47. tamburaški festival Kulturne federacije mladih Hrvatske bratske zajednice Amerike

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika gostovat će s osam stotina izvođača Tamburaški festival Kulturne federacije mladih Hrvatske bratske zajednice Amerike / Annual CFU Junior Tamburitza Festival i to od 5. do 7. srpnja 2013. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu. Festival se održava pod visokim pokroviteljstvom Vlade Republike Hrvatske prigodom ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju.

U Zagrebu će nastupiti petnaest ansambala iz fraternalističkih središta SAD-a i Kanade i to iz Merrivillea, Pitsburgha, Cokeburga, Youngstownea, Puebla, McKeesporta, Rankina, Steeltona, Clevelanda, St. Loisa, Waukegana, Aliquippe, Milwaukeeja i Toronta. Izvođačima iz Amerike pridružit će se KUD Sveti Juraj iz Ogulina gdje djeluje odsjek Zajednice 2001 Frankopan. Počasna dirigentica Festivala je Sisčanka s dugogodišnjom američkom adresom Katarina Lukačević, koju ćemo vidjeti i u ulozi umjetničke direktorice i koreografkinje zbora Cleveland Junior Tamburitzans. Riječ je o najljepšem festivalu mladih što se u Americi priređuje punih 47 godina s ciljem očuvanja hrvatske glazbene i plesne baštine, čiji je umjetnički sadržaj proteklih desetljeća obogaćivan i raznim interkulturalnim fenomenima koji simboliziraju današnje multikulturno američko društvo.

Virtuozi američke tamburaške glazbe poput primaša i suvremenog skladatelja Jerryja Grcevicha, upisani u Kuću slavnih tamburaša (Tamburitza Hall of Fame) pretežito su izrasli u okviru tamburaškog pokreta Hrvatske bratske zajednice Amerike i Američko-hrvatskog pjevačkog saveza, utemeljenog 1949. godine u Clevelandu!

Mladi tamburaši iz brojnih metropola SAD-a i Kanade, u organizaciji HMI, uspješno su gostovali sa svojim atraktivnim festivalskim koncertima u Zagrebu 1976., 1981.,1986., 1997. kao i prigodom domovinske proslave 110. obljetnice HBZ-a godine 2004. Naposljetku stižu nam i ovoga ljeta za naš narod povijesne 2013. godine, kada će Republika Hrvatska stupiti 1. srpnja u punopravno članstvo Europske unije.

Dvotjedne turneje - kulturni turizam

Prva tri festivalska gostovanja hrvatskih tamburaša iz Amerike u Staru domovinu, uz rukovodstvo HBZ-a i HMI-ja iz Pittsburgha i Zagreba, uspješno je realizirao Matičin djelatnik profesor Ante Kličinović. Zadnja tri festivalska projekta u RH u poticajnom su aranžmanu voditeljice Odjela za kulturu Hrvatske matice iseljenika profesorice anglistike s dugogodišnjim etnološkim iskustvom Srebrenke Šeravić i mogu se smatrati, obostrano korisnim, prvoklasnim etnomuzikološkim i etnokoreološkim studijskim boravkom.

HMI sudionicima festivala u zagrebačkoj KD Vatroslava Lisinskoga priređuje koncert dobrodošlice. Nastupa Tamburaški orkestar HRT-a pod ravnanjem maestra Siniše Leopolda, Zagrebački folklorni ansambl, Klapa Hrvatske ratne mornarice Sveti Juraj, te solisti Renata Sabljak i Đani Stipaničev.

Matica mladim Zajedničarima priređuje i dvotjedne turneje po Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini. Izvođači mogu sudjelovati u Matičinoj Školi hrvatskoga folklora SuradnjaHrvatska matica iseljenika 62 godine kreativno surađuje s Hrvatskom bratskom zajednicom Amerike. Ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović i voditeljica Matičina Odjela za kulturu prof. Srebrenka Šeravić s ponosom ističu izvrsnu suradnju s čelništvom HBZ-a iz SAD-a te umjetničkim voditeljima gostujućih ansambala.i tradicijskih glazbala, radionici narodnih nošnji ili tečajevima hrvatskoga jezika i kulture.

Susreti s rođacima u virtualnom i stvarnom zavičaju

Takvim organizacijskim konceptom Šeravićeve i izdašnom Matičinom ljetnom programskom ponudom američka mladež naših korijena, lakše upoznaje kulturno-povijesne značajke Lijepe Naše. Turistička zajednica grada Zagreba i Turistička agencija Speranza pri tom su godinama pouzdani partneri HBZ-u i HMI-ju.

Hrvatska matica iseljenika 62 godine kreativno surađuje s Hrvatskom bratskom zajednicom Amerike. Ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović i voditeljica Matičina Odjela za kulturu prof. Srebrenka Šeravić s ponosom ističu izvrsnu suradnju s čelništvom HBZ-a iz SAD-a te umjetničkim voditeljima gostujućih ansambala.

