Miljenko Stojić, Susret, Ogranci Matice hrvatske, Čitluk – Tomislavgrad, 2025.

Slikovnica Susret Miljenka Stojića objavljena je koncem 2025. u povodu 1100. obljetnice Hrvatskog Kraljevstva i krunidbe kralja Tomislava. Izdavači su ogranci MH u Čitluku i Tomislavgradu.

Autor u formu slikovnice zaodijeva jednu fiktivnu zgodu uoči krunidbe kralja Tomislava - njegov iznenadni susret s medvjedicom i njezinim mladunčetom. Glavni likovi su kralj Tomislav i iz životinjskog svijeta medvjedić Bubi i njegova majka Cica. Medvjedić šeće šumom, ali, tipično za djecu, zaigran je i znatiželjan i unatoč majčinim upozorenjima odluta izvan dopuštenih granica šume. Medvjedica, kao i svaka majka, prvo misli na dobrobit svoga djeteta. Tumara šumom tražeći hranu, ali nalazi samo neko trulo voće. Traži sina, ali ga ne nalazi. U priču se uključuje i slavni hrvatski ratnik Tomislav koji na svom konju Noćku jaše šumom. Godina je 925. i noć je uoči njegove krunidbe. Prema predaji okrunjen je na Duvanjskom polju. Tomislav sam jaše šumom i nije to drago njegovim ratnicima, jer je uskoro njegovo krunjenje. Omiljen je među hrvatskim pukom koji će doći iz svih hrvatskih krajeva na njegovu krunidbu. Majka Cica nalazi svog Bubija izvan šume kako se sladi dobrim kruškama. Prvo ga u strahu udari, ali se poslije kaje jer razumije njegovu radoznalost. Zajedno se slade slatkim kruškama.

No, uskoro se mijenja pejzaž. Slutimo nešto loše. Oblaci se navlače. Tomislav uviđa da mora poći, ali osjeti nečiju prisutnost te se događa susret životinje i čovjeka. To su Cica i Bubi. I oni su se uplašili od konjanika i spremni su da ga napadnu. Tomislav zateže luk i strijelu da ih ubije. Međutim u tome trenutku zagrmi nešto prijeteći s nebesa. Sijevnu munja i udari u obližnje stablo. Medvjedi bježe. Budući kralj siđe s konja i stade se zahvaljivati Bogu na svemu.

Bog i Božja pravda su i iznad budućeg kralja, jer i kralj je u konačnici samo čovjek. Dobrom kralju Tomislavu prije same krunidbe ne bi pristajalo da prolije nevinu krv, bila to krv medvjedića i medvjedice. Autor prikazuje kraljevu skromnost, skrušenost i  pouzdanje u Božju pravdu i volju.

Iznad Tomislavove glave ukaza se Sunce, metaforički »kao mirisna pogača u rano jutro«. Dakle, mijenja se iznova pejzaž iz tmurnih oblaka u sunce. Simbolično s dobrim kraljem Tomislavom dolaze i dobra vremena za Hrvate. Potvrđuju i hrvatski povjesničari da je vrijeme kralja Tomislava bilo vrijeme mira i prosperiteta za Hrvate i hrvatske krajeve.

Teoretičari slikovnice navode da je slikovnica kvalitetna ako zadovoljava sljedeće uvjete:

– Ako odgovara pedagoškim i estetskim kriterijima na koje utječu tekst, ilustracije, oprema i njihova usklađenost.

– Ilustracije trebaju biti skladnih boja i estetski vrijedne, realne kad pojašnjavaju pojmove, a maštovite kad obogaćuju doživljaj.

– Tekst u slikovnici mora biti jasan, smislen, zanimljiv, pisan u duhu hrvatskog jezika.

– Ako je slikovnica u skladu s razvojem, sposobnostima, znanjima i zanimanjima i potrebama djeteta kojemu se daje u ruke ili mu je se čita.

Slikovnica Miljenka Stojića zadovoljava sve navedene kriterije. Po svojim je značajkama prilagođena dječjem uzrastu. Napisana je jasnim, razumljivim hrvatskom jezikom, prikladno dječjem uzrastu. Tekst je popraćen vrsnim ilustracijama akademskog slikara Branimira Dorotića.

Autor ovom slikovnicom doprinosi 1100. obljetnici uspostave Hrvatskog Kraljevstva, kao i neprekinutoj hrvatskoj predaji. Kazuje i o hrvatskoj povijesti, a i o književnom umijeću kako se ta povijest zaodijeva u priču. No, glavna funkcija ove slikovnice je utilitarna, didaktična: ona ukazuje djeci razumljivim jezikom na važnost hrvatske povijesti, predaje i kulture, jer ti mladi sutra će biti oni koji će te vrijednosti, nadamo se, prenositi svojoj djeci. Novim Bubijima u kojima će ponovno uzavrjeti krv i ponos naših djedova i koji će sutra, opet i iznova, čuvati našu povijest, tradiciju i kulturu.

prof. dr. sc. Mirna Brkić Vučina