„Grijeh struktura“ - rušitelj jedinstva društva i nacije
Život bez granica i u moralnom je smislu nešto loše, a u političkom smislu još lošije. Životna je istina: nacija je duša, duhovni princip. Dvije stvari koje su zaista samo jedno, čine tu dušu, taj duhovni princip. Jedna od
njih dolazi iz prošlosti, a druga iz sadašnjosti. Jedno je zajednički posjed bogate baštine u sjećanju, drugo je sadašnji dogovor i sporazum da se želi živjeti zajedno, da se ima volju visoko cijeniti baštinu koju se nedjeljivo primilo.
Na žalost, izgleda da današnjoj EU manjka i duša i duhovni princip: živo sjećanje na kršćansku tradiciju je gotovo nestalo u društvu, a službeno-politički se niti ne spominje; sporazuma oko sistema kulturno-religioznih vrjednota više nema… Čak je ime Bog izbrisan iz Ustava EU.
Čovjek je mjerilo svih stvari
Elita EU-a sklopila je ugovor da kao duhovni princip vrijedi sljedeće načelo: „Čovjek je mjerilo svih stvari“. Prošireno rečeno to znači: izvan ovoga svijeta nema nikakvog drugog svijeta; izvan volje čovjeka - političkog čovjeka - nema nikakvog važećeg zakona niti nijednog zakonodavca. EU je prerezao sve poveznice s onom stvarnošću koju su narodi stare Europe kroz dvije tisuće godina nazivali imenom Bog, Stvoritelj i Otkupitelj.
Starodrevno stablo imenom Europa ostalo je bez svojih kršćanskih korijena: dakle bez hrane i pića nužnih za živjeti, rasti i razvijati se. Gdje kroz žile stabla ne teče životni sok, stablo će se u dogledno vrijeme posušiti, ostat će bez plodova i lišća i bit će prepušteno na milost i nemilost „crvima“ pod suhom korom.
Kriza EU - kriza i Hrvatske?
Neke države i nacije - Mađarska, Poljska - osjećaju pogubnu opasnost spomenutog stanja EU i zbog toga vrše otpor administraciji EU riskirajući konflikt. Čini se da za hrvatsku političku elitu vrijedi druga pozicija: ona vodi nacionalnu politiku po želji EU, dakle po duhu i u smislu paradigme gornjega teksta: bez Boga. Ako se EU nalazi u dubokoj duhovno-moralnoj krizi, logično je da se u jednoj takvoj krizi nalazi i Hrvatska.
Događanja posljednih dana, kao i ona kroz nekoliko zadnjih desetljeća upravo to potvrđuju: i Hrvatska se nalazi u višestrukoj duhovno-moralnoj krizi. Pretpostavivši da na hrvatskoj političkoj sceni postoje obje vrste snaga, koje
odgovaraju sociološkoj teoriji, moramo ustvrditi da među njima vlada načelna razdvojenost, nesuglasnost u gotovo svim bitnim moralnim i političkim pitanjima. To je razlog duboke moralne i političke krize hrvatskog društva, ako politiku smatramo sudbinom jednog naroda, jednog društva. A politika jest „sudbina“ modernoga čovjeka i društva budući da je u sistemu demokracije samo politika, samo političar priznat jedinom legitimnom instancom odlučivanja o bitnim pitanjima cjelokupnog života.
Stoga se može smatrati sretnim onaj narod koji ima političare po mjeri visoke moralne zrelosti i intelektualne sposobnosti. Moralna zrelost dolazi na prvo mjesto jer je upravo „naravni Božji zakon“ da dobru politiku - a to je politika za opće dobro - može voditi samo dobar, pošten, plemenit čovjek.
Na ovoj točki nam se nameće konkretno pitanje: koje osobine, navike, krjeposti mora netko posjedovati da ga možemo smatrati moralno zrelom ličnošću? Ovdje nam se nameće klasično pitanje ima li jedno, religijski gledano, mrtvo društvo, dovoljno snage da rađa veći broj moralno jakih ljudi? Na ta pitanja ne želimo sada odgovoriti iz perspektive socijalne etike, sociologije i psihologije nego iz perspektive kršćansko-katoličke teologije i vjere.
Uloga vjere i moralnosti u politici
U perspektivi katoličke teologije i antropologije naše pitanje glasi: može li društvoateističko-sekularističkog usmjerenja biti društvo socijalne pomirenosti, i može li društvo bez vjernosti Božjim zapovijedima ostvariti dovoljno čvrste moralne
okvire za rađanje moralno jakih ličnosti koje bi, opet sa svoje strane, bile stvaratelji moralnog i političkog jedinstva nacije i zajedničkog općeg dobra? Konkretno stanje društva odgovara: ne može.