Unatoč činjenici da su tijekom tih turneja Zajedničara i festivalskih gostovanja po Starom kraju najdirljiviji susreti mladih Amerikanaca s rođacima ili prezimenjacima netom otkrivenim na Facebooku, najsnažnija se energija pobudi u srcima američkih ljubitelja hrvatske tradicijske kulture kad se na grudi primi dangubica na autentičnim lokalitetima tamburaškog glazbovanja.

Koliko god u ona olovna vremena bio nezaboravan prvi dolazak u domovinu vlastitih predaka mladih Zajedničara nakon sloma Hrvatskoga proljeća sedamdesetih 20. stoljeća, u srcu svakog američkog i kanadskoga Hrvata na posebnom je mjestu istaknut prvi dolazak u neovisnu Republiku Hrvatsku godine 1997. po završetku Domovinskoga rata – tijekom kojega su njihove obitelji upućivale golemu humanitarnu pomoć ugroženim ljudima, poglavito ratnoj siročadi u Hrvatskoj – štićenicima Zaklade Dora.

Povijest fetivala i društvene mreže

Otkad je prvi Tamburaški festival Kulturne federacije mladih HBZ-a održan 1967. godine u jednom od najmnogoljudnijih američkih okruga Cook Countyju na pozornici nekadašnjeg Dječjeg doma u predgrađu Chicaga u gradiću Des Plaines – bilo je očito da će djeca hrvatskih useljenika afirmirati svoju glazbenu i plesnu etničku baštinu u okviru američkog kulturnog mozaika.47 godina tradicijeOsnovan prije 47 godina, festival tamburice i folklora, razvio se u najmasovniji amaterski kulturni fenomen mladih Amerikanaca naše korjenike i postao u SAD-u svojevrsni preteča planetarno modernog multikulturalizama naših dana, čija se paradigma izgrađuje na bogatstvu različitosti kultura, jezika i naroda Osnovan prije 47 godina, festival tamburice i folklora, razvio se u najmasovniji amaterski kulturni fenomen mladih Amerikanaca naše korjenike i postao u SAD-u svojevrsni preteča planetarno modernog multikulturalizama naših dana, čija se paradigma izgrađuje na bogatstvu različitosti kultura, jezika i naroda.

Ljubitelji hrvatske tradicijske kulture, rođeni i školovani u SAD-u i Kanadi, djeca su informacijsko-komunikacijskoga doba pa svoje slobodne aktivnosti logično usmjeravaju na njegovanje narodnoga stvaralaštva u novoj domovini, što izlazi izvan okvira one starinske prosvjetiteljske ideje njihovih predaka iz doba Prvog proljeća europskih naroda i Ilirskoga preporoda, opterećene rekonstrukcijom okoštalih zavičajnih formi i identitetskim getoiziranjem hrvatstva. No, činjenica je da se Festival u posljednjih skoro pet desetljeća razvijao u prilog integraciji mladih američkih Hrvata, suprotno od inzistiranja na asimilacijskoj paradigmi melting pota - postavši vidljivim kulturnim dionikom suvremenog američkog društva. Ta se činjenica očituje u praksi američke svakodnevice, vidljive i na globalnoj Mreži.

Četvrti iseljenički naraštaj na Facebooku i Twiteru

Danas su svi zborovi Kulturne federacije mladih HBZ-a povezani putem internetskih društvenih mreža poput Facebooka i Twitera. Zahvaljujući novim medijima međusobna je komunikacija zborova učestala i u virtualnom prostoru može se odvijati u svim smjerovima, uključujući i one prema hrvatskoj digitaliziranoj baštini s bogatim fonotekama izvorne etnomuzikološke građe i notnih zapisa antologijskih skladatelja tamburaške glazbe, ali i spotova amaterskih izvođača hrvatskih narodnih napjeva dostupnih preko You Tubea.

Bilo kako bilo, stvaralačka energija mladih američkih Hrvata trećeg i četvrtog naraštaja, okupljenih oko Festivala i Podmlatka HBZ-a, svake festivalske sezone u srpnju otkriva kulturnoj javnosti multietničkih metropola SAD-a i Kanade magično narodno blago svojih obitelji, koje liberalno američko društvo kao specifičnu kulturnu različitost prebacuje iz javnog u privatno područje - vrijedno osobitog poštovanja.

Nije stoga slučajno da mladi američki Hrvati i njihovi roditelji, dirigenti i koreografi, časte svoju novu domovinu svakoga ljeta tamburaškim Festivalom baš prigodom Dana nezavisnosti u spomen na Četvrti srpanj 1776., kada je objavljena glasovita američka Deklaracija o neovisnosti.

