društva hrvatskih književnika dr. Božidara Petrača, potpredsjednika Središnjice Matice hrvatske Damira Barbarića, te rektora zagrebačkog Sveučilišta Damira Borasa, koji su naglasili značaj čuvanja i promicanja hrvatske pjesničke riječi i svekolike baštine i kulture.

Zatim je listano 19 listova prethodnih susreta i pročitani dosadašnji laureati, sve sami tjemenci, kameni međaši suvremene hrvatske književnosti, od kojih, nažalost, osmero više nije među nama, a valja ih se sve kronološkim redom nagrađivanja podsjetiti: Nikola Milićević (1997), Ranko Marinković (1998), Slavko Mihalić (1999), Dragutin Tadijanović (2000), Luko Paljetak (2001), Miroslav Slavko Mađer (2002), Vesna Parun (2003), Zlatko Tomičić (2004), Milivoj Slaviček (2005), Jakša Fiamengo (2006), Ante Stamać (2007), Ivan Golub (2008), Mirko Tomasović (2009), Ivan Aralica (2010), Tonko Maroević (2011), Igor Zidić (2012), Drago Štambuk (2013), Petar Gudelj (2014) i Joja Ricov (2015). Većina živućih laureata ispričalo je svoj nedolazak drugim obvezama ili bolešću, pa su te večeri uživo svoje stihove vrsno krasnoslovili dr. Drago Štambuk te akademici Jakša Fiamengo i Luko Paljetak , koji je osobito ganuo slušatelje svojim strofama o zaljubljenosti ocu „Nebeskom parketaru“ da se morao ponovno vraćati za mikrofon. Njegovu pjesmu „Marin Držić“ uglazbio je splitsko-metkovićki kantautor Darko Matičević, koji ju je i otpjevao.

Kao i u većini dosadašnjih susreta, svečano proglašenje dobitnika Povelje Dobrojutro more za trajni doprinos hrvatskoj književnost, s opsežnim obrazloženjima, ispisuje dr. Nedjeljko Mihanović. Ovogodišnja lauretkinja je klarisa Anka Petričević, inače tek druga žena među ovjenčanicima – po jedna u svakom desetljeću. S redovničkim imenom sestra Marija od Presvetog Srca, rođena 2. siječnja 1930. u Lovreću, klarisa Anka Petričević je objavila više od pedesetak zbirki stihova, dramoleta i teoloških zapisa, te je u izdanju splitskog samostana sv. Klare uredila više od stotinu knjiga biblioteke asketsko-mističnih djela Symposion. „Samostanski život nije njezinu književnu inspiraciju oslabio i u lirskom senzibilitetu emotivnih nemira prigušio, naprotiv, njezinu je specifičnu introspekciju i transcedentalnu imaginaciju individualizirao“ – istaknuo je Mihanović o metafizičkom misteriju ljubavi prema Bogu iz pera s. marije, dodavši da, iako u opsežnom pjesničkom opusu kvantitativno prevladava nad kvalitativnim, njezine poetske vrijednosti na crti naše religiozne tradicije od Marulića do Šopa izrastaju u izniman umjetnički ekvivalent duhovnog nadahnuća punog izvornosti stvaralačkog dostojanstva.

Povelju „Dobrojuto more“ Društva hrvatskih književnika, rad akademskog kipara Kažimira Hraste, predsjednik DHK dr. Božidar Petrač uručio je izaslanici sestre Marije od Presvetog Srca, njezinoj nećakinji Branki Buljan Petričević, koja je pročitala klarisino pismo zahvale te nekoliko njezinih duhovnih pjesmotvora.

7. susret domoljubnog pjesništva u Jesenicama

U sklopu 15. Dugoratskog kulturnog ljeta, u organizaciji udruge Jesenice, u Starim Jesenicama, u dvorima Tomislava Zemunika u zaseoku Zeljovićima, malo istočnije od Podstrane, također s krasnim pogledom na more i otok Brač, 13. kolovoza održana je sedma Večer domoljubnog pjesništva, koju je također u slavu Oluje 2000. pokrenuo umirovljeni hrvatski branitelj i pjesnik Mate Buljubašić. I ove se godine na javni natječaj odazvalo trideset autora koji su poslali 57 pjesama tiskanih u zajedničkoj zbirci „Rasplamsaj oluje u pjesmi i srcu“ u izdanju naklade Protuđer. Prešućena istina vodi zaboravu, a mi ne zaboravljamo kititi posljednja počivališta ratnika koji počivaju u utvrdama tuge u okrilju Božjega mira i tišine, a koji su nam darovali slobodno hrvatsko nebo – kazao je priređivač zbirke Buljubašić u zahvali svima onima koji pišu i govore svoje stihove i pjevaju glasom svojih prijatelja koje je Gospodin zaogrnuo vječnom šutnjom, koji su se dali za Domovinu ostavivši nam pjesme neispjevane i neishodane korake.

Četrnaestero autora je i nastupilo na domopjevnom recitalu: Jakov Raos, Đurđica Tičinović, Petar Frane Bašić (iz Južnoafričke Republike), Nevenka Kovačević, Mate Buljubašić, Frane Livajić, Ilija Protuđer, Julija Stapić Katić, Stipan Medvidović, Danica Bartulović, Mate Karadža, Anita Martinac, Drago Čondrić i Miljenka Koštro, koja je dobila prvu nagradu i medaljon čestitosti Gungu, koji se od prije pet godina dodjeljuje autoru najpoticajnijih domoljubnih stihova. Miljenka Koštro rođena je 1964., živi u Viru kod Posušja (BiH), objavila je četiri zbirke stihova i roman „Biti Viktor“. U glazbenom dijelu programa pjevala je mješovita klapa Elektrodalmacija uz glasovirsku pratnju Tonćija Tranfića.

Mladen Vuković