Kreće predizborna kampanja

Liste su predane, kreće predizborna kampanja. Sada dolazi i onaj dosadni dio koji stranke obično smandrljaju na brzinu, tek toliko da se ne može reći da ga nemaju. Naravno, riječ je o programu. Milanovićev izboribombaški atak na izborni proces taj strankama dosadni dio učinio je još manje bitnim, no unatoč tome potrebno je, kad su već izbori, ponešto reći i o programima. No, prethodno jedna opća opaska: zapadne politike posljednjih su desetljeća postale takve da samo s krajnjih polova političkog spektra dolaze nove političke ideje, dok je centar – i lijevi, i desni, i centralni – bezidejan, ogrezao u političkoj korektnosti i sljepilu za stvarne potrebe stvarnih ljudi. Kao takav taj centar, koji obuhvaća kvazipučane, kvaziljevicu i kvaziliberale, u praksi polako, ali postojano provodi somnambulne ideje ekstremne ljevice, raznih ekoloških, ljudskopravaških i seksualnih revolucionara po načelu Overtonova prozora iliti kuhane žabe.

Milanović i Grbin ispočetka nisu nudili nikakve ideje osim nemuštih frazetina poput ''rijeka pravde'' i ''treće republike''. No, kada je zaprijetila opasnost da se iza te graje i galame izdajnički naceri veliko ništa, samoukinuti predsjednik je natuknuo štogod i o sadržaju u svojim prečestim istupima na Facebooku te raznim obljetnicama, sajmovima i drugim prigodnim događajima. Te on će podići mirovine – originalno da ne može biti originalnije! Te on će stati na kraj migrantima – treba nešto i za desne uši! Te on će stati na kraj trgovačkim lancima i bankama koje ''harače hrvatski narod''… Milanovićev potrčko Grbin još obećava da će smijeniti Turudića, ukinuti Lex AP te da će se ''prije svega brinuti o potrebama građana, o njihovom dostojanstvu, o njihovim plaćama, mirovinama, vrtićima, zdravstvu i obrazovanju.'' Zaboravio je samo 'mir u svijetu', ali, dobro, riječ je o parlamentarnim izborima, natjecanju kudikamo nezahtjevnijem od natjecanja za Miss Hrvatske.

Posebno u oči upada Milanovićev pokušaj da golim lažima poslovično zaboravnim Hrvatima zabašuri nemanje nikakva suvislog programa i plana, osim ako rušenje Turudića i povratak oprobanih orjunaških kadrova nije jedini plan. Tako, primjerice, tvrdi da su čak i u Srbiji prosječne plaće više rasle nego u Hrvatskoj. To jednostavno nije točno, u Srbiji je prosječna plaća od 2012. do kraja 2023. rasla 33%, u Hrvatskoj je prosječna plaća od 2018. do siječnja 2024. rasla 65%. Dakle, u Hrvatskoj je za sedam godina i tri mjeseca prosječna plaća rasla duplo više nego u Srbiji za jedanaest milanovićgodina. Prosječna plaća u Srbiji za siječanj 2024. iznosila je 817 eura, a u Hrvatskoj 1239 eura. Dakle prosječna plaća u Srbiji iznosi tek 65, 94% prosječne plaće u Hrvatskoj. Ove stvari mogu izgledati nevažne u kontekstu izbora u Hrvatskoj, međutim na njih treba upozoravati upravo zbog toga što oboljeli od kroničnog jugoslavitisa uporno propagiraju regionsko jedinstvo, nerijetko čak i uljepšavajući prilike u Srbiji i propagirajući srpski svet. Uzme li se u obzir da plaće u travnju u državnim i javnim službama rastu oko 13%, tada Milanovićevo prigovaranje kako su plaće slabo rasle postaje besmisleno i bezobrazno u isto vrijeme. Osobito u svjetlu činjenice da su za vrijeme njegova mandata na čelu vlade plaće rasle nominalno 2,8%, a realno su pale 0, 2%.

