Različite su definicije i uloge koja se namjenjuju istini. Različitost pristupa hrvatskoj istini i danas duboko pogađaju i dijele Hrvatsku. Filozofi najčešće smatraju da se istinu ne može precizno odrediti.

Ovakav pristup je meni najbliži. Moj pristup, vrijednosti i djelovanje, od stručnih do političkih, na prvom mjestu određuje zvanje liječnika. Prva je obaveza postaviti točnu dijagnozu, ma kako teška bila istina. Na temelju toga se provodi intervencija, terapija, kako bi se postiglo što više dobra za život pojedinca ili zajednice. Za razliku od filozofije medicina ima obavezu uvijek utvrditi istinu i poduzeti što je moguće da se ostvari što više dobra. Istovremeno putem znanosti i iskustva stalno unapređujemo i preciznost istine i djelotvornost ostvarivanja dobra. Sa ovakvim pristupom razmotrit ću i ostavku g. Ive Sanadera na položaj predsjednika hrvatske vlade i HDZ-a.

G. Ivo Sanader je svojom ostavkom želio ostvariti neočekivani, rijedak, događaj izvan okvira normalnih očekivanja. To se u teoriji naziva „Crni labud.“ Očekivalo se da se nastave sukobi sa Slovenijom, otežavanje pristupa Evropskoj uniji, nepravedne odluke Međunarodnog suda u Haagu, porast ekonomskih teškoća, daljnji prodor međunarodnog potrošačkog kolonijalizma i zbog toga opravdani rast protueuropskog raspoloženja, rast socijalnih teškoća, politička i gospodarska nemoć vlade, sve veće nezadovoljstvo stanovništva, porast kritike vlade u medijima, porast neuspjeha socijalne komunikacije sve do nereda u Hrvatskoj, izbori s rezultatom glasanja protiv, a ne za – sveukupni neuspjeh Hrvatske. Ovakav fatalistički, a očekivani tijek gospodin Ivo Sanader je suprotstavio svojom ostavkom na položaj premijera i predsjednika HDZ-a. To je bio čin državnika.

Ova ostavka sjetila me na dva događaja iz suvremene europske povijesti. General Charles de Gaulle podnio je kratku ostavku u tri reda na položaj Predsjednika Francuske Republike 28. travnja 1969. godine, nakon što je izgubio podršku više od polovine građana (52.8%). On se povukao u rodno mjesto, odbio mirovinu i predsjednika i generala, a prihvatio samo pukovnika. On sam je umro godinu dana kasnije, ali je svojim činom potaknuo Francusku da promisli svoje stanje, poveže ljude i izgradi politiku za budućnost. Drugi događaj je istup Sir Winstona Churchilla u Parlamentu Velike Britanije 13. svibnja 1940. sa govorom u kojem je rekao „Mi smo na početku jedne od najvećih bitaka, istaknuvši da predstoji dugo teško razdoblje borbe i patnje. Završio je retoričkim pitanjem „Vi pitate, što je naš cilj? Mogu vam odgovoriti s jednom riječi: Pobjeda. Pobjeda pod svaku cijenu – Pobjeda uprkos teroru – Pobjeda, ma koliko dug i težak put pred nama, jer bez pobjede nema opstanka.“

Na koju istinu upozorava g. Ivo Sanader? Na što poziva Hrvatsku? Najdublja istina je moralna istina, biti „istinski sluga“ svoga naroda, onaj koji će mu iskazati što jasniju sliku stvarnosti i uputiti ga što da čini bez obzira na teškoće i žrtve. Da bi to promislili i djelovali treba ocijeniti što utječe i oblikuje našu stvarnost, na što ne možemo a na što možemo sami djelovati. Izvan Hrvatske su svjetski gospodarski tokovi i odluke o pristupanju Europskoj uniji. Predstojeći gospodarski tokovi i dalje su nepoznanica u cijelom svijetu. Hrvatska ih ne može mijenjati, već mora što više biti sposobna da im se prilagodi. O hrvatskom pristupanju Europskoj uniji odlučuju prije svega najutjecajnije države članice (Velika Britanija, Francuska i Njemačka), a Slovenija tek nakon njih. Doista treba odati priznanje Sanaderu da se kao predsjednik i vlade i stranke maksimalno trudio da Hrvatska dobije međunarodnu potporu. On je čak i odgodio neke moguće i potrebne odluke štednje u zemlji kako bi još pokušao djelovati na Europu. Nije uspjelo. U ovom trenutku i gospodarski i politički čimbenici izvan djeluju na nas negativno, a unutrašnje sagledavanje je kasno.

U proteklom razdoblju simptomi poremećaja u hrvatskom gospodarstvu pokazali su pad domaćeg proizvoda (BDP) od 6.7%, potrošnje 9.9 %. Crobexa oko 6%, uvoza 20 %. Međunarodno traje slovenska blokada pregovora hrvatskog pristupanja Europskoj uniji i ucjenjivačkog suđenja u Haagu Ostalo nam je da sami razmotrimo vlastiti položaj, naše vrijednosti i poduzmemo mjere reguliranja međusobnih odnosa i stanja u Hrvatskoj. I naša komunikacija izložena je trajnim podjelama i nerazumijevanja, ali i stalnim međusobnim neprimjerenim ocjenama i napadima. Više puta smo javno upozoravali protiv korištenja prošlosti za izazivanje izmišljenih i neprimjerenih podjela danas. Hrvatska je izborila svoju samostalnost demokratskim odlučivanjem, hrabrom i uspješnom obranom, spremošću naroda na patnju i napor, te konačno priznanjem cijelog svijeta. Poraz totalitarizma (fašizma i nacizma) dogodio se prije više od pola stoljeća, a komunizma nakon pada Berlinskog zida. Hrvatska se branila od agresije srpskog totalitarizma (slabe preslike moćnih totalitarizama iz prošlosti). Hrvatska obrana nije nastavljala antifašizam već je nakon i zahvaljujući svjetskoj pobjedi nad velikim totalitarizmima prošlog stoljeća povela i ostvarila vlastitu pobjedu nad lokalnim pokušajem (srpskim) obnove totalitarizma.

