Iz povijesti hrvatske i zagrebačke matematike (II.)

 

Nikola Tesla

Godinu dana nakon Varićaka, hrvatska i svjetska znanost izgubila je još jednog velikana. U siječnju 1943. u New Yorku je umro hrvatsko-američki izumitelj i znanstvenik Nikola Tesla (1856.-1943.). Tesla se Teslarodio u Smiljanu kod Gospića. Otac mu je bio grko-istočno-pravoslavni svećenik, ali je Tesla, prema kasnijem osobnom kazivanju bio prilično ravnodušan prema vjeroispovijesti. Školovao se u Hrvatskoj u Gospiću i Karlovcu, te u Grazu, Budimpešti i Pragu. Nakon kraćeg boravka u Parizu, emigrira u SAD kao građanin Austro-Ugarske Monarhije. Tamo je živio i radio do kraja života. Njegovi brojni izumi u elektrotehnici i radiotehnici dobro su poznati, a najtočnije opisani u autobiografiji. Tesla je često oduševljeno govorio o postignućima svog zemljaka R. Boškovića. U središtu Zagreba na 100-tinjak metara razmaka su ulice i kipovi u čast Boškoviću i Tesli, iako na tabli na početku Boškovićeve ulice piše da je Josip Ruđer Bošković bio fizičar i pjesnik, a nažalost ne piše da je bio astronom a niti matematičar! U Novom Zagrebu postoji manja ulica Vladimir Varićak. Postoje Institut Ruđer Bošković za prirodne znanosti te tvornica Ericsson-Tesla koja proizvodi razne elektronske sprave. Tehnički muzej Nikola Tesla u Zagrebu prikazuje Tesline izume i privlačne priredbe o njima. Fizikalna jedinica za magnetsku indukciju (gustoća magnetskog toka) nazvana je Tesla, a ima i električnih auto industrija i energana diljem svijeta nazvanih „Tesla“. Mnoge škole u Hrvatskoj zovu se po Tesli ili po Boškoviću. Zanimljivo je da se Tesla u počecima nije slagao s postavkama teorije relativnosti, jer se nije uklapala u njegovu teoriju energije, ali je nakon nekoliko pisama koja je razmijenio s Einsteinom promijenio mišljenje.
Dana 24. svibnja 1892. Tesla je na svojoj europskoj turneji posjetio Zagreb i u gradskoj vijećnici održao predavanje te pritom predložio da Zagreb bude prvi veći grad na svijetu s gradskom rasvjetom na izmjeničnu struju koju je netom on izumio. Prijedlog zbog manjka sredstava nije prihvaćen (zvuči poznato!). Ali je ubrzo kod Šibenika na Krki instalirana elektrana na izmjeničnu struju prva u ovom dijelu Europe. Prva je izgrađena na slapovima Niagara Fallsa 1897. Vrlo je vjerojatno da je na Teslinom predavanju bio i Varićak sa svojom učenicom Milevom Marić.

Zagreb index, zagrebačka škola i neki znameniti hrvatski znanstvenici i matematičari

Ovu kraću priču o hrvatskoj i zagrebačkoj znanosti i matematici završit ćemo s par vrlo kratkih osvrta. Prvi je o Zagreb indexu (zagrebačkom propisu). To je dobro određen pojam u kemijskoj teoriji grafova, tako nazvan 1972., a znači zbroj kvadrata valencija (stupnjeva) molekularnoga grafa. O tome je pojmu kao o značajnoj mjeri kemijskih spojeva otada objavljeno preko 400 znanstvenih članaka. Ovo pokazuje dobru suradnju hrvatskih matematičara i kemičara. Možda je tome pridonijela i činjenica da Hrvatska ima dva Nobelovca iz kemije. Prvi je Lavoslav Ružička (1887.-1976.), rođen u Vukovaru, školovan u Hrvatskoj i Njemačkoj i kasnije profesor na ETH-Zürich, a Nobelovu nagradu za kemiju dobio 1939. Drugi je Vladimir Prelog (1906.-1998.), rođen u Sarajevu, školovan u Zagrebu, potom profesor kemije u Zagrebu te na ETH-Zürich, a Nobelovu nagradu za kemiju dobio 1975. Po njima su nazvane i ulice i škole diljem Hrvatske.

Druga je priča o tzv. zagrebačkoj školi (Zagreb school). Tako su, naime, svjetski stručnjaci pričali o nekim vrlo aktivnim poslijediplomskim seminarima iz matematike koja je postala „školom izvrsnosti“. Prvenstveno se to odnosi na matematička područja: topologija, funkcionalna analiza, teorija reprezentacija i matematička fizika, geometrija, kombinatorika i teorija grafova, teorija brojeva, teorija vjerojatnosti i još neka. Ti su seminari (kružoci) bili vrlo djelotvorni i uspješni u smislu da su se na njima izbrusili i na njima gostovali mnogi matematičari i kasnije postali poznati znanstvenici i profesori ne samo u Hrvatskoj nego i na uglednim sveučilištima diljem svijeta, posebno u Europi i Americi.

Kažimo na kraju nekoliko riječi o četiri svjetski poznata matematičara, članova Hrvatske i drugih akademija znanosti.
Danilo Blanuša (1903.-1987.) rođen je i odrastao u Osijeku, a studirao u Zagrebu (Varićakov student) i Beču. Profesor na zagrebačkom sveučilištu od 1937. do 1975., prvo na Tehničkom fakultetu, zatim od 1957. na ETF-u, današnjem FER-u i na PMF-u. Bavio se diferencijalnim jednadžbama, diferencijalnom geometrijom i teorijom grafova. 1955. je dokazao da se hiperbolička ravnina može izometrički glatko smjestiti u euklidski 6D-prostor, a godinu poslije to je poopćio slavni John Nash (1928.-2015.) da se svaka Riemannova mnogostrukost može tako smjestiti u neki euklidski prostor. Nash je dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju 1994., te Abelove nagrade-pandan Nobelove za matematiku, 2015. Blanušin graf je danas logo Hrvatskog matematičkog društva. Napisao je knjižicu Teorija relativnosti i trotomni sveučilišni udžbenik Viša matematika.

