Matica hrvatska dala potporu novoj inačici Zakona

U Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu predstavljen je u utorak, 1. kolovoza 2023. Nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku. O Zakonu, koji je priređen na temelju inicijative Matice hrvatske i prvotnoga nacrta prijedloga Zakona Matičine radne skupine (u sastavu August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić, Tomislav Stojanov i Mario Grčević), u NSK-u su govorili ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek.

Zakonom o hrvatskom jeziku utvrđuju se osnovna pravila o službenoj i javnoj uporabi hrvatskoga jezika te o sustavnoj i stručnoj skrbi o hrvatskom jeziku.

„Hrvatski jezik“, navodi se u Nacrtu prijedloga Zakona, „obuhvaća suvremeni nadregionalni hrvatski standardni jezik (koji se tradicionalno zove i hrvatskim književnim jezikom i hrvatskim jezikom) u svim svojim funkcionalnim stilovima, jezik cjelokupne književne baštine na hrvatskom jeziku, kao i hrvatska narječja (čakavsko, kajkavsko i štokavsko) i njihove idiome te idiome kojima se služi dio Hrvata u inozemstvu, poput bunjevačkih i bokeljskih govora, moliškohrvatskoga, gradišćanskohrvatskoga ili karaševskohrvatskoga jezika“.

Službena i javna uporaba hrvatskoga jezika

Zakon podsjeća na čl. 12. Ustava prema kojemu je u Hrvatskoj u službenoj uporabi hrvatski standardni jezik pod nazivom „hrvatski jezik“ i latinično pismo te bi se u skladu s tim na hrvatskom jeziku trebala održavati pismena i javna komunikacija svih javnopravnih tijela u Hrvatskoj, donositi svi propisi, administrativni i drugi službeni dokumenti (po potrebi mogu se donositi i na drugim jezicima). U tu su svrhu tijela državne vlasti i državne uprave dužna zaposliti lektore hrvatskoga jezika, a druga javnopravna tijela mogu zatražiti vanjske lektorske usluge.

Hrvatski jezik sredstvo je obavješćivanja javnosti i potrošača o proizvodima i uslugama na hrvatskom tržištu, kao i jezik javne komunikacije (npr. medijske objave), obavijesti (npr. prometni i turistički znakovi) i promidžbenih poruka namijenjenih javnosti i široj publici, a u slučaju višejezičnih obavijesti i prijevoda hrvatski jezik treba biti na prvom mjestu, navodi se u nacrtu prijedloga novoga zakona. Nastava i drugi oblici odgojno-obrazovnoga rada izvode se primarno na hrvatskom jeziku, a na stranom jeziku sukladno posebnim propisima koji uređuju djelatnost odgoja i obrazovanja. U osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju barem polovina sadržaja predmeta Hrvatski jezik trebala bi biti izravno usmjerena na jezične teme.

Sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku

Kako bi se osigurala sustavna i stručna skrb o hrvatskom jeziku, Zakonom je predviđeno donošenje Nacionalnoga plana hrvatske jezične politike i osnivanje Vijeća za hrvatski jezik.

Nacionalni plan hrvatske jezične politike uključuje zaštitu hrvatskoga jezika i slobode njegove uporabe, sadrži popis prioritetnih ciljeva i mjera za njegov razvoj te obuhvaća pitanja njegove javne i službene uporabe (društvena uloga, pravni položaj, promidžba, unaprjeđenje).

U svemu bi veliku ulogu trebalo imati Vijeće za hrvatski jezik, koordinacijsko savjetodavno tijelo koje osniva Vlada i čiji je rad usmjeren na zaštitu, njegovanje i razvoj hrvatskoga jezika.

Vijeće se sastoji od predsjednika i 14 članova, stručnjaka za hrvatski jezik, koje imenuje Vlada na prijedlog ministara nadležnih za obrazovanje, znanost i kulturu. Svoje kandidate za članove Vijeća, uključujući i predsjednika, predlagat će Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Razred za filološke znanosti; Matica hrvatska; Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“; Institut za hrvatski jezik; Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu; javna sveučilišta u Hrvatskoj (Sveučilište u Zagrebu, Sveučilište u Zadru, Sveučilište u Rijeci, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Sveučilište u Splitu te Sveučilište Jurja Dobrile u Puli), Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Hrvatsko društvo konferencijskih prevoditelja te Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (sektor zadužen za suradnju s jezičnim službama za hrvatski jezik u institucijama Europske unije). Sjedište Vijeća bit će u Institutu za hrvatski jezik, koji će za Vijeće obavljati administrativne, stručne, tehničke i pravne poslove.

Što Zakon nije?

Tijekom predstavljanja Nacrta prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs posebno se osvrnuo na medijske napise i nagađanja o tom zakonu prije nego što je njegov tekst bio poznat javnosti. „S obzirom na to koliki je medijski interes posljednjih mjeseci vladao za ovaj zakon, želimo jasno istaknuti sljedeće činjenice: Zakon nije jezična policija, ne propisuje jezičnu normu; Zakon ne sadrži prekršajne odredbe, nema kazni, dakle nije represivan; Zakon nije puristički, kako ga mnogi žele predstaviti, nego je to, naprotiv, zakon koji treba osigurati razvoj hrvatskoga jezika ukorak s vremenom i svim društvenim okolnostima.“

Ponovno je naglašeno kako Zakon ne zadire u privatnu komunikaciju i književnoumjetničke slobode niti se njime ograničava zakonita primjena Ustavnoga zakona o pravima nacionalnih manjina i Zakona o uporabi jezika i pisma nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, kao ni uporaba hrvatske brajice za potrebe slijepih osoba i primjena Zakona o hrvatskom znakovnom jeziku i ostalim sustavima komunikacije gluhih i gluhoslijepih osoba u Republici Hrvatskoj, a ne odnosi se ni na jezik koji se rabi u vjerskim obredima.

Matica hrvatska poziva zainteresiranu javnost da se uključi u javnu raspravu

Nakon što je novi nacrt prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku danas upućen u javno savjetovanje (koje će trajati do 31. kolovoza), priopćenjem se oglasila Matica hrvatska koja mu je dala svoju potporu i pozvala sve zainteresirane da se uključe u javnu raspravu.

„Riječ je o nacrtu Zakona do koga se došlo nakon tromjesečnog usuglašavanja stručnih službi Ministarstva znanosti i obrazovanja RH s Radnom skupinom Matice hrvatske za izradu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku.

Ovu inačicu nacrta Zakona o hrvatskom jeziku na svojoj sjednici od 1. kolovoza 2023. godine jednoglasno je poduprlo Predsjedništvo Matice hrvatske, te poziva sve matičare, hrvatsku intelektualnu javnost i domoljubne građane Republike Hrvatske da ga također podupru.

Taj zakon Hrvati su iščekivali desetljećima znajući da njegovim donošenjem skrb o hrvatskom jeziku i književnosti dobiva nužan institucionalni okvir kojim se našem jeziku omogućuje nesputan razvoj na dobrobit hrvatskoga naroda i sveukupne hrvatske kulture.

Pozivamo sve hrvatske intelektualce koji se bave jezičnom problematikom da tijekom javne rasprave sa zainteresiranom javnošću iznesu svoje prijedloge za poboljšanje sadašnje inačice nacrta Zakona o hrvatskom jeziku, kako bi bio što kvalitetniji kada se uputi u saborsku proceduru“, stoji u priopćenju koje je potpisalo Predsjedništvo Matice hrvatske.

(iš, hkv)