Slike govore više od tisuću riječi

Ovdje ćemo progovoriti o tragediji armenskoga naroda prije stotinjak godina, ali samo preko slika jer one govore više od mnoštva tekstova o tom planiranom pomoru naroda koji je prvi u povijesti čovječanstva kršćanstvo priznao kao službenu vjeru.

Koncem 19. i početkom 20. st. problemima opterećeno i prezaduženo Tursko Carstvo počelo se je raspadati što je dovelo do stvaranja mladoturskoga pokreta koji je na prvo mjesto stavljao islam kao odrednicu turskoga identiteta. To je pak značilo da onima koji nisu bili sultanove vjere ne će biti mjesta u novoj državi ili će, ako u njoj ostanu živjeti, biti građani drugoga reda. To se je prije svega odnosilo na drevne narode u okviru osmanske države: Armence, Asirce i Grke.

Militantne mladoturske skupine, potpomognute turskom vojskom, pobile su više od milijun i pol Armenaca, poglavito u područjima zapadne Armenije. Armenski kršćani su ubijani i proganjani, vješani na gradskim trgovima, glave su im bile nabijane na kolac, djevojke i žene silovane i ubijane, sela su im spaljivana, domovi i crkve rušeni, čak su i nadgrobni spomenici s armenskim tekstom završavali u zidovima turskih štala i kokošinjaca.

Slike iz jerevanskoga Muzeja (Instituta) genocida nad Armencima popraćene su ovdje kratkim tekstom.

Genocid Armenci1 1

Na trokrakim vješalima na nekom istambulskom trgu vise ugledni Armenci (lipanj 1915.). Ispred i iza vješala na stotine je radoznalih promatrača. Bilo bi zanimljivo znati kako ih se je dojmio taj prizor obješenih sugrađana.

Genocid Armenci1 1

Turski vojnici na križeve razapinju jednu armensku obitelj, dva muškarca i jednu ženu. Ruke i noge su im vezali, ostavljali su ih danima bez vode i hrane. Fotografija je snimljena u trenutku kad su armensku ženu podizali na križ, čak su joj i kosu odrezali. Turski vojnici užurbano izvršavaju nalog svojih zapovjednika.

Genocid Armenci1 2
Na ovih osam križeva razapete su armenske djevojke i žene koje su prethodno silovane. Ruke i noge su im vezane, potpuno su gole. Fotografirane su nakon smrti jer su im glave klonule zajedno s dugom kosom.

Genocid Armenci1 3

Odrubljene armenske glave nabijene na kolce.

Genocid Armenci1 4
Odrubljene glave armenskih profesora.

  Genocid Armenci1 2

Armenci (žene, djeca i starci) koje je žive spalila turska vojska u selu Šejhalan.

Genocid Armenci1 5
Armenska djeca pred prizorom spaljenih suseljana. S njima je i jedna žena s dvoje djece u naručju i još jedna djevojčica. Jedan dječak je donio i dvije lopate u namjeri da sahrane sve te lubanje i kosti u zajedničku grobnicu.

 Genocid Armenci1 6

 Armenci na križnom putu.

 Genocid Armenci1 3

Deportacija Armenaca željezničkom prugom prema Bagdadu u stočnim vagonima.

Genocid Armenci1 4
Armenski seljaci na putu u izgnanstvo.

 Razrusena

 Do temelja razrušena armenska četvrt u Adani nakon napada turske vojske 1909. god.

 Genocid Armenci1 7

Armenska siročad s komadom tvrdoga kruha u ruci u jednom od brojnih armenskih logora na sjeveru Sirije.

Zaključno, zar je moguće da su prije malo više od sto godina na vratima Europe ljude razapinjali, vješali, žive spaljivali, nabijali na kolce, žene silovali, ubijali djecu, rušili crkve, razbijali nadgrobne križeve, spaljivali cijela sela… samo zato što su bili druge vjere. Ni tisuću godina Turcima ne će biti dovoljno da se izbriše zločin koji su počinili nad Armencima. Turska još nije smogla političke snage da prizna genocid nad Armencima. Mnoge su se vlade, države, udruge i narodi odredili prema tomu genocidu. Nažalost, Hrvatska nije među njima.

Pripremio: prof. dr. sc. Milan Nosić

 

Čet, 24-06-2021, 11:26:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.