U traženju odgovora na ova teološka pitanja poslužit ćemo se jednim od najvećih teologa i filozofa katoličanstva: svetim Augustinom. Razvoj povijesti pokazuje da njegove misli i spoznaje imaju duboku aktualnost za razumijevanje današnjeg stanja svijeta i za nadahnuće u traženju rješenja sudbinskih problema današnje civilizacije. Njegov odgovor nalazimo u epohalnom djelu „O Božjoj državi“.
Odgovor glasi: „Sveta pisma Hebreja kažu: Blago narodu kojemu je Jahve Bog (Ps 144,15). Nesretan pak je narod koji je od Boga Hebreja udaljen.“ Augustinova tvrdnja vrijedi i za naše vrijeme, za hrvatski narod i za svaki drugi narod našeg vremena. Studirajući povijest, Augustina je fascinirala spoznaja da u svim povijesnim procesima postoje sakriveni putovi Božji koji pretvaraju na prvi pogled najuspješniju politiku u potpuni neuspjeh. Augustin vjeruje da se Bog služi tim sredstvom kako bi tobože pametnu ljudsku politiku učinio glupom i neuspješnom… To otkriće zaista je fascinirajuće. I nije slučajno da baš Bogu bliski ljudi u svakom vremenu dolaze do istog otkrića.
Proročanstvo bl. Alojzija Stepinca
Sjetimo se samo našeg bl. Alojzija Stepinca. On je svoju mučeničku smrt razumio konačnim Božjim znakom da će komunizam brzo propasti. Vjernici bezbožnog marksizma čvrsto su vjerovali u konačno ostvarenje komunističkog raja na cijelom svijetu.
Usput spomenimo da je bilo i među teolozima onih koji su također vjerovali u tu iluziju i zbog toga su tražili od Crkve da stupi u otvoreni dijalog s marksistima kao s ljudima koji su prosvjećeni i kompetentni da svojom marksističkom ideologijom čine najbolje za svijet. Danas znamo kako je sve to završilo. Završilo je potpunim fijaskom. Završilo je u duhovnoj, ekonomskoj i političkoj zbunjenosti pred našim očima, da tako kažem.
Taj doživljaj nas podsjeća na gotovo istu sudbinu starog Rima o kojoj razmišlja Augustin. Mnogi vodeći mislioci onog vremena bili su uvjereni da je čovjek sposoban stvoriti jednu tako savršenu državu u kojoj će svatko biti sretan. Rimska država je za mnoge bila dokaz da je to uvjerenje ispravno i istinito.
Živimo li i mi u EU u sličnoj iluziji? Mi, Europljani,a još manje Amerikanci, jednostavno ne možemo zamisliti da naša kultura s demokracijom, pravima čovjeka, s pravnom i socijalnom državom može nestati s pozornice povijesti ili da može biti zamijenjena s drugom kulturom sa suprotnim sustavom vrjednota. Mislimo li i mi danas isto, kada tvrdimo da je demokratsko-pravno-socijalna država vrhunac humanog razvoja etičkog i teoretskog duha, i zbog toga veliki korak u smjeru ostvarivanja Božjeg kraljevstva na zemlji?
Nije li EU i SAD na neki način simbol nestabilnosti i ugroženosti svoga navodno savršenog sustava? Augustin sa suvremenicima morao je protiv svakog očekivanja doživjeti gorku istinu da Rim nije niti vječan, niti neosvojiv, niti siguran. Srušila su ga plemena koja su po shvaćanju Rimljana bila divlja i nekulturna. Rimom je zavladao strah, očaj, sumnja u život i vlastiti sustav. Suvremenik Augustina i veliki teolog Jeronim zaključuje lapidarno: „Ako Rim može propasti, što je onda još sigurno?“ Augustin poručuje svim budućim generacijama, i nama, najdublju kršćansku katoličku istinu, koja glasi: nisu bogovi bilo kojeg oblika, pa ni ljudskog, gospodari povijesti nego je to jedino i isključivo Bog Abrahama, Izaka, Jakova i Isusa Krista. Trajno i vječno može opstati sretno zajedništvo ljudi samo snagom Božjeg Duha i vršenjem Božjih zapovijedi. Jesu li su toga svjesni marksističko-komunistički-ateistički mislioci i vlastodršci?
Svjesno i političko bezboštvo je najtragičniji grijeh za drušvo i naciju. „Sretan narod koji rađa svetce; nesretan narod koji rađa bezbožnike.“ (sv. Augustin) Plod Duha Božjeg je „ljubav, radost, mir, širokogrudnost, prijaznost, dobrota, vjernost, nježnost, samosvladavanje.“ (Gal 5,22 sl) Sretan je narod kojim vladaju ljudi Božjeg Duha! Ako se osjećamo nesretnima u našoj domovini, onda logički zaključak glasi: imamo premali broj onih na vlasti koji su ljudi Božjeg Duha.
dr. Josip Sabol
![]()
Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.



Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
