''Bi-li k slavstvu ili ka hrvatstvu?''

I tridesetak godina nakon rata u Hrvatskoj je domoljublje još uvijek na visokoj cijeni. Moglo bi se reći da je ljubav prema domovini kraljica vrlina. Zato se često i događa da se i javnici i anonimci nadmeću u domoljublju. Svojedobno je Sanader na vrhuncu moći kliktao da on neće nikome dopustiti da bude veći domoljub od njega. Sanader kekinje, kako znamo, završio u zatvoru što je još jedan dokaz da u Hrvatskoj preveliko domoljublje čovjeka može odvesti u iza rešetaka. Međutim, oko toga što uistinu jest domoljublje u Hrvatskoj postoji golemo neslaganje. Tako je ovih dana Jurica Pavičić, uspoređujući Thompsonov koncert u Dugopolju i koncert Mile Kekina na vrelu Une u sklopu prosvjeda protiv izgradnje hidrocentrale, ustvrdio da je sto puta veći domoljub Mile Kekin od Marka Perkovića Thompsona. Hvaleći Kekinov aktivizam, Pavičić presuđuje: ''Mile Kekin je pokazao kako mu je hrvatska zemlja važnija nego Thompsonu.''

U boj za vrelo Une nije skočio samo Mile nego i Milorad, a uz Milorada i Rade, uz Radeta i Rundek te sijaset drugih naprednjaka pokazujući tako svoje žarko domoljublje. Na jednom od ovdašnjih desničarskih portala insinuira se da nije riječ o domoljublju, nego o srboljublju jer na tom lokalitetu navodno žive pretežno Srbi. Kao argument se navodi činjenica da isti naprednjaci prstom do sada nisu mrdnuli kad je u pitanju Kosinj kojemu prijeti potapanje, također zbog izgradnje hidrocentrale. U tekstu je izraženo uvjerenje da će izvor Une biti spašen jer tu žive Srbi, dok se hrvatskom Kosinju loše piše. Ne poznajem te slučajeve dovoljno dobro da bih mogao mjerodavno suditi, no nije mi jasno zašto je Thomson manje domoljub jer nije održao koncert na izvoru Une nego u Dugopolju!?

Upravo činjenica da se u Hrvatskoj toliko koplja lome oko domoljublja ukazuje na to da Hrvatska nije dovršena država. I da nije postignut minimalni konsenzus oko toga čemu Hrvatska treba težiti, prema kojoj budućnosti ići. Stara dvojba ''Bi-li k slavstvu ili ka hrvatstvu?'' još uvijek je i te kako živa. Otuda toliki prijepori oko rodoljublja jer ni domovina nije svima ista. Jedan dio hrvatskih građana i dalje doživljava Jugoslaviju kao svoju domovinu, a to nužno vodi do pomalo matićšizofrenog odnosa prema pitanju domovine i domoljublja. Ukratko dijelimo se na državotvorne Hrvate i jugotvorne Hrvate. Kad jugotvorni Hrvati potežu domoljublje u raspravi, radi se o svojevrsnoj mimikriji, slično kao kada su za vrijeme jugoslavenske socijalističke diktature hrvatski nacionalisti hrvatske ideje i postupke kamuflirali socijalističkom frazeologijom.

Ovih je dana umro Predrag Matić Fred. Fredova je biografija kao stvorena za iskaljivanje jugotvornog i naprednjačkog domoljublja. Em je bio u Vukovaru, em je bio u logoru, em se ispravno oženio, em je od savjetnika HDZ-ove ministrice Jadranke Kosor evoluirao u žestokog ljevičara i naprednjaka, borca za pobačaj i protiv molitve na Trgu bana Josipa Jelačića. Danima se već niz stranice i ekrane slijevaju slapovi hvalospjeva heroju, domoljubu i drugu Fredu, on se ističe kao svijetli primjer domoljublja nasuprot braniteljima ''šatorašima'' koji samo naplaćuju svoje sudjelovanje u ratu. Fred, naravno, ništa nije naplatio, on je isključivo zahvaljujući svojim sposobnostima dobacio do ministarskog mjesta i Europskog parlamenta. Što se tiče odnosa Predraga Matića Freda prema Hrvatskom tjedniku, on je jednom zgodom izjavio kako mu HT služi samo za brisanje znate već čega. Mogu samo dodati da loše higijenske navike nisu zdrave.

Jučer pročitah da u Zagrebu djeluje Savjet mladih Grada Zagreba (SMGZ) kojega je osnovala Gradska skupština. Savjet ili, bolje rečeno, Sovjet mladih čine mahom članovi mladeži stranke Možemo, Nove ljevice, Srpskog Narodnog vijeću, Inicijativi mladih za ljudska prava i sličnih organizacija. Primarni cilj Savjeta iliti Sovjeta jest unaprjeđivanje položaja mladih u gradu Zagrebu, dakle nesumnjivo plemenit i domoljuban cilj. Kad se taj plemeniti cilj malo konkretizira, penavadođemo do točaka kao što je sljedeća - doprinijeti smanjenju menstrualnog siromaštva kod osoba koje menstruiraju u gradu Zagrebu. Nisam siguran što to točno znači, nije valjda da se nastoje izazvati obilnije menstruacije kod osoba koje menstruiraju u gradu Zagrebu!? Pa ti menstruiraj u gradu Zagrebu.

Prijepora oko domoljublja ne manjka ni na desnici. Na pomalo tužan i ružan način pred očima javnosti raspada se stranka u koju su mnogi nacionalno svjesni Hrvati, državotvorci iz gornje podjele, polagali nade – Domovinski pokret. Iznošenje prljavog veša među dojučerašnjim pajdašima nikada nije oku ni uhu ugodno, međutim ovo što rade zaraćene frakcije u DP-u prevršilo je svaku mjeru. Mario Radić djeluje uvjerljivije i kompetentnije od Ivana Penave, ali ima jedan problem. Radić bi svaki put na čelo stranke postavio figuru formalnog predsjednika, dok bi on iz pozadine stvarno upravljao strankom. To ne ide, nije išlo sa Škorom, a evo ne ide ni s Penavom. Sada kada se konačno sam kandidirao, ljudima je već dojadilo čudnovato krivudanje DP-a, a i Radićeva je karizma, bojim se, ishlapjela. Nekoć veliki domoljubi, čepušaju se oko mrvice vlasti da se to ne da gledati ljudima osjetljivijeg želudca.

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Sub, 14-12-2024, 06:05:15

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.