Međunarodni znanstveni skup o ocu hrvatske književnosti

Prema kritičkom izdanju Marulićevih hrvatskih stihova, Evanđelistar marka Marulića, izvori i tekstološki problemi nadgrobnog govora Nikole Modruškoga za Pietra Riarija, tekstologija kajkavskih tekstova, tekstološke dvojbe pri izdavanju Vitezovićeva epistolarija, Rat Pazzijevih i Hrvati u službi papinske promidžbe, tekstološki izazovi pripreme dvadeset i petoga izdanja Nauka krstjanskoga... fra Matije Divkovića, u povodu obilježavanja 400. obljetnice tiskanja toga popularnog Divkovićeva djela, bile su jedne od tema znanstvenoga skupa Tekstološki izazovi hrvatske književne baštine, održanog 21. do 23. travnja, u Zavodu HAZU u Splitu, u organizaciji Književnog kruga Split, u sklopu međunarodnog znanstvenog, književnog i izdavačkog programom 26. Marulićevi dani.

Otvarajući međunarodni znanstveni skup na temu prvoga poznatoga Marulićevoga bogoslovnoga djela: Pet stoljeća Marulićeva Evanđelistara iz 1516. godine, nazočne je pozdravio akademik Nenad Cambji. Svečano prigodno slovo imala je Lahorka Plejić Poje i Bratislav Lučin, predsjednik Marulianuma.

Na dvodnevnom skupu Colloquiem Marulianun XXVI. dvadesetak sudionika iz nekoliko zemalja raspravljao je na temu Tekstološki izazovi hrvatske književne baštine. O novim spoznajama o prvoj kritičkoj priredbi Gundulićeva Osmana, govorili su Irena Bratičević i Ivan Lupić, uz prikaz novootkrivenog rukopisa kao i drugih dosad sasvim nepoznatih tragova Volantićeva rada na prvoj, i po mnogo čemu još uvijek nenadmašenoj, kritičkoj priredbi Gundulićeva Osmana. Tobias Daniels govoreći o ratu Pazzijevih i Hrvatima u službi papinske promidžbe, naglasio je da su na papinskoj strani bili i neki učeni Hrvati, a najglasovitiji među njima je bio biskup Nikola Modruški. U radu je raščlanio manje poznato djelo iz istog doba: „Raspravu Mateja Ranjine O miru Mlečana s veikim Turčinom i pomoći Firentincima protiv rimskoga prvosvećenika“. Šime Demo izlažući o tekstologiji jezičnih fuzija istaknuo je da jezično miješani tekstovi postavljaju niz izazovnih upita pred istraživača i priređivača. Što za percepciju teksta znači činjenica da su u njemu pojavljuju (najmanje) dva jezična koda? Koliko se u tom smislu današnje percepcija razlikuje od autora suvremene? Pristupajući problemu iz jezikoslovne perspektive i uzimajući u razmatranje makaronski latinski kao ekstremni primjer jezične fuzije, u izlaganju su se promatrale različite situacije susreta dvaju jezičnih sustava unutar istog teksta, te je pokušao identificirati njihove međusobne sličnosti i razlike, te usporedbu strategija i posljedica jezičnog kontakta latinskoga s različitim jezicima: romanski, germanski i slavenski, te specifični položaj koji je latinski imao u ranonovovijekovnim europskim društvima.

Fracesca Maria Gabrielli govorio je o tiskanom primjerku knjige hrvatsko-talijanske renesansne pjesnikinje Nade Bunić (Speranze di Bona), što ga je Ennio Stipčević 2004. otkrio u Sieni, a koji obuhvaća niz anonimnih rukopisnih zahvata, a za koje je pokušao dokazati, da ih je sročila sama autorica.

