Otvorena izložba o 50. obljetnici smrti Branka Gavelle

Izložba o 50. obljetnici smrti Branka Gavelle - utemeljitelja Zagrebačkoga dramskog kazališta, otvorena danas u atriju toga kazališta koje sada nosi njegovo ime, podsjetnik je i na devet predstava koje je taj velikan hrvatskoga kazališta režirao u tome kazalištu, a prvi put oku javnosti izlaže i memorabilije, poput posmrtne maske, štapa, šešira te originalnih dokumenata o Gavellinu životu i osnivanju Akademije dramske umjetnosti.

Vrstan poznavatelj Gavellina rada, hrvatski književni povjesničar i član-suradnik HAZU Branko Hećimović otvorio je izložbu i istaknuo da je ona na pravome mjestu - tu gdje su glumci zahvaljujući baš Gavelli imali svoje kazalište.

Hećimović je objasnio da se ta suma i sinteza Gavellina rada temelji na tri izvora - suradnji kazališta "Gavella" i Odsjeka za povijest hrvatskoga kazališta Zavoda za povijest hrvatske književnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) te pomoći Akademije dramske umjetnosti zagrebačkoga Sveučilišta i Muzeja za umjetnost i obrt za što je zahvalio dekanu Enesu Midžiću i ravnatelju Miroslavu Gašparoviću. Podsjetio je i da je pokojni akademik Nikola Batušić, Gavellin unuk, podario i pohranio u HAZU ostavštinu svoga djeda.

Osvrnuo se na neke od devet Gavellinih predstava u "Gavelli", među kojima i na Krležinu "U logoru" koja je, istaknuo je, zauvijek ostavila nešto što se rijetko ponavlja - četiri velika glumca - Dragu Krču, Svena Lastu, Josipa Bobija Marottija i Peru Kvrgića, koji je jedini od tih velikana još i danas na "daskama što život znače", a bio je i na današnjem otvorenju izložbe.

Podsjetio je i da je prvo Gavellino uprizorenje Krležine drame "U logoru" bilo zabranjeno 1920., te da jedna njegova predstava - "Mećava" iz 1954., drama Pere Budaka, nije nikad izvedena iako postoje fotografije s kompletnim ansamblom predstave.

Hećimović je dodao da je Gavella režirao u Hrvatskoj i u većini južnoslavenskih kazališnih središta, kao i u kazalištima u Brnu, Pragu, Milanu, Sofiji, Bratislavi, Ostravi i Trstu, te da je na scenu postavio 279 dramskih i opernih djela.

U današnjoj "Gavelli" režirao je pak drame "U logoru" i "Golgotu" Miroslava Krleže, "Na kraju puta" Marijana Matkovića, "Kako vam drago" i "Macbeth" Williama Shakespearea, "Kir Janju" Jovana Sterije Popovića, "Svoga tela gospodar" Slavka Kolara, "Zatvorene sobe" Grahama Greena te "Tirenu" Marina Držića.

Pjesnikinja i dramaturginja Sibila Petlevski rekla je da danas ne govori kao poznavatelj Gavellina djela već na mjestu pokojnoga akademika Nikole Batušića koji je, istaknula je, zapravo potaknuo sagledavanje Gavellina rada na drugi način za što mu kazališna sredina puno duguje.

Ravnatelj kazališta "Gavella" Darko Stazić podsjetio je da je Branko Gavella umro u rodnome gradu 8. travnja 1962. Najavio da će 8. svibnja u "Gavelli " biti upriličen znanstveno-stručni skup kada će se prikazati i filmska snimka Krležine drame "U logoru" - prve Gavelline predstave na pozornici Zagrebačkoga dramskog kazališta, kojom je to kazalište 1954. i počelo raditi.

Napomenuo je i da su ovogodišnji Dani hvarskoga kazališta posvećeni upravo Branku Gavelli.

Osobnu zahvalnost Branku Gavelli izrazila je glumica Nada Subotić koja je okupljenima interpretirala pjesmu "Svakidašnja jadikovka" velikoga Tina Ujevića koja je, otkrila je, bila Gavellina najdraža pjesma.

(hkv-Hina)