25. Međunarodni znanstveni skup posvećen ocu hrvatske književnosti Marku Maruliću

U Zavodu HAZU u Splitu održani su jubilarni 25. Marulićevi dani, od 19. do 23. travnja, koje priređuju Književni krug Split. Ove su godine, Marulićevi dani u znaku "srebrnog jubileja" bili s bogatijim, slavljeničkim programom; održala su se dva znanstvena skupa: o hrvatskoj književnosti humanizma i renesanse na kojem je sudjelovalo 16 govornika i digitalnoj usporedbi hrvatske i tirolske neolatinske literature, u suradnji s austrijskim stručnjacima. Na početku Znanstvenog, književnog i izdavačkog programa otvorena je izložbe 25. Godina Marulićevih dana (1991.- 2015.), a nazočne je pozdravio akademik Nenad Cambj.

Svečano prigodno slovo imao je prof. Vlado Rezara koji je kazao da su Maruićevi dani kao kulturna i znanstvena priredba posvećena baštini oca hrvatske književnosti nastali 1990. u suradnji Književnoga kruga Split i tadašnjega Radničkog sveučilišta Đuro Salaj; a pridružili su im se Društvo prijatelja kulturne baštine, Zavod HAZU u Splitu, DHK-a, te HNK u Splitu sa Smotrom hrvatske drame. U znanstvenim skupovima sudjelovalo oko 160 stručnjaka, od kojih pedesetak iz inozemstva, iz Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Francuske, Italije, Kanade, Litve, Njemačke, Mađarske, Poljske, SAD, Španjolske, Vatikana i Velike Britanije. Javnosti je predstavljen niz zanimljivih otkrića, primjerice, nepoznati Marulićevi tekstovi poput pisama na latinskom i talijanskom jeziku, latinski Životopis sv. Jeronima, Marulićevi glasgowski stihovi, komentari uz Katulove pjesme i drugi. Nastali su mnogi znanstveni radovi i knjige domaćih i stranih autora te novi prijevodi Marulićevih djela na strane jezike. Od 2007. godine, Marulićevi dani se šire i na druge teme hrvatske humanističko-renesansne književnosti. Otkrivaju se, objavljuju i proučavaju djela Ilije Crijevića, Paladija Fuska, Nikole Gučetića, Nikole Modruškoga, Antuna i Mihovila Vrančića, Marulićeva učitelja Tidea Acciarinija i drugih.

Izlaganja sa znanstvenih skupova objavljuju se u godišnjaku Colloquia Maruliana a dosad su objavljena 24 sveska sa 7640 stranica, na kojima su tiskana 544 priloga: 354 IzlaganjaIzlaganja sa znanstvenih skupova objavljuju se u godišnjaku Colloquia Maruliana a dosad su objavljena 24 sveska sa 7640 stranica, na kojima su tiskana 544 priloga: 354 znanstvena i stručna rada, 59 Marulićevih tekstova i kritičkih izdanja i prijevoda drugih autora, 131 prilog kroničarskih zapisa, bibliografija, recenzija, nekrologa i drugo. Marulićevi dani zanimljivi su i znanstvenicima mlađih naraštaja, pa je dosad održano 14 dvodnevnih radionica, kroatističkih i latinističkih, na kojima je sudjelovalo oko 130 studenata iz Hrvatske.znanstvena i stručna rada, 59 Marulićevih tekstova i kritičkih izdanja i prijevoda drugih autora, 131 prilog kroničarskih zapisa, bibliografija, recenzija, nekrologa i drugo. Marulićevi dani zanimljivi su i znanstvenicima mlađih naraštaja, pa je dosad održano 14 dvodnevnih radionica, kroatističkih i latinističkih, na kojima je sudjelovalo oko 130 studenata iz Hrvatske.

Izlaganja

Na ovogodišnjem dvodnevnom znanstvenom skupu na temu Hrvatska književnost humanizma i renesanse sudionici iz nekoliko zemalja raspravljali su o hrvatskim humanistima kao jednom od prvih Juraju Benji i njegovoj korespondenciji u MS Bodi, Canon. Pat. Lat. 223. govorio je Luka Špoljarić pokušavajući ga smjestiti u društveno-povijesni kontekst, budući da su mu rukopisi još neistraženi u središtu pozornosti bila su neobjavljena pisma koja je Benja razmijenio s Tintijem i Zancanijem, a koja se čuvaju u Bodleiani. Teo Radić i Anamarija Žugić u svom izlaganju Marginalije Nikole Marulića u njegovu prijepisu Ciceronova spisa De officiis, govorili su o rukopisnom primjerku Ciceronove rasprave O dužnostima, kao o drugoj tiskanoj knjizi, nakon Biblije, najbolje svjedoče o golemom utjecaju što ga je u srednjem vijeku imalo ovo znamenito filozofsko djelo, za kojeg su mnogi istaknuti kršćanski pisci znali kazati kako čovjek koji pročita O dužnostima može biti moralan ako i ne pročita Sveto Pismo.

Stoga ne čudi da je splitski humanist Nikola Marulić, otac Marka Marulića, čitao i dijelove prepisao, te ih označio, kako bi se budućem čitatelju ukazalo na važnost. Vlado Rezar imao je izlaganje Alto recessu Sipari tenet: zaboravljeni Celije. Neven Jovanović u svom izlaganju Antituricica iterata – ponovni pogled na hrvatsku protutursku književnost, upozorio je na nepoznate protuturske tekstove , te ih kronološki skicirao u tematsku i formalnu dinamiku unutar korpusa. Bratislav Lučin je u izlaganju kazao, da uspostavi što točnijeg teksta Marulićevih hrvatskih stihova doprinijeli su nekoliko naraštaj hrvatskih filologa, ali uz sva nastojanja i rezultate, pravog kritičkog izdanja Marulićevih hrvatskih/pjesničkih stihova nema, i predavanje je put za priređivanje takvog izdanja.

