Apsurdistan

Određeni događaji u obitelji (društvu, zajednici, državi…) motiviraju manji broj osoba da stvaraju nove riječi u skladu s jezičnim zakonitostima. Tako je uvijek bivalo i bit će. Ako događaji koji su motivirali stvaranje nove riječi postanu za zajednicu nezanimljivi, onda novotvorene riječi gube uporabivost i odlaze u zaborav. Poneke apsurdnovotvorenice su dobro tvorene, ima ih i loše tvorenih, i jednima i drugima pak vijek trajanja ovisi o vanjskim čimbenicima.

Ovdje ćemo se uvodno pozabaviti imenima srednjoazijskih država i pokrajina za čiji su nastanak zaslužni arapski i perzijski islamski misionari. Arapski misionari su djelovali na području većega dijela Afrike, zatim na području istočne Azije (Borneo, Indonezija i Malezija), te Perzije i cijeloga Arapskoga poluotoka. Za širenje islama u srednjoazijskih naroda najzaslužniji su kasniji perzijski misionari koji su sa sobom donijeli i riječi iz svojega jezika. Jedna od njih je i perzijska riječ stān koja znači područje naseljeno pripadnicima određenoga plemena (naroda) po kojem je to područje dobilo ime. Perzijskoj riječ stān najbolje značenjski odgovara hrvatska riječ zemlja (država). Ta se indoeuropska riječ nalazi i u nekim slavenskim jezicima, npr. u češkom stan je 'šator', u hrvatskom stan je 'stambeni dio kuće ili zgrade', u ruskom stan znači: '1. mjesto gdje boravi vojska, tabor, logor, 2. naseobina u Sibiru, 3. dio kotara u carskoj Rusiji'. U suvremenom standardnom perzijskom jeziku postoji i riječ ostān kao administrativni naziv za pokrajine kojih u Iranu ima 31.

Perzijska riječ stān najčešće se pojavljuje u obliku istān u kojem je inicijalni vokal i zapravo početni fonem arapskoga gramatičkoga morfema za muški rod pridjeva, npr. Kurd (etnonim) > Kurdī stān (pridjev + imenica) > Kurdistān, pridjevsko-imenička složenica u značenju 'kurdska zemlja'. Ovako tvorenih imena država i pokrajina sa složenim jezikleksičkim dijelom ima dvadesetak u hrvatskom jeziku. Četiri imena imaju složenički dio -stān koji je dodan na imenicu (Karakalpakstān, Kazahstān, Kirgizstān i Radžastān), tri imena imaju složenički dio -estān (Dagestān, Golestān i Huzestān), a samo Turkestān i Turkistān (drugo ime za Ujguristān) imaju -estān i -istān. Imena država i pokrajina u sljedećem popisu imaju složenički završetak -istān (Afganistān, Arabistān, Beludžistān, Hinduistān, Kurdistān, Luristān, Nuristān, Pakistān, Tadžikistān, Tataristān, Turkistān, Turkmenistān, Ujguristān i Uzbekistān). Armenci svoju državu nazivaju Hajastān. Turci pak Hrvatsku nazivaju Hırvatistan (izgvor: hrvatistan), a Srbiju Sırbistan (izgovor: srbistan). Tvorba imena Pakistān odstupa od ostalih tvorenica jer je složenički dio -istān dodan na akronim PAK (> Pakistān) u kojem je P inicijalno slovo od pridjeva iz dvočlane imenske sintagme Pundžabī stān, A od Afghānī stān, a K od Kašmīrī stān. Nekoliko desetljeća Bangladeš su nazivali Istočnim Pakistanom koji pak nema nikakve veze s akronimom PAK jer su navedene pokrajine u zapadnom Pakistanu (zapadnoj Indiji), u porječju rijeke Hind pa je tu državu trebalo nazvati Hinduistān. U hrvatskim pravopisima i rječnicima ime Kirgizstān piše se bez slova z na osnovi izgovora kako je to navedeno u Hrvatskom pravopisu (IHJJ, str. 263., Zagreb, 2013.) što je samo prijenos podatka iz pravopisa srpskoga jezika. Ispuštanje slova z u imenu Kirgizstān isto je kao kad bismo izbacili slovo t iz imena Hrvat i Hrvatska. Tako i Kazahstān u izgovoru ostaje bez glasa h (Kazastān) ili se h zamjenjuje glasom k, dakle Kazah > Kazak. Imena Kazahstān i Kirgizstān motivirana su imenima naroda Kazah i Kirgiz te se stoga ne može u imenima tih država ništa izostavljati pogotovu u grafijskom ostvaraju. Imena država i pokrajina ovdje navedenih izgovaraju se u izvornom jeziku s dugim naglaskom u zadnjem slogu, u hrvatskom ostvaraju tonska silina toga naglaska pomiče se u paroksitoni, ponekad u proparoksitoni slog, npr. Turkmenistān > Turkmenistân > Turkmenìstān > Turkmènistān.

