Sanda Ham u povodu 45. obljetnice Deklaracije o hrvatskom jeziku

Glavna i odgovorna urednica časopisa "Jezik" i profesorica na osječkom Filozofskom fakultetu Sanda Ham izjavila danas iako se država obvezala pomagati i poticati niz kulturnih zbivanja koje bi trebale zapljusnuti Hrvatsku baš ovaj tjedan, tijekom Dana hrvatskog jezika, obilježavanja su, međutim, skromna, pretežito u školama i knjižnicama ili po ograncima Matice hrvatske, uglavnom predavanja ili izložbe o hrvatskome jeziku, i to je sve.

O tridesetoj obljetnici Deklaracije, 1997., kako podsjeća Ham, Hrvatski je sabor donio odluku o proglašenju Dana hrvatskoga jezika spomen-tjednom i tom je prigodom odlučeno: "Dani hrvatskoga jezika obilježavat će se prigodnim priredbama, predavanjima i natjecanjima u javnom i kulturnom životu Republike Hrvatske, u spomen Deklaraciji o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika, a u svrhu promicanja čistoće hrvatskoga jezika u javnoj uporabi. Vlada Republike Hrvatske posebnom će odlukom utvrditi koje će se priredbe, predavanja i natjecanja financirati iz državnoga proračuna." (NN, br. 27., 1997.).

"Već na prvi je pogled očito da je izostalo obilježavanje na višim razinama, a ipak je riječ o 45. obljetnici. Ni na mrežnim stranicama Vlade ili ministarstava nema ni riječi uz ove važne dane za hrvatsku kulturu", izjavila je Ham za Hinu.

Po njezinim riječima Dani hrvatskoga jezika prepušteni su pojedincima, uglavnom učiteljima i profesorima hrvatskoga jezika. Komu je od njih hrvatski na srcu taj će se potruditi, prenijeti svojoj sredini i svojim učenicima vrijednosti hrvatskoga jezika i kulture zbog kojih je Deklaracija nastala, dodala je.

"Međutim, 'čistoća se hrvatskoga jezika u javnoj uporabi', kako to izrijekom kaže saborska odluka, na taj način ne može promicati jer to nije u moći (samo) dobre volje pojedinca. Naravno, za njegovanje hrvatskoga jezika nije dosta tjedan dana, pa makar bila riječ i o spomen-tjednu, ali barem bi na simboličnoj razni (kada već nije na izravnoj i doslovnoj) bilo dobro da je netko od vladajućih napokon progovorio o hrvatskom jeziku kao o kulturnoj vrijednosti hrvatskoga naroda. Pomislili bismo da je hrvatski jezik više nego dobro utrživa pravopisna roba, aferaški novinski članak o tobožnjoj nasilnoj kroatizaciji ili prekonoćno smjenjivanje športa. Ovako, uz prešućivanje Deklaracije, ostaje nam dvojiti", kaže Sanda Ham.

Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika objavio je zagrebački tjednik "Telegram" 17. ožujka 1967. na svojoj naslovnoj stranici, nakon čega se digla opća hajka na njezine potpisnike - ugledne hrvatske kulturne i obrazovne ustanove te pojedince. Deklaracija, koju je prije dvadeset godina jezikoslovac Dalibor Brozović bio ocijenio kao duh rodoljubnog otpora hrvatske inteligencije, nastala je na poticaj Upravnog odbora Matice hrvatske koje je bilo odredilo sedmeročlano povjerenstvo za njezino sastavljanje.

(hkv-Hina)