Nakon uspjeha prvog i drugog Festivala, održanih u Des Plainesu, KFM HBZ prepoznala je želju mladih izvođača i njihovih roditelja da se festivali svake godine održavaju u drugom gradu SAD-a, kako bi izvođači što temeljitije upoznali kulturno-povijesne značajke svoje nove domovine.

Troškove festivala i njegovih gostovanja koji nisu mali, valja znati, uz Zajednicu, snose uglavnom roditelji naših mladih tamburaša. 40 sastavaTrenutačno Kultura federacija mladih HBZ okuplja 40 tamburaških sastava svirača, pjevača i plesača iz SAD-a i Kanade u kojima hrvatsku glazbenu baštinu i folklor njeguje i širi na tisuće ljubitelja magičnog hrvatskoga etnološkoga nasljeđa na sjeverno-američkom kontinentu. Članovi zborova i orkestara uključeni su istodobno i u Podmladak Zajednice pa svi zborovi stoga imaju zajednički prepoznatljivi naziv - Junior TamburitzansOdlično organizirani Festivali iz velikih središta fraternalizma SAD-a kasnije počinju gostovati u hrvatskim centrima fraternalističkog pokreta Kanade, da bi se od sredine sedamdesetih godina, desetljeće i pol uoči pada Berlinskog zida i hrvatskog pokreta za neovisnost, počela ostvarivati dugo žuđena festivalska gostovanja i po Hrvatskoj.

Nedvojbeno, ovaj je Festival jedinstveni otisak srca mladih američkih Hrvata, koji vole vlastiti Američki narod i cijene svoje hrvatsko kulturno nasljeđe!

Kulturna federacija mladih HBZ-a

Kulturna federacija mladih HBZ-a (CFU Junior Cutural Federation) SAD-a i Kanade utemeljena je 1966. na poticaj današnjeg glavnog predsjednika HBZ-a Bernarda M. Luketicha i Milana Vraneša. Kulturnoj federaciji mladih HBZ-a pridružilo se tada 19 tamburaških zborova, od kojih je jedanaestnastupilo na prvom festivalu u Illinoisu spomenute 1967.

Trenutačno Kultura federacija mladih HBZ okuplja 40 tamburaških sastava svirača, pjevača i plesača iz SAD-a i Kanade u kojima hrvatsku glazbenu baštinu i folklor njeguje i širi na tisuće ljubitelja magičnog hrvatskoga etnološkoga nasljeđa na sjeverno-američkom kontinentu. Članovi zborova i orkestara uključeni su istodobno i u Podmladak Zajednice pa svi zborovi stoga imaju zajednički prepoznatljivi naziv - Junior Tamburitzans.

Većina američkih tamburaša tijekom 20. stoljeća, ispostavlja se, potječe iz hrvatskih područja gdje je orkestrirana tambura najkasnije dospjela - Gorski kotar, Primorje i Dalmacija. Etnomuzikolozima i folkloristima poput Richarda Marcha ili Stjepana Sremca nije bilo teško pojasniti taj fenomen pa su se brzo složili s povjesničarima iseljeništva kao što su George J. Prpic i Ivan Čizmić da se uzrok tome fenomenu krije u jednostavnoj činjenici da je s tih hrvatskih prostora u Ameriku odselilo najviše ljudi od sredine osamnaestog stoljeća, uključivši i onaj najmasovniji polumilijunski val u Ameriku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

Današnji tamburaški zborovi u Americi izvode pjesme i plesove iz svih krajeva Hrvatske kao što su Dalmacija, Istra i Kvarner, Gorska Hrvatska, Središnja i sjeverozapadna Hrvatska, Međimurje i Podravina te Slavonija, Baranja i Srijem.

Magično kulturno nasljeđe američkih Hrvata

Priča o Kulturnoj federaciji Zajednice, koja već četvrt stoljeća ima i brojne projekte za zreliju životnu dob poput 25. festivala HBZ-a održanog lani u Washingtonu sa 22 ansambla odraslih tamburaša iz cijele Amerike - doživljava se čarobnom tek kada se zajednički prisjećamo avantura i uspjeha naše djece!

U kolektivnoj memoriji naših obitelji u Americi najupečatljiviji je ostao Treći tamburaški festival mladih, održan 1969. godine u središtu Pittsburgha u arhitektonskoj ljepotici izgrađenoj šezdesetih - Civic Areni, kada su pensilvanijsku publiku oduševila 22 dječja tamburaška zbora u živopisnim narodnim nošnjama. Zanos i brojnost mladih Zajedničara u tamburaškom je pokretu u Americi rastao iz godine u godinu, stoga Kulturna federacija mladih HBZ-a za svoj deseti rođendan 1976. vlastiti Festival upućuje u glavni hrvatski grad Zagreb. Oko osamsto izvođača iz deset zborova zadivilo je hrvatsku javnost.
- Bio je to most koji je spojio obitelji i mlade glazbenike iz Hrvatske i one sa sjevernoameričkog kontinenta, ponosno se prisjeća Bernard M. Luketich.