Neumjesno, neistinito i nepravedno je prozivanje i suđenje hrvatskoj obrani, ispuštanje osude srpske agresije međunarodno, a tragično kad se to i potiče unutar zemlje, sprečava međusobnu komunikaciju, razdvaja ljude, sprečavajući rješavanje suvremenih pitanja a dijeleći i sukobljavajući ljude. Više puta je istaknuto da geta ni rezervati nisu u povijesti ni zaštitili ni osigurali ravnopravnost manjinama. U Hrvatskoj ne smije biti političkih manjina. Svi državljani su ravnopravni i temelj hrvatskog državnog domoljublja 21. stoljeća je državljanstvo, a ne narodnost. I na ovom području treba povezati a ne djeliti Hrvatsku. Postojeći odnos Europe prema Hrvatskoj značajno je smanjio europski osjećaj u Hrvatskoj. Hrvati se ne žele udružiti u zajednicu koja ih podcjenjuje, prema njima je nepravedna i ne nudi im poštovanje i ravnopravnost. Preveliko je hrvatsko iskustvo takve sudbine a moćnih u Europi takvog ponašanja.

Nažalost i naši međusobni odnosi čude i u sticanju i trošenju. Na primjer taxi smije voziti samo vlasnik, a mogao bi zaposliti još bar jednog. Turistički vodiči ne smiju raditi bez dozvole mjesta. Pred nekoliko godina izradili smo vodič kroz 1000 godina dubrovačke medicine, koji bi mogli koristiti brojni kongresi i neki ljudi zaraditi. Kako je sada, domaći ne smiju raditi, a stranci saznati. Sistem ne potiče da se što više ulaže i radi. Istovremeno više od pola stanovnika ovisi od ekonomske skrbi države. Zbog toga svaku godinu oko 10% potrošimo više nego što proizvedemo i to rješavamo novim kreditima. U jesen očekujemo značajne ekonomske teškoće koji će nametnuti mnogim ljudima teže uvjete života. Moramo razmotriti, raspraviti i razumno dogovoriti trajniji oblik života u hrvatskoj državi i društvu. Ako se ne uspijemo razumno dogovoriti, doći će do svađa, sukoba, izrugivanja, gubitka poštovanja i sličnog, nakon toga bit će protesta, demonstracija i štrajkova, a zatim porast kriminala i nasilja ....

Na sve ovo upozorio je g. Sanader svojom ostavkom. U prvom trenutku gotovo 90% javnosti je ocijenilo da je dao ostavku jer je „uvidio da brod tone pa je vrijeme za spašavanje.“ Mnogi političari, novinari i komentatori dali su također vrlo negativne ocjene. Oporba je zatražila nove izbore i iskazala svoju pripremljenost da dalje vode Hrvatsku. Međutim spremnost daljnjeg vođenja je iskazao i HDZ i imenovao novo vodstvo. Na prijedlog g. Sanadera za predsjednicu HDZ-a i vlade je izabrana gđa Jadranka Kosor, a zamjenika u HDZ-u Dr. Darko Milinović. Gđa Kosor se od osnivanja Hrvatske bavi socijalnim pitanjima, ušla je u HDZ u vlaku na putu za Split 1995, a sada je odgovorna za cijelo socijalno područje. Dr. Milinović se cijelo vrijeme bavi zdravstvom. Predlažući baš njih g. Sanader je upravo istaknuo važnost kvalitetne socijalne politike. U tome ga potpuno podržavam. Mnogi su izrazili nepovjerenje i sumnju u gđu. Kosor i Dr. Milinovića. Ja im želim da uspiju u ovom za svih nas prevažnom poslu. Podržavam ih ovim tekstom, a to ću činiti kao građanin i kao stručnjak.

G. Sanader je svojom ostavkom pozvao Hrvatsku da sagleda svoje stanje i donese što prije odluke nužne za rješavanje sadašnjih teškoća i budućeg razvoja. Upoznati s postojećim stanjem i pokretanjem što većeg broja ljudi trebalo je što brže. Da bi to postigao odlučio se za metodu „Crnog labuda,“ koju je ostvario svojom ostavkom. Mislio je i želio dobro. Pokažimo hrabrost, razum i domoljublje - podržimo ovu odluku. Pred nama su izbori za Predsjednika Hrvatske. Prof. Miro Tuđman već neko vrijeme kao kandidat poziva na značajno preispitivanje dosadašnje hrvatske politike. Prošli tjedan je to učinio i Prof. Josip Jurčević. Unutar SDP-a kandidati su Profesori Ivo Josipović i Ljubo Jurčić, a HDZ je kandidirao Prof. Andriju Hebranga. G. Zoran Milanović je istaknuo spremnost oporbe da preuzme odgovornost. HDZ i gđa. Jadranka Kosor su spremni nastaviti rad. Sve ovo su dobri znakovi spremnosti i odgovornosti. Treba nam povezana, odgovorna i pripremljena Hrvatska.

Dr. Slobodan Lang

{mxc}