"Na putu" Igora Kirova

Balet Hrvatskog narodnog kazališta Split će, u sklopu 62. Splitskog ljeta, 4. kolovoza s početkom u 21 sat na otvorenoj pozornici na splitskom poluototku Sustipan, praizvesti plesnu predstavu Na putu koreografa Igora Kirova na glazbu Goldberg varijacija Johanna Sebastiana Bacha. Nakon premijere, na rasporedu su još dvije izvedbe, 6. i 7. kolovoza.

Autor je Na putu zamislio kao klasični balet na „špicama“ koji se, na glazbenu podlogu Bachovih Goldbergovih varijacija, postepeno razvija ka suvremenom plesnom izričaju. 32 dulje ili kraće plesne sličice nose osnovnu priču o putovanju kroz čovjekove snove, maštanja i težnje. Ili, kako je Kirov zapisao: “Krenuli smo... A gdje? A zašto? Idemo tamo kamo nas put nosi, gdje nas tišina nepoznatog zove... da osjetimo drugi miris, da dodirnemo neko drugo tijelo, da otkrijemo neki drugi zvuk... i da opet putujemo. Uzimamo sa sobom svoj dom i toplinu. Sanjamo da bi jednog dana opet mogli SPAVATI... i maštati... Ali nemir u nama sve je VEĆI i JAČI. Proganja nas i ni trenutka nam ne dopušta da sklopimo oči i stignemo tamo kamo bismo htjeli... tamo gdje je miris drugačiji, gdje postoji SAN!“.

Sedamnaest plesačica i plesača na pozornici - Ekaterina Kuznjecova, Matea Milas, Gabriela Mede, Eva Karpilovska, Hazuki Tanase, Tina Hatlak, Lejla Bajramović, Ajla Kadrić, Artjom Žusov, Ivan Boiko, Aleksandar Korjakovski, Remus Dimache, Romulus Dimache, Uroš Škaper, Ašatbek Yusupuhanov, Yevhen Baranovskyi i Francesco Bruni – tragat će za svojim snom kroz Bachove snovite glazbene varijacije čiji se ritam i tempo stalno mijenjaju. Izvorno su skladane za čembalo, doživjele su mnoštvo transkripcija, a ova, baletna, uključuje klavir i orkestar, što na trenutke zvuči lirično i romantično, a onda, pak, snažno i moćno. Sve do finala u kojemu novu dimenziju daje još i harfa...

Akromatske, prepoznatljive kostime dizajnirao je Aleksandar Noshpal, jedan od najzaposlenijih makedonskih kostimografa, čija je posljednja suradnja s Kirovom bila hit predstava 5 do 12, a asistentica koreografa je Mojca Majcen.

D. Z. S.