Sve je ovo bilo potrebno reći da bi se shvatila tvorba i značenje riječi apsurdìstān koja se je kao novotvorenica pojavila u hrvatskom standardnom jeziku jer je napisana ili izrečena u hrvatskim sredstvima javnoga informiranja. Što će biti s upitniktom riječju, ovisi o mnogočem, prije svega o društvenim, gospodarskim i političkim prilikama u svakoj pojedinoj zemlji na koju se sadržaj toga apelativa odnosi.

U hrvatskim rječnicima standardnoga jezika postoje imenice àpsurd i àpsurdnōst, pridjev àpsurdan i prilog àpsurdno, riječ apsurdìstān još nije zabilježena ni u jednom rječniku. Riječ àpsurd znači nešto što je 'vrlo nenormalno (nelogično), što se protivi zdravu razumu, što je daleko od zdrave pameti, što je toliko besmisleno da graniči s glupošću'. Budući da imenica apsurdìstān (apsùrdistān) označava zemlju (državu) u kojoj postoje ili su postojali nekakvi apsurdi, ona će vjerojatno zaživjeti i ostati u uporabi jer za riječ takva značenja ima mjesta u jeziku. Mnoge su zemlje apsurdistani u suvremenom svijetu, naravno i Hrvatska. Apsurdno je npr. što Hrvatska nije proglasila ratno stanje u doba domovinskoga rata, što je obavila privatizaciju u ratno vrijeme, što je u Ustav stavila partizanski antifašizam kao temelj iako su ti antifašisti pobili 860.000 hrvatskih civila i razoružanih vojnika nakon završetka rata, što je u HDZ nakon njenoga osnutka iz SKH bez ikakve provjere prešlo malo manje od 100.000 komunista, među kojima je bilo podosta udbaša, što nije izvršena lustracija društva po uzoru na Poljsku, što neprijatelji hrvatskoga naroda pozdrav Za dom spremni (Pro patria parati) vežu za ustaški pokret iako se zna da je taj poklič nastao znatno ranije, što je ukinut drugi dom parlamenta, što se zastupnici manjina biraju na osnovi posebnoga zakona, što preko stranaka (udruga interesno povezanih građana) u vrh države dospijevaju u svem prosječni ljudi, bez dovoljno znanja i sposobnosti da upravljaju narodom i državom, što je zapadnom obalom Istre vožen Giro d'Italia u vrijeme premijera I. Sanadera, što postoji političko tijelo Ustavni sud sastavljen uglavnom od članova dviju stranaka, što beskućnici nemaju skloništa dostojna ljudskoga bića nego prekapaju po kantama za smeće tražeći povratne boce za 0,50 lipa, što Hrvatska ima lošu populacijsku politiku, što Hrvati odlaze u tuđinu trbuhom za kruhom, što oni koji upravljaju Hrvatskom nisu u stanju osigurati normalne životne uvjet za sve svoje stanovnike, što na biračkim listama ima više birača nego stanovnika, što je predsjednik Hrvatistana prije izbora na to mjesto izjavio da je hrvatska država slučajna država, što se je Hrvatska odrekla svoje neutralnosti, neovisnosti i suvereniteta ponovno ubivši sve za slobodu pale branitelje, što je postala natoidna zemlja bez odluke na referendumu, što je ušla u europsku paradržavnu tvorevinu 2013. god. na osnovi pravno nevaljana referenduma na kojem je sudjelovalo manje od 50 % birača što pak taj referendum čini nelegitimnim jer je samo 29 % glasova potpore bilo za iseljavanjetaj ulazak, 71 % birača je bilo protiv ili uopće nije htjelo sudjelovati u tom nedemokratskom činu. Zbog svih više navedenih apsurda i zbog brojnih drugih nenavedenih Hrvatska je nedvojbeno apsurdistan.

Ili, da ne budemo odveć kritični prema vlastitoj zemlji evo viđenja američkoga sna o uspješnosti. Ta golema država ima 310 milijuna stanovnika, od toga 10 milijuna beskućnika. Samo u Los Angelesu postoji 45 tisuća beskućnika koji spavaju ispod nadvožnjaka, u tunelima, napuštenim ruševnim kućama, u parkovima i drugdje. Nasuprot njima manjina ima u vlasništvu brodove, jahte, avione, nebodere i sl. U usporedbi s Hrvatskom USA su još veći apsurdistan.

Leksikografski opis riječi poput riječi apsurdìstān vrlo je kompleksan i zahtjevan jer natuknicu treba pratiti kratak, a ne dug tekst u kojem treba reći najosnovnije tako da uporabnik rječnika može lako shvatiti o čem se radi. I tvorba te riječi mora biti pravilna jer bi u protivnom zbog loše tvorbe riječ mogla biti odbačena. Na obličnu osnovu imenice àpsurd dodan je složenički dio istān koji znači zemlja (àpsurd + istān > apsurdìstān) pa ta hrvatsko-perzijska složenica znači 'apsurdna zemlja' ili 'zemlja apsurda'. O preostalim četirima riječima (banderìstān, sotonìstān, uhljebìstān i talibanìstān) biti će riječi drugom zgodom.

Prof. dr. sc. Milan Nosić

 

Pon, 15-07-2024, 01:26:35

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.