Održana međunarodna komemoracija Milanu pl. Šufflayu

Upovodu 81. obljetnice smrti hrvatskoga znanstvenika i publicista Milana pl. Šufllaya danas je u Matici hrvatskoj održan međunarodni komemorativni skup.

Skup su organizirali Udruga Dr. Milan pl. Šufflay, Vijeće albanske nacionalne manjine Grada Zagreba te veleposlanstva Republike Albanije i Republike Kosova u Hrvatskoj.

Na skupu su govorili albanski veleposlanik Pellumb Kazimi, kosovski veleposlanik Valdet Sadiku, ministar savjetnik u makedonskom veleposlanstvu Redjep Saliu, akademik Kosovske akademije znanosti i umjetnosti u Prištini Pajazit Nushi, predsjednik Udruge Dr. Milan pl. Šufflay Darko Sagrak, potpredsjednik Matice hrvatske Stjepan Sučić, u ime hrvatskoga Ministarstva kulture Srećko Šestan i predsjednik Vijeća Albanske nacionalne manjine Grada Zagreba Gzim Redžepi.

O značenju, povijesnoj važnosti, znanstvenom ugledu i Šufflayu kao žrtvi velikosrbijanskoga terora, njegovu robijanju u Srijemskoj Mitrovici i Lepoglavi te umorstvu govorili su profesor emeritus Zvonimir Šeparović, povjesničari Aleksandar Stipčević, Josip Jurčević i Zef Mirditu.

Akademik Pajazit Nushi istaknuo je kako se ovogodišnja komemoracija na Milana Šufflaya održava u prigodi obilježavanja 100. obljetnice osnivanja albanske države te 4. obljetnice kosovske državnosti. "Šufflay je neizmjerno pridonio afirmaciji i međunarodnom ugledu albanske države", rekao je dodavši kako će Šufflay ostati živ u svim naraštajima albanskoga naroda.

Gzim Redžepi je podsjetio na hrvatsku pomoć albanskom narodu te istaknuo kako je albanski narod neizmjerno zahvalan Hrvatima na potpori, koju su im pružali tijekom cijeloga 20. stoljeća.

Govoreći o bliskim vezama dvaju naroda, Srećko Šestan je podsjetio na dolazak Arbanas, koje je biskup Vicko Zmajević od 1721. dovodio na zadarsko područje, "Arbanasi su se vrlo brzo stopili s Hrvatima", rekao je dodavši kako su i tijekom Domovinskoga rata članovi arbanaških obitelji sudjelovali u obrani Hrvatske.

Albanski veleposlanik Pellumb Kazimi podsjetio na Šufflayeve historiografske radove, u kojima je obrađivao albansku povijest te je ocijenio kako je osim objavljivanja izvora albanske povijesti bio među prvima koji je istraživao albansku vojnu organizaciju.

Napomenuo je kako je i u sklopu postrojbi Trenkovih pandura bilo Albanaca te dodao kako je Šufflay svoj istraživački doprinos dao i u proučavanju Skendebegove povijesne uloge.

Kazimi smatra kako je Šufflay jedna od najvećih povijesnih ličnosti koja je pridonijela međunarodnom potvrđivanju i ulozi Albanije u svijetu.

Prof. Šeparović je ocijenio kako je Šufflay bio žrtva velikosrpskoga terora te podsjetio kako je prvi skup u slobodnoj Hrvatskoj o Šufflayu blagoslovila i Majka Tereza.

Napomenuo je kako je Šufflay smatrao da se bit svake politike treba pronalaziti u prošlosti. "Dvadesetih godina prošloga stoljeća bio je osumnjičen da pokušava oživjeti Tomislavovu državu", rekao je podsjetivši na Šufflayevu poruku kako katolička Hrvatska nema što tražiti na Balkanu među pravoslavnim Srbima.

Šeparović smatra kako je Šufflay likvidiran zato što je upozoravao na velikosrpski teror te je afirmirao ideje o samostalnoj hrvatskoj državi, kao i o pravu Albanaca na nezavisnu državu.

Milan Šufflay rođen je u Lepoglavi 1879. Proučavao je hrvatsku srednjovjekovnu povijest i albansku prošlost. Godine 1912. izabran je za redovitog profesora na Sveučilištu, no kad je za bana došao Nikola Tomašić morao je otići. U Kraljevini SHS 1921. uhićen je zbog veleizdaje i izveden pred sud zajedno s Ivom Pilarom i još 13 suoptuženika. Šufflay je osuđen na tri godine i šest mjeseci tamnice. Vrativši se 1931. iz Albanije primio je prijeteće pismo, a onda su učestali napadi kroz tisak. Pripadnici režimske organizacije Mlada Jugoslavija, koja je uživala kraljevu zaštitu, pričekali su ga, 18. veljače 1931. na kućnom pragu i razbili mu lubanju čekićem. Provalili su potom u stan i odnijeli u rukopisu zgotovljen III. svezak Codex albanicus. Umro je 19. veljače od posljedica zadobivenih ozljeda glave. Zbog njegova ubojstva Međunarodnoj Ligi naroda za ljudska prava prosvjedno pismo su uputili Albert Einstein i Heinrich Mann.

Osim historiografskih djela bavio se i književnošću. Objavio je futuristički roman "Na Pacifiku god. 2255."

(hkv-Hina)