Filip Šarić govori o je o rijetkim riječima kod Marulića i njihovim izvorima, a prema dosadanjim istraživanjima pokazalo se da Marulić nije bio pod utjecajem samo klasičnih ili kršćanskih pisaca, nego da su na njega podjednako utjecale obe skupine. Sanja Vulić govorila je o jezičnim previranjima u dubrovačkoj renesansnoj književnosti, starijeg i novijeg štokavskog sustava, naime gramatički sustav i leksički inventar arhaične štokavštine u doba hrvatske renesanse, ali i kasnije, sadržavaju brojne zajedničke značajke, suvišnim postaje rasprava o čakavizmima u dubrovačkom idiomu toga doba. -zaključila je izlaganje. Jan Šipoš govorio je o jezičnoj analizi epa De Solis ac Lunae defectibus Ruđera Boškovića, i svoje izlaganje posvetio njegovoj pjesničkoj djelatnost, neznanstvenoj, koja, unatoč manjem opsegu, svojom vrsnoćom nikako ne zaostaje za njegovim znanstvenim radom.

Zanimljivo je bilo izlaganje Petera Kasza Mreža humanista, biskupa i diplomata na temelju njegove korespondencije u kojem je govorio o Stjepanu Brodariću jednom od najpoznatijih humanista Hrvatsko_Ugarskog Kraljevstva u 16. stoljeću, o njegovim vezama, koje nisu ograničene na druge humaniste nego, zbog njegova djelovanja, uključuju mnoge vladare i te vodeće političare njegova vremena. Erzsébet Barbala Sörös govorila je o nepoznatim pisama Antuna Vrančića koja se tiču mađarskih i međunarodnih odnosa početkom 16. st., te je pokušala povijesno i književno pojasniti pozadinu tekstova, na razini izravnih intertekstova, stilistike i retorike. Miljenko Lončar i Diana Sorić u svom izlaganju šifrirana pisma Ferdinanda I. i Maksimilijana II. upućena Antunu Vrančiću i ostalim carigradskim poslanicima pokušali su opisati rukopis, kritičko izdanje i komentar.

György Palatás rasvijetlio je odnosi Mihovila Vrančića s ujakom Ivanom Statilićem u svjetlu njihova dopisivanja. Branko Jozić u svom izlaganju Marulićeva društvena veza, MisaSudionici skupa su položili vijenac na spomenik Marku Maruliću na Voćnom trgu. U crkvi sv. Frane, slavljena je misa za njega i za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice. Misu je predvodio fra Žarko Mula u suslavlju fra Gabrijela Hrvatina Jurišića.donio je njezin pregled uz osnovne podatke o prirodi veze Marulića s navedenim osobama, a o kojim malo znamo. Iznoseći jedan dosada nepoznat podatak u marulologiji. Luka Ilić u svom radu Novovjekovni učenjak između konfesija: protestantske mreže Andrije Dudića (1533 – 1589) istražio je kako teme u Dudićevoj korespondenciji odražavaju njegove vjerske interese u razdoblju kada su se konfesionalne razlike u Europi učvršćivale. Ivica Martinović govoreći o prirodnofilozofskim temama u Dragićevićevu djelu De natura angelice, naglasak je stavio na Incipt devete knjige o dobi, mjestu i kretanju anđela, o kojima se raspravljalo u tekstu, o definiciji vječnosti i neprekidnih vremena, o tome na koji je način anđeo na mjestu i o načinu kretanja anđela.

U sklopu Skupa održana je Deveta latinistička tekstološka radionica Epigrafska šetnja Splitom i Sedma kroatistička tekstološka radionica Marulićeva Judita – istinski izazov za suvremenog čitatelja, predstavljanje knjiga Theologiam of Sin and Grace... Milost, vjera i grijeh – teologija Matije Vlačića Ilirika, te je održano predavanje Tekstualne mreže ranonovovjekovne Hrvatske i Croatica et Tyrolensia –digitalna usporedba hrvatske i tirolske novolatinske književnosti, održana pjesnička večer splitskih pjesnika, nastupio je i gitarist Petar Čulić. Sudionici skupa su obišli kulturne znamenitosti Trogira, a dodijeljena je i nagrada Dana hrvatske knjige: Judita (Stipe Botica, Povijest hrvatske usmene književnosti), Davidias (Franz Posset, Marulus and the Biblija Latina of 1489.), Slavić (Karmela Špoljarić nije ovo Twin Peaks) (Društva hrvatskih književnika).

Sudionici skupa su položili vijenac na spomenik Marku Maruliću na Voćnom trgu. U crkvi sv. Frane, slavljena je misa za njega i za sve pisce, umjetnike i kulturne djelatnike Splita i okolice. Misu je predvodio fra Žarko Mula u suslavlju fra Gabrijela Hrvatina Jurišića, koji je kazao: Marulić je bio čovjek, koji je težio kulturi i znanosti, a vjersko mu je bilo temeljno, ta njegova kulturnu kršćansku baština prenosi se novim naraštajima, i s njegovih se izvora i danas čita. Ponosni smo što je u našoj crkvi počiva Marko Marulić, on je ponos našeg grada, naše Hrvatske, i cijeloga svijeta. Na misi je pjevao samostanski zbor sv. Frane. Na kraju misnog slavlja prigodnu riječ uputio je uime Društva prijatelja kulturne baštine Ante Sapunar i na grob Marka Marulića položen je vijenac.

D. Zeljko Selak