O tekstološkim izazovima pripreme dvadeset pet izdanja malog nauka fra Matije Divkovića (1563.-1631.), utemeljitelj franjevačke književnosti govorila je Dolores Grmača istaknuvši da uz njegove prve dvije knjige objavljene na narodnom jeziku u Bosni i Hercegovini: Nauk krstjanski i Sto čudesa; najpopularnije je njegovo djelo Nauk krstjanski s mnozijemi stari duhovnijemi i vele bogoljubnijemi (Mali Nauk, Venecija), koji je od 1616., do 1738., objavljen u 25 izdanja. U fokusu ovog izlaganja bile su razlike između pojedinih izdanja maloga Nauka s posebnim osvrtom na tekstološke probleme koji se otvaraju u pripremi kritičkog izdanja što je planirano za 2016., u povodu obilježavanja 400. obljetnice tiskanja toga popularnog Divkovićeva djela. Neven Jovanović govorio je o izvorima i tekstološkim problemima nadgrobnog govora Nikole Modruškoga za Pietra Riarija, dok je Branko Jozić u svom izlaganju Marci Maruli Evangelistarium (1516.-2016.): Vetera et nova, govoreći o Evanđelistaru koji je u proteklih petsto godina doživio 18 izdanja na latinskom, a u prijevodima na sedam jezika, istaknuo je: „Premda ga struka smatra Marulićevim najzrelijim moralno-teološkim djelom,o njemu postoji malo radova, tako da nemamo zadovoljavajuće odgovore na niz pitanja, poput onih o njegovom sadržaju i strukturi; o mogućim uzrocima utjecaja; o tome zašto je pisac svoj spis baš tako naslovio, kako djelo okvalificirati, zašto je nekoć doživjelo toliki uspjeh, kao i o njegovoj aktualnosti danas. Almir Kapetanović govorio je o kolebanju u priređivanju hrvatskih srednjovjekovnih tekstova, a Péter Kasza imao je izlaganje na temu Protiv Turaka Trankvila Andreisa iz 1541. Rad Ivana C. Kraljića Marulićev Dialogus de Hercule i njegova erazmofilska posveta može li se reći da je Marulić „Erazmovac“ i u kojem smislu, pročitao je Bratislav Lučin, koji je imao izlaganje na temu Prema kritičkom izdanju Marulićevih hrvatskih stihova II:metrička pitanja. O teskstologiji kajkavskih tekstova (S osvrtom na pjesmaricu Nikole Šafrana) govorila je Jasmina Lukec, a o tekstološkoj dvojbi pri izdavanju Vitezovićeva Epistolarija raspravljala je Violeta Moretti, a o prolegomeni za katalog dubrovačkih prepisivača Lahorka Plejić Poje, a Vlado Rezar Marcantonio Grineo u Dalmaciji: nekoliko bilježaka uz sadržaj rukopisa. Gorana Sepanić je imala izlaganje o novolatinskoj pjesničkoj poslanici u raljama života uz stihovni epistolarij Pavla Rittera Vitezovića, a o Celijevu prijevodu Ksenofontove Anabaze govorili su Petra Šoštarić i Josip Parat a o Krčkim astrološkim rukopisima iz 18 st. s tekstološkog motrišta u kontekstu srodnih djela govorile su Sanja Vulić i Marijana Borić.

U sklopu skupa predstavljene su knjige Irene Bratičević Via virtutis/Put vrline, Epigramatski opus Rajmunda Kunića, objavljene u Ex libris, Zagreb, 2015. i Almira Kapetanovića Jezik u startim versima hrvatskim, objavljene u nakladi Književnog kruga Split, 2016., otvorena izložba Pet stoljeća Marulićeva Evanđelistara, održane su i Deseta latinistička tekstološka radionica i Osma kroatistička tekstološka radionica, na kojima su sudjelovali studenti iz Splita, Zagreba i gimnazijalci iz Splita.

Položen je vijenac na Marulićev spomenik, a u crkvi Sv. Franje, mauzoleju brojnih hrvatskih velikana, među kojim se ističe otac hrvatske književnosti, slavljena je misa za njega te za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice, a Snježana Kuvačić, u ime Društva prijatelja kulturne baštine položila je vijenac na Marulićev grob. Misu je predvodio don Drago Šimundža u suslavlju fra Gabrijela Hrvatina Jurišića i fra Žarka Mule. Govoreći o Marulu mons. Šimundža je istaknuo: "Marko Marulić je s jedne strane veliki hrvatski pjesnik, otac hrvatske književnosti, otac umjetničke književnosti, ali isto tako on je najveći hrvatski pisac moralist. Zapravo on je humanistički moralist cijele Europe i svijeta".

U četvrtak, 28. travnja, bit će dodijeljena nagrada Dana hrvatske knjige: Judita, Davidias i Slavić. U programu će sudjelovati predsjednik Društva hrvatskih književnika Božidar Petrač, tajnik Povjerenstva nagrada Bratislav Lučin i dramski umjetnik Joško Ševo. A u GK Marko Marulić bit će održana pjesnička posveta Hrvatski pjesnici Marulićevu Splitu.

D. Z. S.