Danilo Blanusa

Danilo Blanuša

William (Vilim) Feller (1906.-1970.), rođen je, odrastao i obrazovan u Zagrebu (Varićakov student), te kasnije u Göttingenu. Fellerov otac Eugen rođen je kao Židov u Lavovu, Ukrajina, ali je obitelj 1902. prešla na katoličku vjeru. Eugen je u Zagrebu bio poznati vlasnik farmaceutske tvrtke („Elsa fluid“). Vilim je kasnije postao profesor matematike na poznatim američkim „Ivy league“ sveučilištima Brown, Cornell i konačno Princeton od 1950. do kraja života. Bio je jedan od svjetskih stručnjaka iz teorije vjerojatnosti i napisao brojne znanstvene članke u tom području. Njegova monografija Uvod u teoriju vjerojatnosti i primjene, ruski prijevod, smatrana je najboljim svjetskim sveučilišnim udžbenikom iz teorije vjerojatnosti.

Feller

Vilim Feller

Sibe Mardešić (1927.-2016.) rođen je pokraj Hamburga u Njemačkoj, ali je odrastao i završio srednju školu u Splitu. Studirao je i doktorirao matematiku s temom iz topologije kod prof. Željka Markovića na PMF-u u Zagrebu. Nakon toga kao „postdoc“ provodi 1957.-59. na Princetonu. Tada se vratio u Zagreb i do kraja karijere bio profesor na PMF-u, osim povremenih odlazaka kao gost-profesor (Heidelberg, Pittsburgh, Seattle, Japan, Perugia itd.). Objavio je mnoštvo znanstvenih radova (preko 200) uglavnom iz područja opće i algebarske topologije u prestižnim svjetskim časopisima. Objavio je i 20 knjiga, udžbenika i monografija. Jedna od njih je Strong Shape and Homology, Springer Verlag, New York, 2000. Mardešić je uz Poljaka Karola Borsuka jedan od izvornih tvoraca tzv. teorije oblika (engl. shape theory), odnosno globalne teorije homotopije. Bio je profesor generacijama studenata i mentor brojnih diplomskih, magistarskih i doktorskih disertacija. Mardešićeva životna i radna autobiografija Kako sam postao i ostao matematičar, Sveuč. naklada, Zagreb, 2016, je izvrsno stručno i kulturološko štivo, a izašla je 10-ak dana nakon što je preminuo.

Side Marbesic

Side Marbešić

Branko Grünbaum (1929.-2018.) rođen je u Osijeku, gdje je završio osnovnu i srednju školu te započeo studij matematike u Zagrebu, a nakon emigracije u Izrael 1949., i vojne službe dovršio studij na Hebrew University u Jeruzalemu gdje je i doktorirao. Od 1966. do kraja života bio je profesor na Sveučilištu Washington, Seattle, Wa., SAD. Među više od 250 publikacija, najpoznatiji je kao autor knjige-mnografije Convex Polytopes iz 1967., drugo izdanje Springer Verlag, New York, 2003. Konveksni (izbočeni) politopi su poliedri („uglata tijela“) kao kocka, tetraedar itd., ali i u višim dimenzijama. Grünbaum se znanstveno bavio osim poliedrima i politopima, kombinatornom geometrijom i geometrijskom kombinatorikom (poznatoj još i kao geombinatorics), te uzorcima (aranžmanima) točaka i pravaca u euklidskoj i projektivnoj ravnini i prostoru, te popločavanjima u raznim prostorima. Svjetski je hit u tom području bila njegova knjiga-monografija (sa Shepardom) Tillings and Patterns (Popločavanja i uzorci).

Grunbaum

Branko Grünbaum

Mnogo je još zaslužnih hrvatskih matematičara i profesora, koje nismo spomenuli, npr., V. Devidé, B. Pavković, K. Horvatić, D. Palman, i drugi. Mnogo je matematičkih knjiga, udžbenika, monografija, zbornika sa znanstvenih i stručnih skupova, popularnih, povijesnih i kulturoloških knjiga, zbirki zadataka, aktivnosti oko natjecanja učenika i znanstvenih i stručnih časopisa u klasičnom ili elektronskom obliku objavljeno u Hrvatskoj, posebno u većim gradovima Splitu, Rijeci i Osijeku, a naročito u Zagrebu. Danas se u Hrvatskoj objavljuje deset znanstvenih matematičkih časopisa i toliko stručnih časopisa. Osim najstarijeg Radovi HAZU (prijašnji JAZU), najpoznatiji znanstveni časopis je Glasnik matematički, te stručni Matematičko-fizički list, koji neprekinuto izlaze od 1946., odnosno od 1950.

Napomena. Ovaj je napis temeljen na autorovom članku: Hrvatska matematika, teorija relativnosti i osvrt na Rajka Draščića, Prirodoslovlje (Matica hrvatska),19(1-2) (2019), 3-28, te članku More on Croatian and Zagreb Mathematics, Mathematical Intelligencer (Springer Verlag) 42 (1)(2020), 49-54.

Darko Veljan

 

 

 

 

 

 

 

 

Uto, 27-07-2021, 01:50:57

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.