Neosporno je da su zagrebačka gostovanja, Festival mladih Zajedničara, oplemenila neodoljivim šarmom radosnog glazbenog spomenara. Desetljeće potom Festival je bilježio rast pjevačkih zborova i tamburaških orkestara diljem SAD-a i Kanade.

Kulturnu federaciju mladih trenutačno vodi glazbenik Donald Weakley, koji je tu dužnost preuzeo od dugogodišnje uspješne predsjednice Joan Kutz uoči čikaškog 43. Festivala na godišnjoj sjednici Federacije koja je održane 24. siječnja 2009. godine u Milwaukee (WI). Tom je prigodom izabrano i novo Upravno vijeće KFM HBZ koje čine dvije potpredsjednice Bernadette Luketich-Sikaras i Goldie Malone, kao i tajnik Ivan Begg te blagajnik Ted Sebetich. U aktualnom Savjetu KF djeluju Joan Kutz, Virginia Michtich, Mary Ann Mikula i Carol Sees, dok su za članove Nadzornog odbora odabrani Don Bowman, Janet Craig, Mike Ricci, Christine Kejas, Emil Riccio i jasno Bernard M. Luketich.

Folklorna baština predaka

- U brojnim gradovima Amerike, gdje djeluju odsjeci Zajednice, stvarali su se u drugoj polovici 20. stoljeća novi ansambli što je djecu hrvatskih korijena i njihove prijatelje motiviralo da uče narodne pjesme i plesove, ali i hrvatski jezik. Ne zaboravimo da je to i vrijeme procvata hrvatskih etničkih škola za učenje jezika i etničkih župa u kojima su naši ljudi slušali mise na hrvatskome jeziku. Američku je mladost hrvatskih korijena oduvijek očaravala folklorna baština njihovih djedova, uključujući i moje kćeri i unuke. Jednima se sviđala glazba, drugima prelijepe narodne nošnje i plesni običaji, treći su slali djecu u dopunske etničke škole jezika, a četvrtima je bila privlačnija naša raznolika etnokulinarska tradicija, pojašnjava glavni predsjednik Zajednice Bernard M. Luketich, koji uz odgovorne rukovodeće dužnosti desetljećima ispisuje i vlastitu kolumnu O Zajednici koja mari u Zajedničaru, službenom glasilu HBZ-a.

Najbrojniji Festival dosad, na kojem je u dvodnevnom programu nastupilo rekordnih 35 omladinskih tamburaških zborova, održan je 1987. godine u Konvencijskom centru David L. Lawrence u Pittsburghu. No, zadnja dva desetljeća ta se brojka po festivalskoj sezoni uglavnom vrti oko dvadesetak ansambala sa 700 do 800 izvođača iz SAD-a i Kanade.

Iako je u Detroitu lani na 46. Festivalu nastupilo svega 17 tamburaških zborova, optimizam ne napušta Zajedničare. Godinu ranije (2011.) u gradu Orlandu na 45. festivalu sudjelovala su pak 22 ansambla s više od 800 izvođača. Festival je na Floridi gostovao u sličnom sastavu i 1991. te 2000. Nadalje, dvadeset zborova okupio je 44. festival HBZ-a koji se odvijao početkom srpnja 2010. u Torontu. Te su godine, prisjetimo se, posebna priznanja prigodom 25-te obljetnice Milwaukee CFU Tamburice dobili Patsy Lucas, Nancy Požgaj, Julie Ewend i Ken Werner.

Još neke zanimljivosti

Povjesničar hrvatskoga iseljeništva Ivan Čizmić (1994.) ističe da je tijekom druge polovice 20. stoljeća na američkim sveučilištima postojala tradicija da se uz nastavni i znanstveni rad uvodi i neka društvena aktivnost kojom se može steći popularnost pojedinog studenta. Neka sveučilišta stoga njeguju glazbena i plesna društva, atletske i nogometne klubove. Primjerice, Duquesne University Tamburitzans s Duquesne University iz Pittsburgha (PA) na svom repertoaru je imao niz popularnih hrvatskih tamburaških kompozicija koje je izvodio diljem Amerike i svijeta, čime je značajno pridonio popularnosti hrvatske tamburaške glazbe među studentima Amerike, pa nije neobično što se Bernard M. Luketich povezao sa glazbenikom koji je bio umjetnički direktor tog glasovitog tamburaškog zbora Walterom W. Kolarom (Waltera W. Kolara: A History of the Tambura, 1975.). Ta je suradnja donijela stručnu potporu mladim Zajedničarima – koja se i danas prakticira.

Vesna Kukavica