Inače, program HDZ također ne donosi ništa novo. Najavljuje se rast nekih pozitivnih trendova iz dosadašnjeg mandata: rast plaća i mirovina, jačanje vojske, izgradnja vrtića, škola itd. Zanimljiv je plan poboljšanja demografske slike: godina staža majkama za svako dijete, udvostručavanje potpore za svako novorođeno dijete te udvostručavanje plaćenog očinskog dopusta. Objektivno, teško da će ženi u kasnim dvadesetim motiv za rađanje biti godina radnog staža korist od koje će osjetiti tek za četrdesetak godina. Uostalom, možda je vrijeme za poticanje rađanja materijalnim olakšicama i nagradama već prošlo. Hrvatice rađaju sve manje tako da bi ti poticaji išli rodiljama iz kultura koje afirmativno gledaju na veliki boj djece i bez poticaja. Nedavno krštenje dvanaest filipinskih beba u jednoj zagrebačkoj crkvi govori tome u prilog. Sve u svemu, HDZ-ov program nudi kontinuitet umjerenog napretka u granicama eunijskih pravila i kome nije do nepredvidivih uzbuđenja, glasovat će za njih. Međutim, valja računati i na one stavke koje u tomu programu ne pišu, primjerice kao četrdeset srpskih kulturnih centara.

Na programe desetke centrističkih, liberalnih, regionalnih i čudačkih stranaka ne vrijedi ni trošiti riječi jer čak i da u tim programima ima nešto suvislo, njihov politički domašaj je takav da se o realizaciji njihova programa nikada neće ni razgovarati. Ne vrijedi posebno razmatrati ni Mostov program, i to ne samo stoga što u njemu osim galame protiv korupcije i nekoliko zgodnih programskih domislica sračunatih na privlačenje birača i nema ništa osobito, nego i zbog toga što su oni kao projekt pozadinskih upravljača smišljeni da spriječe mogućnost formiranja ozbiljne oporbe u dijelu političkog spektra desno od HDZ-a. Ostaju dakle, što se tiče nositelja novih ideja u hrvatskoj politici Možemo i Domovinski pokret, što je sasvim u skladu s na početku izrečenom tezom da nove političke ideje dolaze samo s kraja lijeve i s kraja desne strane političkog spektra.

Možemo već dosada kroz upravljanje Zagrebom iskazao woke politikama kao što su odrast, liberalizacija pobačaja, klupice duginih boja, zagušivanje gradskog prometa kako bi ljudi bili prisiljeni voziti se biciklom itd. Sada najavljuju ''trinaest hrabrih poteza'' koje treba podijeliti na one koji su puka demagogija i one koje doista namjeravaju provesti možemodođu li u priliku za to. Evo tih: Omogućit ćemo posvajanje djece istospolnim parovima; Pravo žena na besplatan i dostupan pobačaj stavit ćemo u Ustav; Uvest ćemo građanski odgoj u sve škole; Omogućit ćemo pravo glasa mladima sa 16 godina. Za vjerovat je da postoje još neki potezi koje namjeravaju provesti, ali su procijenili da bi preradikalno zvučalo već sada ih najaviti.

Na kraju Domovinski pokret. Osim općenitih ciljeva koji više djeluju kao popis dobrih želja nego kao programske natuknice, što je inače boljka hrvatskih stranačkih programa, vrijedi istaknuti nekoliko zanimljivih i u hrvatskim prilikama relativno novih ideja kao što su: deratifikacija Istanbulske konvencije, izborni zakon kojim će se omogućiti elektroničko i dopisno glasovanje, prehrambena samodostatnost Hrvatske, borba protiv korištenja zdravstvenih kriza kao opravdanja za nadzor nad ljudima. Zanimljivo je da i Možemo i Domovinski pokret najavljuju rat ''ovršnoj mafiji''. Šteta što je Domovinski pokret uhvaćen u žrvanj bipolarizacije hrvatske političke scene što politiku pred ove izbore sve više svodi na onaj poklič Mi ili oni!, pa neće biti ni u prilici temeljitije artikulirati svoje konzervativno-suverenističke političke ideje. Zanimljivo je da je stranka Možemo taj žrvanj maestralno izbjegla. Što je, po meni, čini ozbiljnim favoritom na prvim izborima nakon ovih 17. travnja. Na žalost.

Damir Pešorda
Hrvatski tjednik

Ned, 19-05-2024, 13:21:57

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.